Međunarodna konfederacija sindikata (ITUC) potkraj lipnja objavila je deseti Globalni indeks prava za 2023. godinu, koji pokazuje trend porasta kršenja radničkih i sindikalnih prava, te rekordne vrijednosti kršenja, uz sve brutalnije odgovore vlada na nezadovoljstvo radnika i njihove zahtjeve za poštivanjem prava.
Indeks, među ostalim, pokazuje kako je čak 87 posto zemalja prekršilo pravo na štrajk, što je i najčešće prekršeno pravo, dok je pravo na kolektivno pregovaranje osporavano u 79 posto zemalja. Čak 77 posto zemalja isključilo je radnike iz prava na osnivanje ili pristupanje sindikatu, a to pravo posebno je uskraćivano migrantima, radnicima u domaćinstvima i privremenim radnicima, onima u neformalnom gospodarstvu, platformskim radnicima i radnicima u posebnim gospodarskim zonama. Pravo na slobodu govora i okupljanja bilo je ograničeno u 42 posto zemalja. Registraciju sindikata spriječilo je ili zabranilo 73 posto zemalja, a u 65 posto zemalja radnici nisu imali pristup pravdi ili im je taj pristup bio ograničen. U 69 zemalja radnici su uhićeni i pritvoreni, a nasilje su iskusili u 44 zemlje, dok su sindikalisti ubijeni u osam zemalja.
Nekada bastion demokracije i radničkih prava, Europa, nažalost, također bilježi pad prosječne ocjene stanja prava s obzirom na ozbiljna osporavanja prava na kolektivno pregovaranje u većini zemalja, kao i na učestale prakse gušenja sindikata i ograničavanja prava na štrajk.
Deset najgorih zemalja za radnike u 2023. godini su Bangladeš, Bjelorusija, Ekvador, Egipat, Esvatini (bivši Svazi), Gvatemala, Mjanmar, Tunis, Filipini i Turska, pri čemu su Ekvador i Tunis novi na ovoj listi.
U Hrvatskoj se opetovano krše sindikalna prava
U Hrvatskoj se iz godine u godinu ponavljaju ista ili slična kršenja radničkih i sindikalnih prava, među kojima su različiti oblici zastrašivanja i pritisaka poslodavaca na sindikalne povjerenike i/ili članove sindikata zbog sindikalnoga djelovanja, te sprječavanja ili obeshrabrivanja sindikalnog organiziranja prijetnjama otkazom, neobnavljanjem ugovora o radu (posebno kod prekarnih radnika, zaposlenih na određeno vrijeme, u sektorima s ranjivom radnom snagom), ili pak sprječavanjem napredovanja i drugim oblicima diskriminacije. Zabilježeno je i osnivanje tzv. žutih sindikata od strane poslodavaca ili favoriziranje određenih sindikata, kao i ograničeno pravo na kolektivno pregovaranje u pojedinim sektorima.
Iako se položaj Hrvatske na ljestvici kršenja nije pogoršao u odnosu na prošlu godinu, sindikati ne mogu biti zadovoljni stanjem radničkih i sindikalnih prava u Hrvatskoj, ponajprije zato što se iz godine u godinu ponavljaju ista gruba kršenja prava i ključnih instrumenata koji sindikatima i radnicima stoje na raspolaganju kako bi zaštitili i poboljšali položaj radnika. Kršenju radničkih i sindikalnih prava zasigurno ne pomaže ni trenutni sustav u kojemu ne postoji ni državni nadzor proširenih kolektivnih ugovora, koji bi pružao jamstva zaštiti prava, a što SSSH kontinuirano zahtijeva.
“Granica između autokracija i demokracija se zamagljuje. Povjerenje u vlade je narušeno i krajnja desnica ulazi u pukotinu kako bi posijala podjele i dodatno ugrozila temeljne slobode. Samo novi društveni ugovor može ponovno izgraditi povjerenje i osigurati da naše demokracije budu primjerene svrsi zadovoljavanja potreba radnika danas i zahtjevima neizvjesne budućnosti. Budućnosti u kojoj će klimatska kriza, tehnološke promjene, izazovi javnom zdravlju i geopolitička nestabilnost nastaviti stvarati šokove. Radnike se mora slušati i oni moraju biti u središtu odluka vlade. Kako bi to zahtijevali, sindikati su potrebniji nego ikada do sada“, komentirao je objavljene rezultate Luc Triangle, vršitelj dužnosti glavnoga tajnika ITUC-a.
Hrvatska je u skupini od 23 zemlje koje su rangirane kao države koje iznova krše radnička prava (rang 2). Među njima su od europskih zemalja i Češka, Estonija, Francuska, Latvija, Litva, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Španjolska i Švicarska.
Metodologija indeksa
Globalni indeks prava sveobuhvatan je pregled radničkih prava utemeljenih u zakonima, a rangira 145 zemalja prema stupnju poštivanja radničkih prava, i jedina je baza podataka te vrste.
Metodologija ITUC-ova globalnog indeksa počiva na dokumentiranju kršenja međunarodno priznatih kolektivnih prava. Pored toga, analizira se i nacionalno zakonodavstvo, te utvrđuju njegovi dijelovi koji ne štite na odgovarajući način međunarodno priznata rada prava. Prijavljena kršenja se analiziraju na temelju 97 pokazatelja koji proizlaze iz konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR), a ukupna ocjena određuje mjesto države u kategorijama od jedan do pet plus.
Podaci se pretaču u Indeks, objavljuju u ITUC-ovom Globalnom indeksu prava, te se prijavljuju Međunarodnoj organizaciji rada (MOR) i UN-ovom visokom povjereniku za ljudska prava (OHCHR). MOR, temeljem tih prijava, traži izvještaje i odgovore od nacionalnih vlada, a najozbiljniji slučajevi razmatraju se na Odboru za primjenu standarda tijekom Međunarodne konferencije rada, najvišega tijela odlučivanja te tripartitne UN-ove agencije.
ITUC podatke prikuplja, među ostalim, i putem upitnika kojega ispunjava 331 nacionalna sindikalna središnjica udružena u tu globalnu konfederaciju sindikata, iz 163 zemlje svijeta – u Hrvatskoj su to SSSH i NHS.
Dijana Šobota
Fotografija: teksomolika/Freepik.com
