Prije negoli je otkrivena opasnost koju predstavlja za zdravlje, azbest se široko koristio u industrijskoj i trgovinskoj djelatnosti. Materijal poznat po svojoj snazi, otpornosti na toplinu i koroziju, upotrebljavao se za izradu vagona, brodova, zrakoplova, vojnih vozila, ali i u industrijskim zgradama te privatnim kućama. Procjenjuje se da je 70-80 posto sirovog azbesta po težini korišteno za proizvodnju proizvoda od cementa, dok je ostatak korišten za građevinske proizvode, podne obloge, kočne obloge, izolacijske ploče ili filtarske materijale.
Popularnost azbesta u Europi
Razina kontaminacije u javnim i privatnim zgradama je nepoznata, no izloženost azbestu može biti uzrok više od polovice smrtnih slučajeva uzrokovanih karcinomom. Velik broj azbestnih bolesti prisutan je upravo na teritoriju Europe, budući da se teški azbest uvelike koristio u graditeljstvu u XX. stoljeću. Postoji nekoliko kategorija onih kojima je azbest utjecao na zdravlje:
- Rukovanje sirovim azbestom od strane rudara i lučkih radnika prilikom proizvodnje;
- Ugradnja azbestnih proizvoda od strane radnika koji postavljaju izolaciju;
- Popravak, obnova i uklanjanje azbesta od strane građevinskih radnika;
- Ljudi koji rade i žive u zgradama koje sadrže azbest.
Posljednje dvije kategorije ostaju relevantne i danas, budući da su povezane s održavanjem, rušenjem ili rekonstrukcijom starijih zgrada, a rezultiraju pojavom bolesti povezanih s rukovanjem azbestom: azbestozom, mezoteliom (rak pleuralne i peritonealne sluznice) i rakom pluća. Društveni troškovi azbesta su ogromni, a prema Lancetu u 2019. godini, uključivali su više od 90 tisuća smrtnih slučajeva diljem EU.
Azbest i europsko zakonodavstvo
EU je na razini zajednice u 2005. godini zabranila azbestne proizvode , no potrebno je daljnje djelovanje, koje uključuje zakonodavstvo i provedbu, kojima bi se smanjili stalni troškovi azbesta za društvo. Uzimajući u obzir dugotrajno razdoblje latencije bolesti, smanjenje novooboljelih za 30 posto bi se moglo postići do 2045. godine, što bi značilo uštedu od 12 milijardi eura godišnje.
Krajem rujna 2022. godine Europska komisija je predložila reviziju Direktive o azbestu na radu iz 2009. godine koja je postavila opasno visoku maksimalnu razinu izloženosti od 0,1 vlakna azbesta po cm3. Europski parlament izglasao je u listopadu 2021. novu granicu od 0,001 vlakna po cm3, na temelju nalaza Međunarodne komisije za zdravlje na radu da bilo kakva granica ispod te granice ne štiti od raka povezanog s azbestom.
Ipak, Komisija je predložila ograničenje od samo 0,01 vlakana/cm3, što je u skladu sa zahtjevima poslovnih udruženja, no njime se ne bi poboljšalo stanje u državama članicama kao što su Danska, Francuska i Njemačka, te je značajno ispod standarda od 0,002 vlakna/cm3 postavljenog u Nizozemskoj. U nacrtu Komisija navodi da predloženi standard "ne bi stavio nerazmjeran teret na poduzeća u dotičnom sektoru".
Trošak za dotične tvrtke bio bi 100 milijardi eura, što je daleko manje od godišnjih 40 milijardi eura troškova europskih zdravstvenih sustava za liječenje ljudi s rakom uzrokovanim azbestom. Nažalost, Komisija je stala na stranu poslovnih lobista iznad znanosti predlažući ograničenje koje bi mnoge radnike i dalje ostavilo izloženima azbestu i riziku od razvoja raka. Životi ljudi uvijek trebaju biti ispred profita, posebno kada pričamo o azbestu, istaknuo je zamjenik glavnog tajnika Europske konfederacije sindikata Claes-Mikael Stahl.
Tom Deleu, glavni tajnik Europske federacije radnika u građevinarstvu i drvnoj industriji (EFBWW), napominje da u valu obnove povezane s klimatskim promjenama na radnike u građevinskom sektoru je potrebno staviti veći fokus. Postoji 35 milijuna zgrada s azbestom – zgrada koje će obnoviti ili srušiti radnici u kontekstu Vala obnove i Europskog zelenog dogovora. Ne postoji sigurna granica izloženosti koja bi radnike u potpunosti zaštitila od azbesta.
ETUC nastavlja intenzivno raditi sa zastupnicima u Europskom parlamentu i nacionalnim ministrima kako bi poboljšali prijedlog i osigurali da radnici, njihove obitelji i porezni obveznici ne moraju i dalje plaćati cijenu nedjelovanja u vezi s azbestom.
Fotografija: ETUC
