Europska unija nije ostvarila veliki napredak ka ispunjenju cilju podizanja kvalitete zaposlenosti u zadnjih deset godina, a neke zemlje su čak nazadovale, pokazuje najnovije istraživanje Europske konfederacije sindikata (ETUC).
Najnoviji ETUC-ov Indeks dostojanstvenog rada pokazuje očite posljedice politika štednje EU-a: Grčka, Italija i Španjolska su među pet zemalja s najlošijim rezultatima. S druge strane, Bugarska i Rumunjska, ali i Hrvatska pokazuju kako se nedovoljno čini kako bi se premostila ekonomska razlika između zapada i istoka Europe. Hrvatska se svrstala među deset najgorih zemalja, u kojima su grupirane dvije skupine zemalja: post-tranzicijske i zemlje pogođene mjerama štednje Trojke.
Grčka je 2019. zabilježila lošije rezultate nego 2010., dok je u Luksemburgu i Ujedinjenom Kraljevstvu situacija lošija nego što je bila 2015. Četiri zemlje s najboljim rezultatima su zemlje sjevera Europe: Nizozemska, Danska, Finska i Švedska.
Indeks također pokazuje kako BDP ima neznatni utjecaj na dostojanstvo rada. Irska zadnjih godina bilježi visoke stope rasta BDP-a, međutim ostvaruje loše rezultate kad je riječ o Indeksu dostojanstvenog rada jer se njen BDP temelji na iznimno niskom porezu na korporacije i državnim izdavanjima za socijalnu zaštitu.
Države članice s najlošijim rezultatima: Indeks rangira zemlje između 70 i 130
| 2010 . | 2015. | 2019. | |
| Najbolji rezultat: Nizozemska | 107,9 | 108,1 | 109,6 |
| EU prosjek: | 100 | 100,3 | 101,8 |
| Hrvatska | 95,3 | 94,7 | 99,3 |
| Španjolska | 94,9 | 92,3 | 97,1 |
| Italija | 94,5 | 93 | 94,8 |
| Bugarska | 89,7 | 91,9 | 94,7 |
| Rumunjska | 87,4 | 85,7 | 90,8 |
| Najlošiji rezultat: Grčka | 90,8 | 82,9 | 89. |
Dostojanstveni rad i održivi rast jedan su od UN-ovih ciljeva održivog razvoja kojima je EU pristupila 2015. godine.
Izvještaj koji je za ETUC pripremio tim istraživača uvaženoga Talijanskog saveza za održivi razvoj (ASviS), predvođeni prof. Enricom Giovanninijem, mjeri napredak ostvaren ka cilju u odnosu na tri mjere: ekonomska dobrobit, kvaliteta zaposlenja i ranjivost tržišta rada.
Ekonomska dobrobit u EU pogoršana je od 2015. godine, dok je situacija na području kvalitete zaposlenja i ranjivosti tržišta rada neznatno poboljšana.
Ukupno gledajući, izvješće pokazuje kako je Europa ostvarila „neznatan napredak“ u zadnjih deset godina kada je riječ o dostojanstvenom radu.
Od tri područja koja ovaj Indeks ocjenjuje, Hrvatska bilježi najgori rezultat u kategoriji ranjivosti tržišta rada tj. pokazatelju nesigurnosti i prekarnosti koju proizvodi tržište rada (ili, bolje rečeno, na kojima se tržište rada dotične zemlje temelji).
“Europska unija se na međunarodnoj razini obvezala ostvariti dostojanstveni rad i održivi rast. Međutim, zbog politika štednje ostvaren je tek neznatni napredak, a takve politike dovele su do veće nesigurnosti rada i pogoršanja nejednakosti i unutar i među državama članicama. EU mora iz temelja promijeniti svoje ekonomske politike te pridati prioritet dostojanstvu rada kako je i obećala, te zaustaviti prerigidne kontrole javnih investicija koje potiču pravedni ekonomski rast. To mora započeti oporavkom od pandemije za građane u kojem EU i države članice koriste sve nužne resurse kako bi se zaštitilo radnike i tvrtke od recesije koja bi onemogućila ostvarenje UN-ovih ciljeva“, izjavila je konfederalna tajnica ETUC-a Liina Carr.
Izvor: Europska konfederacija sindikata
