Hrvatska među šest država EU s najnižom minimalnom plaćom u siječnju

Hrvatska je među šest država Europske unije s najnižom minimalnom plaćom u siječnju, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, objavljeni u petak, a koji upozoravaju na ogromne razlike među državama članicama.

Na početku 2021. godine minimalna plaća u EU, u 21 državi članici u kojima je zakonski propisana, kretala se od oko 700 eura na istoku Europe do 1,500 eura na sjeverozapadu, pokazuju najnoviji službeni podaci Eurostata za siječanj 2021. godine. Minimalna plaća nije zakonski propisana jedino u Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj, u kojima se uređuje kolektivnim ugovorima.

Najniža minimalna plaća je u Bugarskoj (332 eura), a najviša 2.202 eura (u Luksemburgu).

Hrvatska na dnu popisa

Minimalna plaća u deset država Unije prošlog mjeseca bila je ispod 700 eura. Hrvatska, u kojoj je minimalna plaća u siječnju iznosila 563 eura, našla se u skupini zemalja na dnu popisa, odman nakon Bugarske u kojoj je isplaćena najniža minimalna plaća (332 eura), zatim Mađarske (442), Rumunjske (458) i Latvije (500). Nešto viša minimalna plaća od one u Hrvatskoj isplaćena je u Češkoj (579) te u Estoniji (584). Minimalna plaća viša od 600 eura isplaćena je Poljskoj (614), Slovačkoj (623) i Litvi (642 eura).

U pet zemalja, uglavnom na jugu Unije, minimalna plaća kretala se u rasponu od 700 do 1.100 eura: Grčka (758), Portugal (776), Malta (785), Slovenija (1 024) i Španjolska (1.108). Najveću minimalnu plaću primaju radnici u državama zapada i sjevera EU: Francuska (1.555), Njemačka (1.614), Belgija (1.626), Nizozemska (1.685), Irska (1.724) i Luksemburg 2.202 eura.

Ovi podaci pokazuju kako je najviša minimalna plaća u EU-u čak 6,6 put viša u odnosu na najnižu minimalnu plaću, stoji u priopćenju Eurostata.

Minimalna plaća izražena u standardu kupovne moći

Eurostat ipak dodaje da su razlike u minimalnim plaćama u državama članicama EU nešto manje nakon što se uzmu u obzir razlike u razini cijena: kada se izraze u standardu kupovne moći (PPS), minimalne plaće u državama članicama s nižim razinama cijena postaju relativno veće i relativno niže u skupljim državama. Uklanjanjem razlika u cijenama minimalne plaće su se, prema kupovnoj moći, kretale od 623 PPS mjesečno u Bugarskoj do 1668 PPS u Luksemburgu, što znači da je najviša minimalna plaća bila „samo“ 2,7 puta veća od najniže. U Hrvatskoj je minimalna plaća u siječnju iznosila 805 PPS-a.

Minimalna plaća u odnosu na srednju vrijednost plaća

Uspoređuje li se iznos minimalca sa srednjom vrijednosti plaća u pojedinoj zemlji, proizlazi da samo četiri države imaju minimalnu plaću veći od 60% medijalne bruto plaće, i to Francuska (66%), Portugal (64%), Slovenija (62%) i Rumunjska (61%).

Posljednjih je godina minimalna plaća u Hrvatskoj rasla brže od prosječnih plaća u zemlji te je ona ove godine dostigla oko 56 posto medijalne plaće.

Podsjetimo, Europska komisija je krajem listopada predložila novu direktivu EU o primjerenim minimalnim plaćama kojom će pokušati svim radnicima osigurati plaće dostojne za život gdje god da rade. Na njenom brzom donošenju inzistira i sama predsjednica Komisija von der Leyen koja tvrdi da i u kriznim vremenima „dostojanstvo rada mora biti sveto“.

Europski sindikati, među kojima i hrvatski, zahtijevaju donošenje ove direktive o minimalnim plaćama i kolektivnom pregovaranju kako bi se zaustavile prakse nepravedno niskih minimalnih plaća propisivanjem da države članice ne mogu odrediti minimalnu plaću nižu od 60 posto medijalne plaće niti nižu od 50 posto prosječne plaće, zaustavljanja nepravednih praksi umanjivanja minimalnih plaća ili isključivanja određenih skupina radnika iz prava na minimalnu plaću, zaustavljanja praksi suzbijanja sindikata i sindikalnog rada od strane poslodavaca, uključujući obavezu država članica da sa socijalnim partnerima dogovore akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja, te da sindikatima zajamče pristup radnim mjestima, te zaustavljanja državnog poticanja natjecanja u smanjivanju plaća usvajanjem pravila javne nabave koja će automatski isključivati ponuđače koji odbijaju kolektivno pregovarati ili poštivati kolektivne ugovore.

Podijeli

Vezane vijesti

1 2 3 5
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram