Pred novom Vladom je i nova prilika da se strateški postavi u izgradnji održivijeg i otpornijeg društva.

Naredno razdoblje obilježit će suočavanje i upravljanje zdravstvenom i ekonomskom krizom, a fokus treba biti na radnim mjestima i zadržavanju životnog standarda radnika i radnica, ali i unapređivanje kvalitete života svih građana i građanki. Pred novom Vladom je i nova prilika da se strateški postavi u izgradnji održivijeg i otpornijeg društva koje nužno mora biti socijalno pravednije.

''Za to su nam potrebne bolje javne politike – sustavno podizanje kvalitete i sigurnosti radnih mjesta, smanjivanje nejednakosti poreznom politikom i naročito početak vođenja cjelovite politike kroz poticanje kolektivnog pregovaranja. Ovo posljednje posebno je važno kako radnici ne bi bili isključeni iz upravljanja ekonomskim oporavkom što je greška iz prošle krize koju si više ne smijemo priuštiti. Također, moramo početi pametno ulagati u javne usluge i općenito u socijalne aspekte oporavka i razvoja što smo kao društvo potpuno zapustili’’, ističe za RTL.hr Sunčica Brnardić, savjetnica za radno i socijalno pravo SSSH.

Sindikati su, ističe, kao i uvijek spremni uključiti se, surađivati kroz socijalni dijalog i dati svoj doprinos za novi smjer koji nam nasušno treba: ''No, ukoliko Vlada i dalje nastavi tretirati poslodavce kao isključive nosioce gospodarske aktivnosti, a radnike i radnice i njihove predstavnike kao nužno zlo, moramo biti i bit ćemo spremni braniti svoje interese i na druge načine''.

Brojni sindikati diljem svijeta bilježe rast interesa za sindikalnim organiziranjem

Pandemija je sve ispunila strahom i neizvjesnošću u vezi sa zdravljem, budućnošću općenito, ali i strahom od gubitka posla, pada prihoda, nemogućnosti ostvarivanja egzistencije.

No, sindikalno organizirani radnici i radnice našli su se u relativno boljoj poziciji, objašnjava Brnardić: ‘’Zbog toga što su s poslodavcem već uspostavili određen odnos, uredili ga kroz razne akte, kolektivne ugovore, prakse, tako da kod poslodavaca kod kojih djeluje sindikat - barem u slučaju onih u SSSH – zasad nismo imali većih problema jer smo sve rješavali kroz svakodnevni kontakt i pregovore i dogovore sa poslodavcima, uključujući i mjere zaštite na radu i eventualna umanjenja prava iz kolektivnog ugovora’’.

Situacija je bila dosta drugačija kod onih koji nisu sindikalno organizirani i koji su na neki način bili prepušteni reakciji svog poslodavca, a pritom su, upozorava Brnardić, mnogima uskraćena prava iz radnog odnosa: ''Puno poslodavaca isplatilo je manje plaće, pogotovo u kontekstu Vladinih potpora, a tu je i situacija s godišnjim odmorima  jer nije poštovana zakonska procedura. S obzirom na prirodu ovoga zatvaranja ekonomije, stanje je trebalo voditi, sukladno Zakonu o radu, kao prekid rada i isplaćivati naknadu za to, tim prije što je poslodavac iz javnih sredstava dobio odgovarajuću potporu''.

Poslodavci se u situaciji krize ponašaju racionalno u obrani svojih interesa, a želja sindikata je da se i radnici počnu racionalno organizirati u obrani svojih. Novi web SSSH ''Rad po mjeri čovjeka'' ima za cilj informirati radnike i radnice o njihovim pravima, ali i o tome kako se za njih izboriti.

Brnardić upozorava da će se u narednom razdoblju nastaviti razni pritisci poslodavaca na radnike i radnice, ali i da će puno veći naglasak biti na provođenju mjera zaštite na radu: ''Stoga je bitno razvijati svijest o tome da je ovo idealno vrijeme da se radnici i radnice udruže, organiziraju u sindikat, pa i individualno učlane, i da se ne dovode u situaciju da trpe samovolju poslodavaca i da reagiraju kada je već kasno''.

'Radnici i radnice moraju početi vjerovati u sebe'

Nizu starih problema u vidu loših uvjeta na radu i slabljenju radničkih prava te rast broja nesigurnih, loše plaćenih poslova, prekarnost, pandemija je dodala novi sloj.

U prvi plan je iskočio rad od kuće koji se na prvu čini kao vrlo zgodna stvar, ali njegovo naličje, između ostalog, krije prebacivanje troška fiksnog kapitala na same radnike i radnice u obliku skupljih režija, naime, poslodavac ima uštede na troškovima poslovnih prostora, struje, vode, grijanja, hlađenja i naknadama za prijevoz, dodatno upitnu zaštitu na radu, gotovo nikakvih kapaciteta organizacije radnika i radnica, još nejasniju granicu radnog i slobodnog vremena, a u slučaju žena dodatno povećani opseg neplaćenog kućanskog rada – ''rada iz ljubavi''.

Svemu tome jesen će pridodati novi niz neizvjesnosti, a upitno je koliko osim deklarativnog pokazivanja zaista ima volje za socijalnim dijalogom i traženjem rješenja.

Brnardić napominje: ''Rješenja ima puno, ako ima političke volje da se doista bavimo sferom rada i položajem radnika i radnica u društvu, a ne da na rad i radnike gledamo isključivo kao na resurs pokretanja gospodarstva. Naravno, potrebne su i vještine vođenje integriranih politika te svakom od navedenih problema treba pristupiti ozbiljno, sustavno i analitički kako bi se vidjelo kako doista napraviti vidljive pomake u nekom području. No ni najbolja zakonska rješenja i druga strateška rješenja ne mogu biti moguća ako radnici i radnice nisu široko organizirani i ako ne odrađuju ''svoj dio'' posla na terenu''.

''Sindikalno organizirani radnici i radnice u pojedinim sektorima pregovaraju i do negdje između 700 i 1000 kuna veće plaće, bore se za ugovore na neodređeno i ograničavanje ugovora na određeno, ugovaraju razne povoljnije uvjete, naknadu troškova … Naravno, u drugim zemljama ima puno primjera dobre prakse, pogotovo zakonodavnih koje u SSSH redovito analiziramo i zagovaramo, no većina dobra praksi posljedica je dobre sindikalne organiziranosti radnika. Samo tako može se postići ''spirala prema gore'', a ne ona prema dolje, u kojoj se trenutno nalazimo, i stvarati otpornost i izdržljivost gospodarstva i tržišta na rada na šokove poput onoga s kojim se sada suočavamo''.

'Sindikalna organiziranost i razumijevanje uloge snažnih sindikata odlikuje zemlje uređenog tržišta rada'

Pokazalo se već u niz navrata da uspješne države odolijevaju raznim krizama upravo zahvaljujući razvijenim sustavima kolektivnog pregovaranja i dobrom socijalnom dijalogu, a kako napominje Brnardić: ''Sindikalna organiziranost, i razumijevanje uloge i poželjnosti snažnih sindikata ono je što razlikuje zemlje uređenog tržišta rada od onih drugih, a to se odnosi i na partnerstvo s vlastima (sindikati su često i nosioci raznih javnih ovlasti), ali i otvorene i odgovorne udruge poslodavaca koje uređuju odnose sa sindikatima bipartitno, ugovorima i sporazumima''.

Jedan pozitivan primjer uspješnog socijalnog dijaloga je nedavno potpisan Kolektivni ugovor o drugim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo između Sindikata graditeljstva Hrvatske i HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva. Njime je, između ostalog, ugovorena najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove koja će od 1. rujna 2020. g. iznositi 4.200 kuna što u odnosu na sadašnju osnovnu plaću za najjednostavnije poslove iznosa 3.750 kuna te za sve ugovorene osnovne plaće prema grupama složenosti posla sukladno novim tarifnim stavovima predstavlja povećanje od 12 posto. U slučaju negativnih statističkih pokazatelja o opsegu izvođenja građevinskih radova u Hrvatskoj ponovno će otvoriti pregovore vezano za eventualno smanjivanje ugovorenih osnovnih plaća.

Izvor: RTL.hr