Međunarodna organizacija rada (MOR) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuju kako je 2016. godine od ozljeda i bolesti povezanih s radom u svijetu umrlo 1.9 milijuna ljudi.
Nezarazne bolesti odgovorne su za 81 posto svih umrlih radnika, a među onima koje su odnijele najviše života su kronična opstrukcijska bolest pluća (450.000), moždani udar (400.000) i srčani udar (350.000). Profesionalne bolesti odgovorne su za preostalih 19 posto umrlih radnika.
Od 19 rizičnih faktora koji su obuhvaćeni procjenom MOR-a i WHO-a, najopasnijim se pokazao prekomjeran rad zbog čijih je posljedica umrlo oko 750.000 radnika diljem svijeta.
"Šokantno je vidjeti koliko ljudi njihov posao doslovce ubija. Ovo izvješće mora osvijestiti i nacionalne vlade i tvrtke da zaštite zdravlje radnika i osiguraju njihovu sigurnost", rekao je predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Iako je na svjetskoj razini broj smrtnih slučajeva kao posljedica ozljeda i bolesti povezanih s radom, pao za 14 posto u razdoblju od 2000. do 2016. godine, primjetan je rast smrti od srčanog udara (za 41 posto) i moždanog udara (19 posto) koji su posljedica prekomjernoga rada.
U izvješću MOR-a i WHO-a stoji kako bolesti i ozljede na radu smanjuju produktivnost i mogu imati katastrofalne posljedice na prihode kućanstava.
Ovo izvješće omogućit će donositeljima odluka praćenje smanjivanja broja radnika uslijed smrti povezanih s radom na nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini, što će rezultirati kvalitetnijim podacima za još bolje planiranje, implementaciju i evaluaciju mjera potrebnih za zdravija radna mjesta i sigurnost radnika. Trenutačno stanje je takvo da je potrebno aktivnije djelovati kako bi radna mjesta bila zdravija, sigurnija i socijalno pravednija.
Svaki rizični faktor u ovome izvješću podrazumijeva preventivne mjere. Primjerice, sprečavanje prekomjernog rada zahtijeva propisivanje maksimalnog broja radnih sati.
"Ove procjene važan su izvor informacija o bolestima koje se javljaju kao posljedica rada i mogu pomoći u oblikovanju politika za stvaranje zdravijih i sigurnijih radnih mjesta. I vlade i poslodavci i radnici mogu poduzeti mjere kojima bi se smanjila izloženost rizičnim faktorima na radnome mjestu. Ti rizični faktori mogu se smanjiti i uvođenjem promjena u organizaciju i sustav rada. Ondje gdje se izloženost rizicima ne može spriječiti, zaštitna oprema mora biti dostupna", rekao je predsjednik MOR-a Guy Ryder.
Najveći udio zabilježenih smrti povezanih s radom primijećen je kod muških radnika u jugozapadnoj Aziji i zapadnom Pacifiku te kod radnika starijih od 54 godine.
