U sklopu ekonomske reforme koja je odgovor na posljedice pandemije koronavirusa na tržište rada, Belgija je radnicima omogućila opciju da rade četiri dana u tjednu. Ova se odluka ne odnosi na smanjivanje broja radnih sati u tjednu, već na određeni model preraspodjele - radnici će, ako sindikati budu suglasni, moći odabrati hoće li postojeći broj radnih sati tjedno rasporediti na četiri dana, pa dnevno raditi više sati nego dosad, ili će nastaviti raditi pet dana u tjednu, s istim brojem odrađenih sati dnevno kao dosad. Poslodavac će moći odbiti zahtjev radnika, no morat će ga obrazložiti pisanim putem.
Belgijski premijer Alexander De Croo smatra kako će ova mjera belgijsku ekonomiju učiniti produktivnijom i dinamičnijom, no belgijski su sindikati drugačijeg mišljenja i nisu oduševljeni ovom idejom "stiskanja" radnog vremena u manji broj radnih dana. Smatraju ga primjerom još veće fleksibilizacije i pritiska na radnike.
U priopćenju za medije, belgijska sindikalna središnjica FGTB istaknula je da ovakvi pojedinačni ugovori između poslodavaca i radnika slabe sektorsko pregovaranje, a dijalog svode na "kućnu" razinu, odnosno pregovore između pojedinih poslodavaca i njihovih radnika. Ta je razina, smatraju u FGTB-u, ona na kojoj se radnik može najslabije suprotstaviti i obraniti svoje interese.
Paketom ekonomskih mjera predviđa se i bolja zaštita radnika na digitalnim platformama kroz osiguranje od nezgode na poslu i jasnija pravila određivanja zaposlenosti u toj industriji. Digitalne platforme više neće moći samo tako proglasiti radnike samozaposlenima, osim ako to ne traže sami radnici. Regulativa platformskog rada, najavljeno je, bit će u skladu s mjerama Europske komisije za poboljšanje uvjeta rada za radnike digitalnih platformi koje su objavljene u prosincu prošle godine.
Paket mjera predviđa i mogućnost da se radnik potpuno isključi van radnog vremena u tvrtkama koje imaju 20 i više zaposlenika. To znači da radnici neće morati biti dostupni poslodavcima, odnosno odgovarati na pozive ili e-mailove u razdoblju između 23:00 i 05:00 sati, s ciljem postizanja kvalitetnije ravnoteže poslovnog i privatnog života.
Ona je, kako je već isticao SSSH, posebice ugrožena u novim, pandemijskim uvjetima rada gdje bilježimo povećanje broja radnika koji rade od kuće, a posljedično i „rastezanja“ radnog vremena i ugrožavanja prava na slobodno vrijeme, odmore i pravodobno naložen i dodatno plaćen prekovremeni rad. FGTB ovu mjeru smatra pozitivnom, no upozorava kako je se ne bi trebalo ograničiti samo na tvrtke koje imaju više od 20 zaposlenika.
Inače, o pravom četverodnevnom radnom tjednu, koji bi značio i smanjenje ukupnog broja radnih sati, raspravlja se i eksperimentira u sve više zemalja. Velika Britanija jedna je od njih, a slično se očekuje u SAD-u, Irskoj, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu.
Island je otišao i korak dalje - od 2015. do 2019. godine ondje se provodio eksperiment u sklopu kojeg radnici nisu radili samo četiri dana u tjednu, već je smanjen i tjedni broj radnih sati s 40 na 35. Provedeni eksperiment pokazao se izuzetno uspješnim - radnici su pokazivali niže razine stresa i preopterećenosti, a primijećena je i kvalitetnija ravnoteža privatnog i poslovnog života. Po tom modelu na Islandu trenutno radi čak 85 posto radnog stanovništva.
Po efektivno odrađenim radnim satima Hrvatska je na vrhu Europske unije, s posebno velikim brojem prekovremenih sati u uslužnim djelatnostiima i industriji. Istraživanja pokazuju da čak dvije trećine radnika u Hrvatskoj radi prekovremeno, a jedna trećina prekovremeno radi jednom ili više puta tjedno.
