Iako se o mobingu posljednjih godina sve češće priča, još uvijek je često mišljenje da se ne radi o „klasičnoj“ temi radnih prava i da to nije pitanje za sindikat. No zapravo bi trebalo biti dovoljno da samo malo promislimo o tome što mobing zaista jest, kako izgleda u praksi i kome se događa, pa da nam odmah bude jasno da je on itekako pitanje za sindikat i da sindikat može i mora učiniti mnogo da zaštiti žrtve mobinga, ali i spriječi da do njega uopće dođe.

U ovom blogu ilustrirat ću to na primjeru naše kolegice Blaženke Rogan, članice Sindikata inženjera i tehničara šumarstva (SITŠ) koja godinama proučava mobing, ali je i sama bila njegovom žrtvom. Blaženka je magistrirala na temi mobinga, a svoje magistarsko istraživanje nedavno je pretočila i u knjigu pod nazivom „Moberi: psihopati i sociopati na radnome mjestu“, koju je izdala Školska knjiga.

Blaženka trenutno vodi sudski spor te o svom iskustvu kako i na koji način je proživljavala mobing, o iskustvenim primjerima mobinga koji je doživjela, ne smije puno govoriti.

 Što je mobing i kome se događa?

Prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, 87% je radnika u Hrvatskoj proživjelo neki od oblika mobinga. Unatoč tim poraznim podacima, o mobingu se i dalje rijetko govori u javnosti, a još rjeđe na radnim mjestima.

Knjiga koju je Blaženka napisala posljednjih tjedana vraća fokus javnosti na mobing i progovara o tom „tihom i perfidnom ubojici” radnika na radnome mjestu.

Mobing je psihičko zlostavljanje na radnom mjestu. Mobing može biti vertikalan, kada nadređeni mobinginira sebi podređene radnike, ali i horizontalan, kada se radi o mobingiranju među kolegama.

Kako ističe Blaženka Rogan,  žrtve mobinga su najčešće najbolji, najkvalitetniji radnici u tvrtkama, oni koji ukazuju na nepoštivanje propisa i pravila tvrtke. Žrtve mobinga su često i oni koji su empatični, kreativni, dobronamjerni. Mobing je najčešće prisutan tamo gdje je prisutna i diskriminacija, bezakonje, korupcija i nepotizam.

87% je radnika u Hrvatskoj proživjelo neki od oblika mobinga.

Kako je Blaženka započela svoju borbu protiv mobera?

Blaženka mobing proučava 20 godina. Primijetila je u to vrijeme njegovu veliku eskalaciju, odnosno povećanje mobinga na svim razinama, gotovo u svim firmama. Ali tek kada je i sama postala žrtvom mobinga, shvatila je o kakvoj se patnji zapravo radi.

Kad joj se mobing počeo događati bilo joj je toliko teško da nije vidjela izlaz, osjećala je da ne može više to podnositi i čak razmišljala o samoubojstvu. Ipak, u njoj se probudio neki inat, smogla je hrabrosti i odlučila se boriti.

Proučavam mobing 20 godina, ali tek kada sam sama postala žrtvom shvatila sam koja je to agonija. Nakon kalvarije i suočavanja sa spoznajom da sam žrtva mobinga smogla sam snage za borbu. Odlučila sam se boriti. Boriti zbog svog djeteta, zbog sebe, zbog ljudi koji su umrli, zbog ljudi koji su se ubili, zbog svih onih koji proživljavaju te užasne patnje, a ono što je najužasnije u cijeloj priči je to što su mobingirani uvijek najbolji, najkvalitetniji radnici u firmama. Jednostavno sam rekla – Dosta je!

Od žrtve mobinga do knjige o mobingu

Osim što je Blaženka sama iskusila mobing, kao dopredsjednica Udruge Mobing stop, susretala se s teškim sudbinama mobingiranih i zlostavljanih ljudi, i prepoznala, u komunikaciji s njima, nedostatak takvog štiva. Kolegice, kolege, prijatelji i poznanici koji su čitale njezine članke o mobingu ohrabrivali su je da ih pretoči u knjigu. Knjiga "Moberi - psihopati i sociopati na radnome mjestu" posljednjih je tjedana uspjela aktualizirati temu mobinga u javnom prostoru, trenutno je najprodavanija knjiga u Školskoj knjizi.

Blaženka je knjigu napisala kao spomen na brojne žrtve mobinga, ali i s ciljem da osnaži mnoge radnike i radnice i potakne ih da ne odustanu i da se bore. Blaženka se nada da će se tema mobinga napokon nametnuti i da će Hrvatska konačno dobiti Zakon o zabrani svih oblika zlostavljanja na radnom mjestu.

Poslušajte potresno iskustvo mobinga Blaženke Rogan.

Uloga sindikata u borbi protiv mobinga

Blaženka tvrdi da je uloga sindikata u mobingu i podršci žrtvi presudna. Žrtva mobinga najčeće ostaje sama - vrlo često dojučerašnje kolege, suradnici i prijatelji iz radne sredine postaju apatični i okreću žrtvi leđa, a ponekad se čak solidariziraju sa zlostavljačem te i sami sudjeluju u zlostavljanju žrtve.

Upravo zato sindikat, ako mobing prepozna na vrijeme, može napraviti presudnu razliku, ne dopuštajući da žrtva ostane sama i bez podrške.

U mojoj preteškoj patnji, kada su mi gotovo svi okrenuli leđa, predstavnik sindikata mi je pružio razumijevanje, ljudsku toplu riječ, empatičnost. Podršku koju sam tada dobila od sindikata, sindikalnog predstavnika jako puno mi je značila i ohrabrila me da se borim za pravdu. Zbog toga sam danas tu gdje jesam, kaže Blaženka ne skrivajući emocije.

Sindikat mora među radnicima i prema poslodavcu razvijati ozračje nulte tolerancije na svaki oblik omalovažavanja i zlostavljanja, bez obzira tko bio žrtva a tko počinitelj i o kakvom se povodu i načinu radi.

Kad se zlostavljanje dogodi, sindikat mu mora pristupiti jednako kao da se radi o bilo kojoj drugoj povredi prava iz radnog odnosa, poput neisplate plaće ili nezakonitog otkaza. Član ili članica sindikata koja je bila žrtva mobinga mora od sindikata dobiti i psihološku i pravnu pomoć.

Slučajeve mobinga možda je na prvi pogled teže prepoznati od očitih povreda radnih prava poput neisplate plaće, ali time je samo odgovornost sindikata još veća, a njegova zadaća još važnija.

Osim Blaženkine knjige koja je dostupna u knjižarama, za one koji žele znati više i aktivnije se uključiti u suzbijanje mobinga u svojim radnim sredinama, na raspolaganju je i Priručnik o diskriminaciji i mobingu na radnom mjestu, koji je izdala udruga Mobbing.

Autorica knjige o mobingu Blaženka Rogan govori o ulozi sindikata u borbi protiv mobinga:

Za kraj, poslušajte Blaženkinu poruku za sve žrtve mobinga.