Novo izvješće Državnog inspektorata o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom za 2020. godinu pokazuje zabrinjavajuće podatke kada je riječ o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radnome mjestu u Hrvatskoj.
Naime, inspekcijskim nadzorima utvrđeno je da je 2020. godine na radu ukupno stradala 801 osoba i to:
- 166 osoba ozlijeđeno je bez da su zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi
- 563 osobe ozlijeđene su i nakon pružanja hitne medicinske pomoći su zadržane na liječenju u zdravstvenoj ustanovi
- za 72 osobe utvrđena je smrt na mjestu rada.
Od 72 osobe preminule na prostorima poslodavaca, 10 nisu bile radnici ni osobe na radu, a 32 radnika preminula su u prostorima poslodavaca od bolesti. Preostalih 30 smrtno stradalih osoba bili su:
- jedan vlasnik obrta u djelatnosti "Gradnja zgrada"
- 26 radnika
- tri radnika koja nisu imala zasnovan radni odnos na propisani način
Od navedenih 30 osoba, svi su bili muškarci u dobi od 20 do 64 godina, dok više od polovice preminulih čine mladi radnici do 40 godina (16). Graditeljstvo prednjači prema broju preminulih radnika - gotovo polovica preminulih radnika radila je u toj djelatnosti.
Uz podatak da broj osoba umrlih na radu kontinuirano raste od 2017. godine, posebno zabrinjavaju informacije o uzrocima nesreća. Naime, u 28 posto slučajeva uzrok je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, a u 14 posto ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu.
Osim toga, od ove je godine primjetan drastičan pad inspekcijskih nadzora u području zaštite na radu. Dok ih je 2019. godine obavljeno 8.831, prošle godine taj je broj pao na 7.647.
Svaka ozljeda, bolest i smrt na radu pokazatelj je manjkavosti sustava zaštite na radu na koji sindikati godinama upozoravaju i apeliraju na njegova poboljšanja. Niz je područja na kojima je potrebno raditi kako bi ovakve nesreće bile svedene na minimum - bolji propisi u području zaštite na radu, efikasniji nadzor provedbe propisa i kolektivnih ugovora iz područja zaštite na radu, uspostava stalnog praćenja utjecaja uvjeta rada na zdravlje, ali i ulaganje u mjere zaštite na radu i prikladnu opremu te obveza osposobljavanja svakog radnika za rad na siguran način. Velik dio ovih nesreća mogle su biti spriječene implementacijom ovih mjera.
Često zanemaren, a vrlo važan segment zdravih radnih mjesta, pogotovo u uvjetima pandemije, je i mentalno zdravlje. Istraživanje koje je SSSH proveo u travnju ove godine povodom Nacionalnog dana zaštite na radu otkrilo je poražavajuće podatke o tome kako je pandemija utjecala na mentalno zdravlje radnika. Među ostalim podacima ističe se onaj kako više od polovice ispitanika (55 posto) tvrdi da se na njihovu radnome mjestu nikada ne razgovara o mentalnom zdravlju, a 15 posto tvrdi kako je tema mentalnoga zdravlja na njihovom radnom mjestu - predmet šale.
