O važnosti informiranosti radnika o njihovim pravima na radnome mjestu u više smo navrata već pisali na ovoj stranici, no tribina "Kako do bolje informiranosti radnika i zašto je to važno za društvo" dala nam je povod za još jedan tekst na ovu temu, ovoga puta sagledanu iz nešto šire društvene perspektive.

Istraživanje o informacijskoj pismenosti u kontekstu radničkih prava

Kao uvod u panel raspravu poslužilo je istraživanje o informacijskoj pismenosti u kontekstu radničkih prava autorice Dijane Šobota, izvršne tajnice SSSH za međunarodnu suradnju i organizacijski razvoj. Nacionalno reprezentativno istraživanje pokazalo je kako su članovi sindikata informiraniji o svojim radničkim pravima, te kako se informiranijim radnicima značajno rjeđe krše prava. Osim toga, ispitanici koji su pozitivnije procijenili svoje znanje o radničkim pravima češće traže njihovu zaštitu - kako kroz tužbu uz pomoć sindikata i aktivnije predlaganje izmjena pravilnika o radu ili kolektivnoga ugovora, kako kroz aktivnije djelovanje u sindikatu. Također, ti su radnici i svjesniji kako informiranost o pravima utječe na kvalitetu radnih mjesta. S druge strane, ispitanici koji su slabije upoznati sa svojim pravima oni su koji se nisu spremni aktivnije založiti se za njih, a među vodećim razlozima za to je strah od posljedica, defetizam, fatalizam i mišljenje kako je nemoguće išta promijeniti.

Panel rasprava

S ciljem tumačenja rezultata i odgovora na brojna šira društvena pitanja koja ona otvaraju, održana je i panel rasprava s predstavnicima svih relevantnih društvenih skupina - sindikata, znanstvenika, poslodavaca i političara.

Kako do bolje informiranosti radnika i zašto je to važno za društvo?

Izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj istaknula je kako je riječ o širem društvenom problemu koji je posljedica i odraz društvenih prioriteta koji od hrvatske samostalnosti jasno idu u korist poticanja poduzetništva, ali na štetu radnika i njihovih prava. Uzroke loše informiranosti radnika treba tražiti u svim akterima i na svim razinama.

Radnici olako potpisuju ugovor o radu, bez da ga pročitaju ili se savjetuju o njemu, ne znajući da ga ne moraju potpisati odmah, već u roku od osam dana. Radionice za nezaposlene koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje buduće radnike uči o tome kako napisati životopis, kako se predstaviti na razgovoru za posao, a potpuno zanemaruju pitanje njihovih prava na radnome mjestu i sredstava i načina na koje ih mogu zaštititi, napomenula je Milićević Pezelj, koja smatra kako smo prečesto i u prevelikoj mjeri kao radnici nesvjesni uvjeta pod kojima na tržištu prodajemo svoj rad.

Sustav obrazovanja također je zakazao, a pozitivni pomaci gotovo su nepostojeći. Čak i s pokušajem reforme školstva, tema i vrijednosti rada potpuno su zanemareni, rekla je Milićević Pezelj, istaknuvši primjer međupredmetne teme "Poduzetništvo", te inicijative sindikata da se ona preimenuje u "Poduzetništvo i svijet rada".

Takvi primjeri manifestacija su smjera kojim obrazovni sustav u Hrvatskoj ide, ali i vrijednosti koje kao društvo njegujemo, odnosno ne njegujemo.

Sustav obrazovanja je ključ

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić osvrnuo se na obrazovni sustav i njegove nedostatke u kontekstu radničkih prava. Devedesetih se godina, smatra Jokić, smatralo kako je školstvo isključivo akademska disciplina koja ni po čemu ne odgovara potrebama pojedinca, radništva niti poduzetništva.

Naš se obrazovni sustav ne dotiče riječi rad. Rad nije dio hrvatskih škola – niti praktični rad i rad rukama, niti znanje o radničkim pravima, niti o domaćinstvu. Rad je znati i skuhati nešto, pa i zašiti gumu. To je izbačeno, a rad je u potpunosti nestao iz hrvatskih škola. Stoga ne treba čuditi zašto nema ideje o radništvu i radničkim pravima.

Jokić ističe i ulogu države kao subjekta koji mlade slabo poučava o njihovom obrazovnom i profesionalnom putu. Ne govori se o tome kako ih informirati o mogućnostima u svijetu rada i karijeri, te pravima i obvezama koje idu uz te karijere.

Obrazovni sustav mora informirati djecu što znači raditi, prezentirati im radnike koji rade u tvornicama, u malim obrtima, koji imaju te iste tvornice i obrte, koji rade u centrima za socijalnu skrb. Kada krenu učiti fiziku i kemiju, treba im objasniti kakve to veze ima sa svijetom rada i gdje se to znanje može primijeniti. Škola učenicima mora dati relevantne informacije za njihov životni i obrazovni put, a kada bi se to iskombiniralo s idejom da su važna radnička prava, povezivanje, solidarnost i zajedništvo, imali bismo bolju perspektivu nego što imamo danas.

U više je navrata tijekom rasprave istaknuta i važnost kritičke misli kod mladih, kao ključne zadaće obrazovnoga sustava koja je najčešće u potpunosti zanemarena pred postavljenim prioritetom usvajanja i reprodukcije činjenica. Primjenjivim znanjem, razumijevanjem informacija i znanjem kako ih upotrijebiti gradi se osviještenost mladih ljudi o problemima oko njih, njihova aktivnost, a zatim i sposobnost njihova kritičkoga promišljanja odnosa moći u društvu.

Uloga sindikata, poslodavaca i države

O važnosti informiranja radnika govorio je i tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Domagoj Ferdebar. SGH je u posljednje tri godine obišao desetke tisuća radnika na gradilištima kako bi ih informirao o pravima iz granskog kolektivnog ugovora koji je proširen i koja moraju poštivati svi poslodavci u sektoru. Razina informiranosti radnika o njihovim pravima vrlo je niska - radnici ne znaju koja prava imaju, odakle potječu i kojim su propisima definirana, kao ni da su ona izborena kroz proces kolektivnog pregovaranja.

Proces informiranja radnika i njegov ishod uvelike variraju s obzirom na to djeluje li kod poslodavca sindikat. Tamo gdje postoji sindikalni povjerenik, radnici su informiraniji o pravima i moguće je ostvariti višu razinu u komunikaciji s radnicima - tema nije samo informiranje o pravima koje radnici imaju, već predstavljanje uloge sindikata, te informiranje o tome kako i kada djelovati, kako prava zaštititi, te aktivno uključiti radnike u proces kolektivnoga pregovaranja. Ferdebar napominje i kako je im je pristup radnicima nekad vrlo otežan, a uprava i poslovođe na razne načine pokušavaju spriječiti ulazak sindikata i informiranje radnika.

Direktorica HUP-ova odjela za zakonodavstvo i pravne poslove Admira Ribičić osudila je takvo postupanje poslodavaca, smatrajući kako se ne smije braniti i ograničavati sindikalno organiziranje radnika, no ističe kako se značajna količina problema može riješiti pravodobnom i točnom informacijom. Nerijetko i sami poslodavci, pogotovo oni koji zapošljavaju malo radnika, ne razumiju zakone i propise, te zbog toga postupaju u suprotnosti s njima.

Uloga svih nas, smatra Ribičić, je educiranje o radnim pravima, obvezama i odnosima - i radnika i poslodavaca, ali i razvoj komunikacije i suradnje kojima se u većini slučajeva mogu riješiti postojeće nesuglasice. - Kvalitetan dijalog radnika i poslodavaca preduvjet je za zadovoljnijeg i produktivnijeg radnika, ali i konkurentnijeg poslodavca.

Pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić naglasio je važnost informiranja o pravima, ali i obvezama radnika i poslodavaca. Opalić smatra kako sindikati neorganiziranim radnicima moraju aktivnije i uspješnije komunicirati koristi članstva u sindikatu, te kako će i sindikati i poslodavci imati podršku Ministarstva u nastojanju da što više radnika bude obuhvaćeno kolektivnim ugovorima, kao sredstvom zaštite i unapređenja prava radnika. Ministarstvo, rekao je Opalić, ima želju i namjeru da zajedno sa socijalnim partnerima sudjeluje u edukaciji učenika i studenata o pravima i obvezama u radnome odnosu s ciljem povećanja svijesti o nedopustivosti neprijavljenog rada.

Dostupnost informacija nije garancija informiranosti. To ne znači da te informacije razumijemo i da ih možemo iskoristiti za rješavanje problema i za unapređenje i zaštitu naših prava. Naglasak trebamo staviti na razvijanje kritičke svijesti i sposobnost da razumijemo te informacije, kao i na razvijanju aktivizma da koristimo te informacije kako bismo zaštitili svoja prava.

Dijana Šobota

Šobota smatra kako sindikati i poslodavci moraju imati aktivniju ulogu u informiranju svojih članova, a država mora učinkovitije sankcionirati poslodavce koji sprječavaju sindikalno organiziranje ili odvraćaju radnike od informiranja i traženja zaštite.

• Snimka cijele tribine:: https://www.youtube.com/watch?v=uxCmcKdcwJo&t=7577s
• Pregled rezultata istraživanja Informirani i aktivni radnici kao preduvjet rada po mjeri čovjeka možete pogledati OVDJE.
• Preporuke su dostupne OVDJE.

Online tribinu Kako do bolje informiranosti radnika i zašto je to važno za društvo organizirao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske u sklopu projekta Rad po mjeri čovjeka, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.