Prema novom izvještaju Međunarodne organizacije rada (MOR), u prvoj polovici 2020. plaće u svijetu su pale ili su slabije rasle zbog pandemije koronavirusa. MOR očekuje da će se snažan pritisak ove krize na smanjenje plaća nastaviti i u budućnosti.
Mjere očuvanja radnih mjesta, u zemljama koje su ih provele, spriječile su masovni gubitak radnih mjesta, ali ne i smanjenje plaća.
Dostupni podaci pokazuju da je pad plaća više pogodio žene nego muškarce.
Kriza je također teško pogodila radnike s niskim plaćama i nižim kvalifikacijama. Radnici s višim plaćama i višim kvalifikacijama rjeđe su ostajali bez posla ili doživljavali smanjenje plaća.
Iako neke zemlje pokazuju rast prosječne plaće, to je uglavnom posljedica toga što su brojni radnici s niskim plaćama izgubili posao, pa se prosjek time automatski povećao.
Na europskoj razini, MOR procjenjuje da bi gubitak radnih mjesta i skraćenje radnoga vremena mogli dovesti ukupnog smanjenja plaća za prosječno 6,5 posto (ne računajući učinak potpora za plaće).
Zanimljivo je da Hrvatska pripada skupini zemalja s najmanjim padom plaća, manjima od tri posto. U toj su skupini još i Luksemburg, Nizozemska i Švedska. Najveći pad, veći od 10 posto, procjenjuje se u Irskoj, Portugalu i Španjolskoj.
„Kao i u nekim drugim zemljama, i u Hrvatskoj su radnici i radnice s ugovorima o radu na određeno vrijeme većinom završili na burzi i nestali iz statistike plaća. Oni koji i dalje rade, ili rade u djelatnostima na koje korona-kriza nije djelovala (poput graditeljstva) pa su im plaće iste ili su, zahvaljujući kolektivnim ugovorima, čak i porasle, ili su im radna mjesta očuvana zahvaljujući mjerama koje provodi HZZ“, objašnjava ove podatke Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Podsjećamo da je kod mjere Skraćivanje radnog vremena poslodavac dužan isplatiti plaću kao da je radnik radio puno radno vrijeme (za neodrađeno radno vrijeme poslodavac dobiva povrat sredstava). Kod mjere Očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19), poslodavac dobiva potporu od 2.000 do 4.000 kuna, ovisno o padu prihoda/primitaka.
„Iako smo zadovoljni da su javnim novcem značajno očuvana radna mjesta i prihodi radnika, što su od početka krize prioriteti SSSH, toliko smo i nezadovoljni jer ovaj iskazani mali pad plaća samo potvrđuje da su plaće u Hrvatskoj i inače izrazito niske te značajan broj radnika prima između minimalne plaće (3.250 kuna neto u ovoj godini) i visine potpore od 4.000 kuna“, ističe Milićević Pezelj.
Izvor:
Međunarodna organizacija rada
Savez samostalnih sindikata Hrvatske
