Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) predstavila je deveto izdanje izvještaja Globalni indeks prava 2022., čiji poražavajući podaci govore kako su u čak 113 zemalja svijeta vlade i poslodavci ograničavali radna prava i prava na sindikalno organiziranje.Globalni indeks prava rangira 148 zemlje svijeta ovisno o stupnju poštivanja radničkih prava, a među tim zemljama njih je čak 87 posto prekršilo pravo na štrajk. U nekim zemljama poput Bjelorusije, Egipta, Indije i Filipina štrajkovi su rezultirali kaznenim progonima sindikalnih čelnika, dok su u Sudanu i Mijanmaru štrajkovi naišli na otpor vojne vlasti.
Neki od najvažnijih nalaza Globalnog indeksa prava 2022. su sljedeći:
- Deset najgorih zemalja po pitanju radničkih prava: Bangladeš, Bjelorusija, Brazil, Kolumbija, Egipat, Mijanmar, Filipini, Turska, Eswatini i Gvatemala;
- Članovi sindikata su ubijeni u čak trinaest zemalja, 41 posto zemalja je ograničilo ili uskratilo slobodu govora i sindikalnog udruživanja, radnici su uhićeni u 69 zemalja, dok je 66 posto zemalja uskratilo pravnu zaštitu radnicima;
- 77 posto zemalja je ograničilo radnicima pravo na udruživanje;
- Vlasti 74 posto zemalja je ometalo registraciju sindikata;
- U 50 država radnici su bili izloženi nasilju;
- Četiri od pet država je onemogućilo kolektivno pregovaranje.
Znamo da su radnici na prvoj crti višestrukih i izvanrednih kriza: povijesne razine nejednakosti, klimatske hitne situacije, pandemije koja uništava živote i sredstva za život i sukoba s razornim domaćim i globalnim utjecajima. Indeks globalnih prava ITUC-a iz 2022. otkriva kako se ova nestabilnost iskorištava s toliko vlada i poslodavaca koji napadaju radnička prava. Moramo razotkriti nepravde kako bi vlade shvatile da se moraju obnoviti novim društvenim ugovorom: radna mjesta, plaće, prava, socijalna zaštita, jednakost i uključenost, izjavila je glavna tajnica ITUC-a Sharan Burrow.
Iako je Europa kao teritorijalna jedinica ocijenjena najboljom ocjenom, u središtu pozornosti su se našle europske tvrtke koje su prozvane zbog kršenja ljudskih i radnih prava diljem svijeta, tj. izvan svojim sjedišta. Nestlé, AB InBev i H&M su tvrtke koje su u previše slučajeva su izgubile moralni kompas, ističu autori ITUC-ovog izvješća.
Nestlé i Santander u Brazilu
Nestlé-Brazil je tijekom pandemijskog razdoblja odlučio smanjiti plaće i naknade svojim radnicima. U tvornici čokolade u Vila Velhi u pokrajini Espírito Santo, poslodavci su umanjili vrijednost vaučera za hranu sa 680 brazilskih reala (R$) na samo 350 R$. Prvo smanjenje osjetili su radnici iz tvornice u Sao Paolu gdje tvornica zapošljava polovicu svoje radne snage, a gdje je još 2019. godine otpušteno više od 200 radnika. Sudskim sporom ti su radnici vraćeni na svoje poslove, no zbog toga su sindikati morali napraviti ustupak i prihvatiti sporazum kojim se smanjuju beneficije, među kojima su i manji bonovi za hranu. Uz Nestlé, u Brazilu protiv radnika i sindikata djeluje i britanska financijska kompanija Santander koja je za 55 posto smanjila plaće za 40 čelnika bankovnih sindikata i to nakon što su pokrenuli pravni spor za isplatu prekovremenih sati.
Heinz-Glas i AB InBev u Peruu
Heinz-Glas je u Peruu provodio nezakonitu antisindikalnu politiku kako bi raspustio sindikat i zaustavio kolektivno pregovaranje. Poznati su slučajevi kada je tvrtka nudila pomoć radnicima da izađu iz sindikata, posjećivali ih u njihovim domovima, slala pisma o isključenju i nudila bolja radna mjesta za sve koji izađu iz sindikata. U Peruu je još jedna tvrtka s europskim sjedištem - AB InBev činila sve kako bi omela rad sindikata. Tako su u procesu restrukturiranja otpustili tri glavna tajnika sindikata i petnaest radnika u tvornici u Motupeu koji su bili članovi Nacionalne unije Backus u štrajku.
H&M na Novom Zelandu
Švedski tekstilni div H&M na Novom Zelandu je još u travnju 2021. suspendirao četrnaest radnika koji su tijekom pregovora o novom kolektivnom ugovoru pokušali ostvariti bolje plaće. Podsjećamo kako su 2019. sindikalni radnici H&M-a bili zaključani u trgovinama jer su nosili natpise koje su prizivale bolje plaće.
Konfederalna tajnica ETUC-a Isabelle Schömann upozorila je da će europske tvrtke nastaviti s ovakvim nezakonitim ponašanjem dokle god se ne donesu mjere koje bi takvo ponašanje kažnjavale. Tvrtke bi se u inozemstvu trebale ponašati kao kod kuće. Ipak u previše slučajeva poznati brendovi smatraju da se prava radnika i sindikata ne trebaju poštovati izvan Europe. Neke od najbogatijih europskih tvrtki poriču prava najsiromašnijih radnika na svijetu, stavljajući svoj profit ispred njihova života. Čelnici navedenih tvrtki bi se trebali sramiti.
ETUC poziva na jačanje zakonodavstva Europske unije kako bi se svjetski poslovni modeli uskladili, što je do sada bilo svedeno samo na korporativno lobiranje. Direktiva EU-a o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti, za koju su preporuke donesene u ožujku 2021., trebala bi uključivati radnike u cijelom procesu kako bi se postigla nulta tolerancija protiv kršenja ljudskih prava, osiguranje žrtava da traže pravdu i uvođenje sankcija za one tvrtke koje su prekršile zakon.
Hrvatska se nalazi u kategoriji 2 što znači da su se kršenja radnih prava ponavljala, no da se stanje nije pogoršalo. Na popisu tvrtki koje su kršile ljudska prava su i turske tvrtke Cengiz Insaat i CI-AY Muhendislik koje je zbog kršenja radničkih prava prijavio Sindikat graditelja Hrvatske, udružen u SSSH.
Foto: ITUC