Hrvatska među europskim zemljama koje su najugroženije klimatskim promjenama

Piše:
radpomjeri.eu

Klimatske promjene nepobitna su činjenica. Svakoga dana svjedočimo njihovom utjecaju na okoliš, sigurnost i dostupnost hrane i vode, kao i na javno zdravlje. Naravno, ni svijet rada ne može proći neokrznut. Štoviše, klimatske promjene, kao i mjere za njihovo ublažavanje (npr. prestanak korištenja fosilnih goriva) i prilagodbu na njih (npr. zaštita od poplava), već sada snažno utječu na radnike i svijet rada, a u godinama koje su pred nama taj će se utjecaj samo povećavati.

Zbog svojih klimatskih i geografskih obilježja, Hrvatska je u tom pogledu posebno osjetljiva, a zbog strukture gospodarstva sa značajnom ulogom turizma i izrazito ranjiva. Pokazala je to i studija „Klima i rad“, koju je za SSSH i Zakladu Friedrich Ebert izradila znanstvenica Ana-Maria Boromisa. Studija identificira niz načina na koje klimatska kriza pogađa hrvatske radnike i radna mjesta, prijeteći produbljivanju društvenih i ekonomskih razlika, ali ukazuje i na prilike koje se otvaraju, te na ulogu sindikata.

Najranjiviji sektori u kojima se može očekivati značajna promjena radnih uvjeta su energetika, vodni resursi, građevinarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, turizam i zdravstvo/zdravlje.

Radnici i radna mjesta sve više su ugroženi pogoršavanjem uvjeta rada zbog izloženosti ekstremnim vremenskim uvjetima, gubitka radnih sati, te smanjivanja potreba za nekim radnicima i pojedinim uslugama, nestankom nekih poslova, kao i nužnošću migracija. Pritom neće svi biti pogođeni jednako: najpogođeniji su siromašni radnici, oni koji rade u neformalnom gospodarstvu, sezonski i povremeni radnici, samozaposleni, te zaposleni u mikro i malim poduzećima. Najizloženiji su sektori koji najviše ovise o prirodnim resursima i klimi, kao što su energetika, poljoprivreda i turizam, dok bi se najveći pritisak mogao osjetiti u sektorima koji su nužni za oporavak, poput hitnih službi. Kad je riječ o regijama, najugroženije su slabije razvijene regije, osobito ruralna područja pogođena depopulacijom i nedostatkom radnika.

Najpogođeniji će biti siromašni radnici, oni koji rade u neformalnom gospodarstvu, sezonski i povremeni radnici, samozaposleni, zaposleni u mikropoduzećima i malim poduzećima.

Istovremeno, u Hrvatskoj postoji značajan potencijal za stvaranje zelenih radnih mjesta. Predviđa se kako će doći do povećanja potražnje za pojedinim uslugama, ponajprije hitnih službi, kao i stvaranja novih radnih mjesta, primjerice vezano uz obnovljive izvore energije, te održavanje i rekonstrukciju ključne infrastrukture. To otvara brojne mogućnosti za radnike, ali stvara i potrebu za njihovom prekvalifikacijom ili razvojem novih specifičnih znanja i vještina.

Samo 12 posto građana smatra kako su klimatske promjene važno europsko, a 5 posto kako su važno nacionalno pitanje (na razini EU‑a ti udjeli iznose 20 i 15 posto).

Za sindikate je stoga pitanje klimatske krize i klimatskih promjena od vitalnog interesa. Zelena tranzicija zahtijeva hitne mjere za ublažavanje i prilagodbe, ali vođene načelima pravedne tranzicije koja će u središtu imati radnike,  treba se usredotočiti na zaštitu najranjivijih i transformirati naša društva i radna mjesta u održiva i dostojanstvena. Socijalni partneri, a posebice sindikati kao predstavnici radnika, moraju biti aktivno uključeni u kreiranje tih mjera i osiguranje pravedne tranzicije. To je prepoznato i u studiji koja ističe kako su Hrvatskoj hitno potrebna bolja javnopolitička rješenja i njihova dosljedna provedba, pri čemu ta rješenja, da bi bila kvalitetna, trebaju biti rezultat suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata. Studija predlaže i niz preporuka za sindikate, uključujući informiranje i osvješćivanje radnika o klimatskim promjenama i njihovim posljedicama, zatim stvaranje preduvjeta za sindikalno organiziranje u sektorima u nastajanju, te razvoj planova transformacije i programa jačanja kompetencija radnika za zelenu i digitalnu tranziciju.

Razmjeri problema su golemi i zabrinjavajući, no ne smijemo dopustiti da nas paraliziraju. Kao što studija pokazuje, klimatskim promjenama se može i mora upravljati, prilike postoje i ne smijemo ih propustiti ako želimo sačuvati ne samo budućnost rada nego i budućnost uopće.

                                                                                     Dijana Šobota

Fotografija: teksomolika/ Freepik

Podijeli
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram