Kvalitetno radno mjesto
Rad po mjeri čovjeka odgovor je Saveza samostalnih sindikata Hrvatske na ubrzani pad kvalitete radnih mjesta u Hrvatskoj, degradaciju radničkih prava i demografsku krizu. Ovaj koncept prvi je korak nove etape borbe za dostojanstvo rada i radnika – putokaz svima nama koji tu borbu već vodimo, i poziv svima onima koji nam se žele pridružiti.
Rad po mjeri čovjeka je realan cilj i temeljno pravo svakog čovjeka, ali se neće ostvariti sam od sebe. Do njega možemo doći samo ako znamo što ga čini i ako imamo jasnu strategiju kako ga ostvariti. Za Rad po mjeri čovjeka moramo se izboriti, zajedno. Pravi put svakako je povećanje broja i kvalitete kolektivnih ugovora te zagovaranje i predlaganje boljih javnih politika, zakona i strategija. Na tome već neumorno radimo, pridružite nam se!
Rad po mjeri čovjeka je cjeloviti koncept, odnosno zaokružena definicija šest elemenata koji čine kvalitetno radno mjesto:
Dobra plaća
Rad po mjeri čovjeka znači dobru plaću koja omogućuje zadovoljavanje egzistencijalnih, ali i drugih ljudskih potreba radnika i njegove obitelji. Osim toga, visina plaće mora biti temeljena na pravednoj raspodjeli novostvorene vrijednosti između radnika i poslodavca. To podrazumijeva, među ostalim, da je usporediva s plaćama za isto zanimanje u djelatnosti u kojoj djeluje poslodavac te da odražava rezultate poslovanja poslodavca. Dobra plaća podrazumijeva uredno evidentiran i plaćen prekovremeni rad, kao i primjerene dodatke na rad u posebnim i otežanim uvjetima rada.
Zaštita zdravlja
Rad po mjeri čovjeka znači sigurno radno mjesto na kojem se primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite na radu te radno opterećenje koje ne ugrožava fizičko i psihičko zdravlje. Podrazumijeva i poštovanje te pravedno postupanje, uz provedbu mjera za prevenciju stresa i nultu stopu tolerancije na svaki oblik diskriminacije i mobinga.
Učenje i napredovanje
Rad po mjeri čovjeka podrazumijeva radno mjesto koje radniku omogućuje kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje, i to ne samo za znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje zadataka radnog mjesta. Svaki radnik, u okvirima koji su primjereni radnom mjestu i djelatnosti u kojoj radi, mora imati mogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja.
Zaštita i sigurnost
Rad po mjeri čovjeka znači rad putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, osim ako je drugi oblik ugovora izričit izbor samog radnika. Ovo također uključuje pokrivenost sustavom socijalne sigurnosti, odnosno mirovinskog, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti, što podrazumijeva isplatu punog iznosa plaće na zakonit način, s uplaćenim porezima i doprinosima. Sigurnost radnog mjesta podrazumijeva i zaštitu od neopravdanog i neobrazloženog otkaza.
Glas na radnom mjestu
Rad po mjeri čovjeka znači radnu okolinu u kojoj se njeguje kultura pravednog postupanja i međusobnog poštivanja, radnicima se omogućuje sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na radnu okolinu i procese rada, a poslodavci poštuju slobodu sindikalnog organiziranja i uvažavaju pravo na kolektivno pregovaranje. Radnicima mora biti omogućeno da svoja mišljenja, prijedloge i zahtjeve izraze individualno, ali i kolektivno, odnosno putem svojih izabranih predstavnika.
Radno vrijeme
Rad po mjeri čovjeka znači organizaciju radnog vremena koje ostavlja prostora radniku za privatni život i obiteljske obaveze. Pritom raspored radnog vremena mora radnicima biti najavljen dovoljno unaprijed kako bi mogli planirati i uskladiti poslovne i privatne planove i obaveze.
Kako bi popularizirao i ostvario koncept Rada po mjeri čovjeka SSSH:
- provodi istraživanja
- zagovara i predlaže rješenja
- organizira javne rasprave i druga događanja
- informira javnost o uvjetima rada u Hrvatskoj, EU i svijetu
- objavljuje stručne publikacije
Ovdje možete preuzeti publikaciju Rad po mjeri čovjeka, u kojoj je detaljno objašnjen cjelokupni koncept.
Zadovoljstvo radnim mjestom
U travnju 2018. SSSH je u suradnji s agencijom Hendal proveo istraživanje o tome koliko su radnici u Hrvatskoj zadovoljni svojim radnim mjestom, odnosno pojedinim uvjetima rada te što je to što ih čini zadovoljnima ili nezadovoljnima na radnom mjestu. Istraživanje je pokazalo da je gotovo 70 posto ispitanika zadovoljno svojim radnim mjestom. No, prema analizi Njemačkoga gospodarskog instituta iz 2015. godine, prosjek radnika koji su zadovoljni svojim radnim mjestom na razini Europske unije iznosio je čak 86 posto, a Hrvatska se nalazila na pretposljednjem mjestu.
Što je važno za zadovoljstvo na radnom mjestu? Na upit da pojedinačno procijene važnost pojedinih dimenzija za zadovoljstvo radnim mjestom, ispitanici u našem istraživanju su kao najvažnije čimbenike navodili zadovoljstvo plaćom, edukacijom koju dobivaju te pravednim postupanjem nadređenih. Ispitanici koji su naveli da rade kod poslodavca kod kojeg djeluje sindikat, odnosno kod kojeg su radnici sindikalno organizirani, kao i oni koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorom, pokazali su znatno veće zadovoljstvo od onih kod kojih to nije slučaj. Možda je najzanimljiviji nalaz bio rezultat vezan uz ispitanike koji rade putem ugovora na određeno vrijeme koji se kontinuirano obnavljaju. Takvi ispitanici pokazali su znatno manje zadovoljstvo radnim mjestom kao i niži stupanj slaganja u odnosu na gotovo sve pojedinačne aspekte rada.
Ispitanici su također u pravilu izražavali veće zadovoljstvo dimenzijama koje se odnose na prirodu posla i atmosferu na radnom mjestu nego onima koje su u izravnoj vezi s radničkim pravima, kao što su to radno vrijeme ili zaštita zdravlja. To nam govori o potrebi podizanja svijesti o važnosti zaštite prava koja smo već izborili. Zanimljivo je i da su ispitanici najniže ocijenili upravo mogućnost zaštite svojih radničkih prava kao i utjecaja na svoje uvjete rada. Iz sindikalne perspektive, sve nam ovo govori da je sindikat potrebniji nego ikada.
Cjelokupne rezultate istraživanja možete pročitati ovdje.
Dobra plaća
Dobra plaća jedna je od šest dimenzija koncepta Rada po mjeri čovjeka. Pravo je radnika dobiti plaću za obavljeni rad, a odgovornost države osigurati da se to pravo poštuje. Plaća mora biti obračunata u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom i isplaćena u cijelosti u propisanim ili ugovorenim rokovima. Država koja to ne nadzire, potiče neprijavljeni rad i sivu ekonomiju.
Ekonomski je razvoj održiv samo ako ide ukorak sa socijalnim razvojem, ako raste kupovna moć radnika, odnosno domaća potrošnja. Dobre plaće ujedno su i temelj održivosti i unapređenja sustava socijalne sigurnosti, odnosno mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, osiguranja za slučaj nezaposlenosti i osiguranja za zaštitu na radu.
Rad po mjeri čovjeka znači dobru plaću koja omogućuje zadovoljavanje egzistencijalnih, ali i drugih ljudskih potreba radnika i njegove obitelji. Plaća treba odražavati složenost posla i razinu odgovornosti. Osim toga, visina plaće mora biti utemeljena na pravednoj raspodjeli novostvorene vrijednosti između radnika i poslodavca. To podrazumijeva, među ostalim, da je usporediva s plaćama za isto zanimanje u djelatnosti u kojoj djeluje poslodavac, ali i da odražava rezultate poslovanja poslodavca. Dobra plaća podrazumijeva i uredno evidentiran i plaćen prekovremeni rad kao i primjerene dodatke na rad u posebnim i otežanim uvjetima rada.
Od Vlade očekujemo:
- povećanje minimalne plaće na 50 posto prosječne bruto plaće te sprečavanje njezine zloupotrebe,
- poticanje kolektivnog pregovaranja kao najefikasnijeg instrumenta za određivanje razine plaća, a koji ujedno pridonosi makroekonomskoj stabilnosti i smanjivanju nejednakosti,
- u suradnji sa socijalnim partnerima, uspostavu cjelovite politike plaća, koja će osigurati postupno smanjivanje jaza između najviših i najnižih plaća kao i smanjivanje razlike u plaćama muškaraca i žena za iste poslove,
- uspostavu nadzora nad primjenom kolektivnih ugovora te nadzora nad redovnom isplatom plaća u cijelosti, uključujući proširenje ovlasti Inspektorata rada i davanje javnih ovlasti reprezentativnim sindikatima.
Od poslodavaca očekujemo:
- redovitu i cjelovitu isplatu bruto plaće radnicima za obavljeni rad, u skladu s kolektivnim ugovorima, a ne mimo njih
- prihvaćanje kolektivnog pregovaranja s reprezentativnim sindikatima kao načina određivanja plaća koji je u obostranom interesu radnika i poslodavaca, kako na razini poslodavca, tako i na razini djelatnosti,
- pregovaranje o plaćama uzimajući u obzir rast troškova života, produktivnosti i profitabilnosti,
- ugovaranje raspona plaća kojim se smanjuje jaz između najnižih i najviših iznosa te smanjivanje jaza u plaćama između muškaraca i žena.
Zaštita zdravlja
Zaštita zdravlja jedna je od šest dimenzija koncepta rada po mjeri čovjeka. Zdravo radno okruženje ključno je za psihičko i fizičko zdravlje čovjeka. U Hrvatskoj se svake godine dogodi više od 16.000 ozljeda na radu, odnosno više od 11 ozljeda na svakih 1000 radnika. Zaštita zdravlja na radu, međutim, puno je šira od samo ozljeda na radu jer na svakom radnom mjestu postoji niz čimbenika koji, izravno ili neizravno, brzo ili dugoročno, utječu na opće stanje zdravlja i dobrobit radnika.
Rad po mjeri čovjeka znači sigurno radno mjesto na kojem se primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite na radu, a radno opterećenje ne ugrožava fizičko i psihičko zdravlje.Zaštita zdravlja zahtijeva i radno okruženje u kojem se njeguju dobri međuljudski odnosi među kolegama, ali i među podređenima i nadređenima,provode mjere za prevenciju stresa te postoji nulta stopa tolerancije na svaki oblik diskriminacije i mobinga.
Od Vlade očekujemo:
- bolje propise na području zaštite na radu, posebno u području stresa i mobinga na radnom mjestu,
- efikasniji nadzor provedbe propisa i kolektivnih ugovora iz područja zaštite na radu,
- mjere potpore prilagodbi radnih mjesta starijim radnicima, uvažavajući potrebe njihove dobi te osobama s invaliditetom,
- uspostavu stalnog praćenja utjecaja uvjeta rada na zdravlje, putem zdravstvenog i ostalih relevantnih sustava (izloženost, pobol, dužina i ishodi liječenja, troškovi i dr.).
Od poslodavaca očekujemo:
- prepoznavanje važnosti i obostrane koristi rada povjerenika radnika za zaštitu na radu, čiji se izbor mora provesti na zahtjev radnika i sindikata, a izabranim povjerenicima omogućiti obavljanje propisanih ili ugovorenih ovlasti, korištenje dijela radnog vremena za obavljanje funkcije te edukacija o trošku poslodavca,
- poštivanje propisa i kolektivnih ugovora, počevši od obveze osposobljavanja svakog radnika za rad na siguran način,
- ulaganje u mjere zaštite na radu i prikladnu opremu te u edukaciju rukovodnog kadra za poštovanje dostojanstva radnika i pravedno postupanje,
- razumijevanje i prihvaćanje vlastite zakonske odgovornosti za sprečavanje diskriminacije, nasilja, uznemiravanja i mobinga na radnom mjestu kao i prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom.
Učenje i napredovanje
Učenje i napredovanje jedno je od šest dimenzija koncepte rada po mjeri čovjeka. U današnjem svijetu rada ključno je kontinuirano usvajanje novih znanja i vještina jer se neprestano uvode nove tehnologije i procesi rada. Istodobno, Hrvatska je na samom začelju Europske unije po sudjelovanju odraslih u osposobljavanju. Onim radnicima koji u njemu sudjeluju, poslodavci rijetko plaćaju taj trošak. Cjeloživotno učenje ključno je za zadržavanje svih dobnih skupina u svijetu rada, ali i za razvoj konkurentne ekonomije utemeljene na znanju i vještinama visokokvalificiranih radnika. Uza to, mogućnost učenja i stjecanja novih vještina, profesionalnog razvoja i napredovanja izravno utječe na zadovoljstvo radnika, a time i na njegov radni učinak. Potreba za osobnim razvojem u prirodi je čovjeka.
Rad po mjeri čovjeka podrazumijeva radno mjesto koje radniku omogućuje kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje, posebno, ali ne isključivo, za znanja i vještine koje su nužne za obavljanje zadataka radnog mjesta. Svaki radnik, u okvirima koji su primjereni radnom mjestu i djelatnosti u kojoj radi, mora imati mogućnost profesionalnog razvoja i napredovanja.
Od Vlade očekujemo:
- pristup cjeloživotnom učenju i mjerama aktivne politike zapošljavanja, utvrđenima kao pravo pojedinca,
- poticanje ljudi na učenje i razvoj karijere, besplatnim i široko dostupnim savjetovanjem o razvoju karijere i mogućnostima osposobljavanja,
- uspostavu mehanizma za priznavanje i vrednovanje prethodnog učenja, odnosno znanja stečenog neformalnim i informalnim putem, uključujući bipartitne sektorske modele,
- razvoj i poticanje korištenja plaćenog pripravništva te omogućavanje kvalitetnog učenja na radnom mjestu tijekom školovanja,
- kvalitetnije mjere aktivne politike zapošljavanja, a posebno one usmjerene na dugotrajno nezaposlene i one s niskom razinom obrazovanja, a koje moraju završavati pronalaskom posla, kako ne bi bile demotivirajuće za daljnje uključivanje u edukaciju.
Od poslodavaca očekujemo:
- prestanak tretiranja radnika isključivo kao troška te spremnost na ulaganje u njihovo osposobljavanje i obrazovanje, uz razumijevanje da je to u obostranom interesu,
- u suradnji sa sindikatima, uređenje učenja na radnom mjestu (naukovanja) putem kolektivnih ugovora,
- u suradnji sa sindikatima, informiranje svih radnika o pravu na osposobljavanje, uključujući i pravo na plaćeni dopust, sukladno propisima i kolektivnim ugovorima,
- poštivanje prava na osposobljavanje sukladno propisima i kolektivnim ugovorima, uključujući pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja, obrazovanja za potrebe rada svih radničkih predstavnika te sudjelovanje članova sindikata u oblicima edukacije koje organizira sindikat,
- vrednovanje rada i doprinosa radnika prema objektivnim kriterijima i omogućavanje napredovanja u skladu s time.
Sigurnost
Sigurnost je jedna od šest dimenzija koncepta rada po mjeri čovjeka. Sigurnost radnog mjesta preduvjet je stabilnog života i mogućnosti stvaranja životnih planova. Nesigurno radno mjesto znatno smanjuje kvalitetu života i povećava razinu stresa. Zaposleni na određeno vrijeme te putem još nesigurnijih oblika radnog odnosa ili angažmana postaju građanima drugog reda koji često ne mogu riješiti stambeno pitanje niti se odlučiti zasnovati obitelj.
Rad po mjeri čovjeka znači rad putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme, osim ako je drugi oblik ugovora izričit izbor samog radnika. Ovo također uključuje pokrivenost sustavom socijalne sigurnosti, odnosno mirovinskog, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti, što podrazumijeva isplatu punog iznosa plaće na zakonit način, s uplaćenim porezima i doprinosima. Sigurnost radnog mjesta podrazumijeva i poštivanje propisanih i ugovorenih radničkih prava,što među ostalim uključuje i zaštitu od neopravdanog i neobrazloženog otkaza.
Od Vlade očekujemo:
- provođenje informiranja i edukacije o pravilnoj i opravdanoj upotrebi različitih oblika ugovora o radu, u suradnji sa socijalnim partnerima,
- povećanje prava radnika zaposlenih putem nestandardnih oblika ugovora o radu, posebno na području socijalne sigurnosti, i njihovo izjednačavanje sa stalno zaposlenima te efikasnije odredbe za sprečavanje zloupotrebe nestandardnih ugovora prilikom sljedeće izmjene Zakona o radu,
- uspostavu stalnog praćenja primjene radnog zakonodavstva i trendova na tržištu rada, odnosno društvenih posljedica pojedinih instituta Zakona o radu,
- proširivanje ovlasti i jačanje kapaciteta Inspektorata rada za efikasan nadzor nad zakonitošću zapošljavanja putem nestandardnih oblika ugovora o radu,
- jače potpore zapošljavanju putem standardnog oblika ugovora o radu.
Od poslodavaca očekujemo:
- da na novootvorena ili upražnjena radna mjesta zapošljavaju u skladu sa zakonom, odnosno putem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,
- prestanak korištenja ugovora o radu na određeno vrijeme kao zamjene za probni rad,
- omogućavanje napredovanja prema sigurnijim oblicima rada za radnike zaposlene na određeno vrijeme ili putem još nesigurnijih oblika ugovora,
- informiranje i savjetovanje sa sindikatima i radničkim vijećima o novom zapošljavanju.
Glas na radnom mjestu
Glas na radnom mjestu jedna je od šest dimenzija koncepta rada po mjeri čovjeka. Mogućnost izražavanja mišljenja, davanja prijedloga, iznošenja pritužbi i sudjelovanja u odlukama koje utječu na naše radno okruženje važni su i radniku i poslodavcu. Oni podižu samopouzdanje radnika i zadovoljstvo međuljudskim odnosima te potiču proaktivnost i želju za utjecanjem na promjene. Poslodavcu je u interesu imati zadovoljnog radnika, zainteresiranog za posao koji radi, usredotočenog na dobro obavljanje posla, ali i njegovo unapređenje.
Sloboda sindikalnog organiziranja i djelovanja ubraja se u ljudska prava. Kolektivno pregovaranje pritom nije isključivo interes radnika, nego pridonosi makroekonomskoj stabilnosti i održivom razvoju, omogućujući istodobno potrebnu fleksibilnost za poslodavce i kvalitetna radna mjesta. Društveno korisna i nezamjenjiva uloga sindikata u tom procesu mora biti priznata, a korist koju pritom ostvaruju i za one koji nisu članovi sindikata na odgovarajući način vrednovana. Želimo li izgraditi demokratsko društvo i ekonomiju koja radi u korist svih, radnicima mora biti omogućen glas u radnom okruženju.
Rad po mjeri čovjeka znači radnu okolinu u kojoj se njeguje kultura pravednog postupanja i međusobnog poštivanja, a radnicima se omogućuje sudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na radnu okolinu i procese rada. Glas na radnom mjestu uključuje slobodu sindikalnog organiziranja, pravo na kolektivno pregovaranje i pravo na štrajk. Radnicima mora biti omogućeno da svoja mišljenja, prijedloge i zahtjeve izraze individualno, ali i kolektivno, odnosno putem svojih izabranih predstavnika.
Od Vlade očekujemo:
- propise koji će stvoriti institucionalne poticaje za jačanje i daljnji razvoj kolektivnog pregovaranja, kako bi ono postalo dominantnim načinom uređenja odnosa između radnika i poslodavaca,
- bolji nadzor nad primjenom kolektivnih ugovora, uključujući povećanje ovlasti i stvarnih kapaciteta Inspektorata rada, ali i davanje javnih ovlasti sindikatima za nadzor nad primjenom kolektivnih ugovora,
- propise koji će ići u smjeru jačanja participacije radnika kao neodvojive dimenzije participativnog demokratskog društva, uključujući jačanje uloge i proširenje ovlasti radničkih predstavnika (sindikata, radničkih vijeća, povjerenika radnika za zaštitu na radu i predstavnika radnika u organu poslodavca),
- propise koji sindikatu omogućavaju pristup radnicima na radnim mjestima, uključujući đacima i studentima na praksi, kako bi se upoznali s njihovim problemima i kako bi ih upoznali sa sindikalnim radom.
Od poslodavaca očekujemo:
- poštivanje slobode sindikalnog organiziranja i suzdržavanje od svakog oblika ograničavanja te slobode kao i diskriminacije na temelju članstva u sindikatu ili sindikalnog djelovanja,
- poštivanje zakonske obveze pregovaranja u dobroj vjeri o sklapanju kolektivnog ugovora s reprezentativnim sindikatima,
- poštivanje prava radnika na izbor radničkih predstavnika sukladno Zakonu o radu i Zakonu o zaštiti na radu te poštivanje ovlasti izabranih radničkih predstavnika, uključujući pravo na korištenje radnog vremena za obavljanje njihovih funkcija i pravo na edukaciju,
- odgovor na individualne i kolektivne pritužbe radnika, u razumnom roku,
- otvaranje stalnih komunikacijskih kanala (neposredno ili putem radničkih predstavnika) kojima radnik može predlagati inovacije i druge promjene u proizvodnom i radnom procesu.
Radno vrijeme
Radno vrijeme jedna je od šest dimenzija SSSH-ova koncepta Rada po mjeri čovjeka, te je ključno u raspravi o zadovoljstvu radnim mjestom i kao takvo je strateški prioritet SSSH i dio programskog usmjerenja za mandatno razdoblje 2018.-2022.
Zbog porasta fonda radnih sati, organizacije radnog vremena koja nerijetko ulazi u slobodno vrijeme radnika i izazova koje donosi digitalizacija, a posljedično i transformacije pojedinih sektora, radno vrijeme ponovno postaje prioritetnom temom sindikalnog pokreta i predmetom niza inovativnih prijedloga i inicijativa sindikata. Loša organizacija radnoga vremena i nepravodobna najava promjena u rasporedu, prečesto negativno utječu na privatni život radnika, opće zdravstveno stanje i sposobnost rada na zdrav i siguran način.
Radi boljeg uvida u stavove radnika o radnome vremenu, njegovu rasporedu, prekovremenu radu i korištenju godišnjih odmora, SSSH je u rujnu 2019. godine proveo još jedno istraživanje, ponovno u suradnji s agencijom Hendal i uz podršku Zaklade Friedricha Eberta.
Neki od glavnih nalaza su sljedeći:
- dvije trećine radnika ponekad radi prekovremeno
- 40 posto ispitanika koji radi prekovremeno izjavljuje da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen
- 60 posto izjavljuje da poslodavac ne poštuje zakonsku obvezu pisanog naloga odnosno zakonske potvrde prekovremenog rada
- polovica ispitanika radila je preko 50 sati tjedno, a čak svaki treći i preko 60 sati tjedno
- svaki treći ispitanik izjavljuje da nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti
- 13 posto ispitanika ne može svaki dan koristiti zakonsko pravo na pauzu
- 43 posto ispitanika navodi da je nekada bilo u nedoumici oko toga što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora
- 59 posto ispitanika odgovara na e-mailove i prima telefonske pozive i izvan radnog vremena
- dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutnim poslom i produktivnost, a to se osobito odnosi na zaposlene u privatnom sektoru
Cjelokupne rezultate istraživanja možete pročitati ovdje.
SSSH je potom utvrdio zahtjeve i preporuke, formulirane nakon niza održanih rasprava s predstavnicima i članovima sindikata, te radnicima, stručnjacima i šire. Formuliranju zahtjeva i preporuka pomogli su i rezultati istraživanja, a SSSH je uzeo u obzir nedorečenost hrvatskih propisa i proširenu praksu njihova nepoštivanja te osobito izostanak kvalitetnog i sveobuhvatnog nadzora.
SSSH, među ostalim, traži:
- stvaranje okruženja poticajnog za kolektivno pregovaranje
- fleksibilnije radno vrijeme na inicijativu radnika
- mogućnost veće fleksibilnosti od interesa za poslodavce samo kolektivnim ugovorom a ne propisom
- davanje javnih ovlasti sindikatu – potpisniku proširenog kolektivnog ugovora da nadzire njegovu primjenu kod poslodavaca koje taj kolektivni ugovor obvezuje, a kod kojih ne djeluje sindikat-potpisnik
- inspekcija rada treba ojačati svoje kapacitete po pitanju broja inspektora, edukacije, ovlasti, nadzora nad provedbom kolektivnog ugovora i dr. jer njezina potkapacitiranost dodatno ohrabruje poslodavce na kršenje propisa.
Sve zahtjeve i preporuke SSSH pročitajte ovdje.
SSSH je objavio i publikaciju „Zašto i kako skratiti radno vrijeme“, koja je svojevrsni vodič koji pokazuje kako ne postoji univerzalni, najbolji način skraćenja radnog vremena već bi ono trebalo biti prilagođeno svrsi skraćenja. Istodobno, jasno je kako postoji potreba za isprobavanjem različitih modela organiziranoga skraćenja radnog vremena s obzirom da danas dominantno skraćenje putem bujanja rada s nepunim radnim vremenom ne jamči jednaku distribuciju rada niti promiče rodnu jednakost.
Publikacija je objavljena uz pomoć Europskoga sindikalnog instituta i Regionalnog ureda Zaklade Friedrich Eberta u Zagrebu, a predstavljena je na konferenciji „Radno vrijeme po mjeri čovjeka“, održanoj 25. studenoga 2019. u Novinarskom domu u Zagrebu.
2018. agencija MediNet provela je istraživanje koje je pokazalo da 43% zaposlenih tvrdi da radi prekovremeno, a 10% da rade i sa godišnjih odmora. 90% ispitanih izjasnilo se za uvođenje neradne nedjelje. Detaljne nalaze istraživanja pročitajte ovdje.
Koliko je tvoj posao dobar posao?
Tek kada osvijestimo u kakvim uvjetima radimo - možemo zajedno povećati pritisak na donositelje odluka da radnicima osiguraju bolje plaće i radne uvjete.
Dobar početak je da ispuniš upitnik o kvaliteti radnog mjesta, a rezultati će ti pokazati je li tvoje radno mjesto po mjeri čovjeka ili po mjeri profita vlasnika poduzeća.
Ispuni upitnik i saznaj koliko je tvoj posao dobar posao?
Što ti možeš učiniti?
Svatko od vas može pomoći da se zajedno izborimo za bolje plaće, zdravija i sigurnija radna mjesta, bolju organizaciju radnog vremena, sudjelovanje radnika u odlučivanju te mogućnost učenja i napredovanja.
U javnoj sferi važan je glas svakog čovjeka protiv izrabljivanja radnika, protiv porasta broja ugovora na određeno, honorarnih poslova i drugih nesigurnih oblika zapošljavanja. Pridruži nam se u borbi za Rad po mjeri čovjeka! Evo kako možeš pomoći:
- dijeljenjem naših objava na društvenim mrežama uz korištenje hashtaga #radpomjeri
- javnim zalaganjem za bolje radne uvjete
- zagovaranjem kolektivnog pregovaranja
- protivljenjem izrabljivanju radnika i prekomjernom korištenju nesigurnih oblika rada, poput rada na određeno i honorarnih angažmana
- ispunjavanjem upitnika o kvaliteti vašeg radnog mjesta
- glasanjem za političke opcije koje se zalažu za povećanje kvalitete radnih mjesta
Ako si već član sindikata, uključi se u sindikalne aktivnosti i akcije, informiraj se o sindikalnim aktivnostima u svojoj podružnici i sindikatu te pokušaj motivirati kolegice i kolege da se učlane u sindikat.
Ako si sindikalni povjerenik, educiraj se putem sustava sindikalne edukacije EDUCA@SSSH, informiraj članove o aktivnostima sindikata te nečlanove o važnosti sindikalnog povezivanja.
Ako nisi član sindikata, pridruži se jednom od sindikat koji čine SSSH, a ako kod tvojeg poslodavca ne djeluje sindikat, možemo tebi i tvojim kolegama pomoći da se sindikalno organizirate i poboljšate svoja radna prava.
Ako nisi u radnom odnosu, pridruži se našim inicijativama i podrži naše zahtjeve za poboljšanjem položaja radnika u društvu.
Prouči cjeloviti koncept Rad po mjeri čovjeka i pomozi nam da ga ostvarimo.
Jer zajedno smo jači!
