Informacijska pismenost radnika preduvjet je rada po mjeri čovjeka

Piše:
Dijana Šobota

„Informacija je moć“ – tvrdnja je koju često čujemo, gotovo jednako često kao i sintagmu „informacijska pismenost“, kao jednu od brojnih zvonkih fraza današnjega informacijskoga doba i društva znanja. No je li informacija doista moć, i koga zaista osnažuje? Što doista podrazumijevamo pod pojmom „informacijska pismenost“, te još važnije – koja je i kakva njezina vrijednost za radnike?

Informacijska pismenost kao vještina i kao kritička svijest

Pojam informacijske pismenosti danas je dobro etabliran i poznat, uglavnom u znanstvenom diskursu, primarno u okvirima matične domene informacijskih i komunikacijskih znanosti. Iako često u upotrebi, u širem javnom diskursu taj je pojam i dalje odveć apstraktan, njegovo značenje (a time i vrijednost) nije sasvim jasno, a nerijetko se i (pogrešno) svodi na informatičku pismenost.

Informacijska pismenost pojam je i koncept nastao sedamdesetih godina 20. stoljeća u SAD-u, uslijed razvoja informacijske tehnologije i prateće informacijske eksplozije, zajedno s gospodarskim napretkom i zaokretom prema neoliberalizmu, što je zahtijevalo vještine i znanja koja će omogućiti snalaženje u preobilju informacija, ali i potpomoći veću produktivnost, konkurentnost, veći profit i brži napredak. Danas je, međutim, sve zastupljenije poimanje informacijske pismenosti prema kojem se informacijska pismenost ne svodi samo na vještine pronalaženja i korištenja informacija već podrazumijeva i njihovo vrednovanje, odnosno kritičku osviještenost i etičko korištenje informacija. Prema takvom poimanju, informacijska pismenost snažno je povezana s osnaživanjem, socijalnom pravdom i građanskim aktivizmom, potvrđujući time svoju ulogu i vrijednost u širem društvenom kontekstu.

Istraživanje informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava

Iako je informacijska pismenost predmetom brojnih istraživanja, uglavnom provođenih u okvirima matične domene knjižničarstva i informacijskih znanosti te obrazovanja, rijetka su istraživanja koja su se bavila njenom vrijednosti u širem društvenom kontekstu, a još rjeđa – točnije rečeno, nepostojeća – ona koja su u fokusu imala vezu informacijske pismenosti i razine radničkih prava, perspektivu radnika i ulogu informacijske pismenosti u osnaživanju radnika u svrhu zaštite radničkih prava. Tu prazninu prepoznala je autorica članka, koja je za potrebe diplomskoga rada na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, uz financijsku potporu Zaklade Friedrich Ebert, provela istraživanje koje je imalo za cilj ispitati vrijednost informacijske pismenosti u širem društvenom kontekstu, osobito u kontekstu radničkih prava te važnost informiranih i informacijski pismenih pojedinaca.

Istraživanje je provedeno tijekom travnja 2021. godine, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika-radnika zaposlenih temeljem ugovora o radu, kvantitativnom metodologijom, korištenjem metode online istraživanja; podatke je prikupila agencija Hendal. Istraživanjem su se ispitivali obrasci informacijskog ponašanja radnika, razina informiranosti radnika o radničkim pravima, te se pokušalo utvrditi postoje li razlike u razini informiranosti i informacijskom ponašanju među različitim kategorijama radnika, uključujući i ovisno o članstvu u sindikatu. Također su istraživani načini na koje se radnici informiraju o svojim radničkim pravima kao i načini na koje koriste informacije i jesu li spremni aktivno se uključiti u borbu za svoja radnička prava i interese.

Rezultati istraživanja: članovi sindikata bolje su informirani o pravima, a prava im se rjeđe krše

Provedeno istraživanje dalo je niz zanimljivih rezultata koji će ovdje biti samo dijelom prikazani. Cjelovito istraživanje i rad o informacijskoj pismenosti u kontekstu radničkih prava dostupni su na poveznici.

Prema ostvarenom uzorku ispitanika istraživanja, sindikat djeluje kod poslodavaca 48 % ispitanika, od kojih 46 % navodi kako su članovi sindikata. Na ukupnom uzorku – bez obzira djeluje li kod poslodavca sindikat ili ne – većina zaposlenih (76 %) nisu članovi sindikata.

Istraživanje je pokazalo kako većina radnika prilično visoko procjenjuje svoju upoznatost s radničkim pravima, pri čemu članovi sindikata iskazuju značajno bolju upoznatost s radničkim pravima (i pojedinim elementima radničkih prava) u odnosu na nečlanove sindikata. Članovi sindikata također rjeđe percipiraju kako su im uskraćene informacije, kako nemaju dovoljno informacija, kako ne znaju procijeniti koje su informacije relevantne ili gdje ih potražiti. Djelovanje sindikata na razini poslodavca općenito pozitivno utječe na informiranost radnika o radničkim pravima: radnici kod čijeg poslodavca djeluje sindikat u odnosu na one kod kojih ne djeluje sindikat iskazuju bolju upoznatost s pravima.

Informiranost o radničkim pravima u snažnoj je korelaciji s povredom prava i aktivnom borbom za prava. Povredu prava doživjelo je 38 % ispitanika, a gotovo 20 % ne zna jesu li im prava bila povrijeđena. Radnici koji su pozitivnije ocijenili upoznatost s radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, dok je veća učestalost povreda prava zabilježena kod onih ispitanika koji slabije procjenjuju upoznatost s pravima. Također, ispitanici koji su bolje informirani o radničkim pravima češće traže zaštitu prava, i to češće korištenjem tužbe uz pomoć sindikata. Radnici koji su bolje upoznati s pravima također su skloni zalaganju za prava, uglavnom aktivnim predlaganjem izmjena u pravilniku o radu i kolektivnom ugovoru, kao i aktivnim sudjelovanjem u sindikatu. Ujedno, radnici koji su informiraniji o pravima smatraju kako informiranost o pravima utječe na kvalitetu radnog mjesta. S druge strane, većina ispitanika koja nije spremna aktivnije se založiti za zaštitu i unapređenje radničkih prava iskazala je manju upoznatost s pravima. Glavni razlozi zbog kojih su ti radnici nespremni založiti se za višu razinu prava su strah, defetizam i fatalizam.

Očekivano, radnici su relativno pasivni kad je riječ o traženju i provjeravanju informacija o radničkim pravima: podjednako ih dobivaju od poslodavaca i sami traže; aktivniji su jedino kada misle da su im prava povrijeđena ili kada nisu sigurni koja prava imaju. Radnici se najčešće informiraju o osnovnim pravima i uvjetima (godišnji odmor, visina plaće, radno vrijeme, druga materijalna prava), a najmanje u vezi sindikalnog organiziranja i prava na štrajk. Iako tek manji postotak ispitanika navodi kako se ne informira o radničkim pravima, zabrinjavajuće je kako gotovo polovica takvih ne prepoznaje potrebu za informiranjem.

82 posto radnika smatra kako im treba biti dostupno više informacija o radničkim pravima.

Istovremeno, velika većina ispitanika smatra kako bi im trebalo biti dostupno više informacija o radničkim pravima, u čemu vide najveću odgovornost poslodavca. Poslodavac je i inače, uz internet, najčešći izvor traženja i provjeravanja informacija, ali i traženja zaštite prava te ujedno i izvor informiranja o radničkim pravima u kojega ispitanici imaju značajno najveće povjerenje – veće nego u sindikat i znatno veće nego u državu.

Kao glavne probleme u informiranju ispitanici ističu česte izmjene propisa, percepciju nedobivanja potpunih i istinitih informacija i percepciju svjesnog uskraćivanja informacija. No, iako relativno visoko ocjenjuju vlastite informacijske kompetencije, radnici ipak prepoznaju potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom na tom području i to prije svega o tome gdje pronaći informacije o radničkim pravima te osobito o tome kako ta prava zaštititi.

Što to znači za sindikalni rad?

Provedeno istraživanje potvrdilo je i nalaze nekih ranijih istraživanja SSSH, ali i ono što je dobro znano iz prakse: sindikat čini razliku! Članovi sindikata bolje su informirani o pravima, znaju vrijednost tih informacija, a tamo gdje djeluje sindikat rjeđe su i povrede radničkih prava, a radnici skloniji založiti se za svoja prava. Razlike u informiranosti ne samo da dovode do češćih povreda prava slabije informiranih radnika već mogu imati posljedice i za ostale radnike, uslijed dampinga i prelijevanja negativnih učinaka. Za sindikat to znači kako mora ustrajati u informiranju, osvješćivanju i educiranju radnika o važnosti sindikalnog organiziranja i sindikata i njegove uloge, kao i o važnosti informiranosti o pravima (što je SSSH prepoznao u svojem konceptu Rad po mjeri čovjeka i zbog čega je i pokrenuo stranicu radpomjeri.eu), ali i o vjerodostojnosti i pouzdanosti informacija: informacije doista jesu moć, a vještine i znanja njihovog pronalaženja, kritičkoga vrednovanja i korištenja – informacijska pismenost – potvrđuju se doista vještinom za preživljavanje u današnjem vremenu preobilja informacija i post-istine.

To među ostalim podrazumijeva i potrebu da se uhvatimo u koštac s gotovo paradoksalnom situacijom u kojoj je poslodavac radnicima istovremeno i ključni autoritet u informiranju o radničkim pravima i ključni razlog zašto se aktivnije ne informiraju i ne zalažu za svoja prava (zbog straha od otkaza, odmazde i sličnih posljedica) te da ispitamo koji su sve razlozi tomu, uključujući istražimo i u što većoj mjeri uklonimo prepreke sindikalnom organiziranju. Pred sindikate to stavlja važnu zadaću izgradnje kritičke svijesti kod radnika (i inzistiranje na kvalitetnijem obrazovnom sustavu koji će njegovati takav pristup i općenito promovirati vrijednosti rada) u cilju njihovog osvješćivanja i osnaživanja kako bi bili u stanju prepoznati opresiju i pružiti joj otpor. Osim educiranja i osvješćivanja radnika, ali i sindikalnih povjerenika, to zahtijeva i educiranje samih poslodavaca na području radničkih prava te njihovo poticanje na proaktivnije i benevolentnije informiranje radnika, ali i inzistiranje na sustavnom inspekcijskom nadzoru i sprečavanju i sankcioniranju ponašanja poslodavaca kojima se radnike odvraća od informiranja i traženja zaštite prava, kao i diskriminatornih i sličnih praksi poslodavaca.

I ovo je istraživanje pokazalo kako radnici često nisu svjesni svojega potlačenog položaja i kako djeluju suprotno svojim interesima, među ostalim i iskazivanjem pasivnosti, straha, defetizma i fatalizma. Takva svijest i takav fatalizam posebno su zabrinjavajući u kontekstu zaštite radničkih prava jer radnici ne prepoznaju nepravdu i ne vjeruju kako je promjena moguća. A znamo da jest! Širenje svijesti o pozitivnim ishodima i utjecajima sindikalnoga rada i borbe ključni su u razbijanju takvih predrasuda, a tako i u unapređenju radničkih prava općenito. Ne treba zaboraviti ni na važnost osnaživanja demokracije na radnome mjestu kako bi se radnicima omogućio glas na radnom mjestu i utjecaj na uvjete i organizaciju rada, za što su i sami iskazali spremnost aktivnijeg zalaganja. Aktivni i informirani radnici i građani te razumijevanje moći informacija temeljni su preduvjet postizanja boljih prava i socijalne pravde, a tako i dostojanstvenoga života odnosno rada po mjeri čovjeka; uloga sindikata u tome je nezamjenjiva.

Rezultate istraživanja pročitajte na poveznici.

Izvršna tajnica SSSH Dijana Šobota je u travnju 2021. provela istraživanje o informacijskoj pismenosti u kontekstu radničkih prava. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika-radnika zaposlenih temeljem ugovora o radu, kvantitativnom metodologijom (online anketa), u suradnji s agencijom Hendal i uz potporu Zaklade Friedrich Ebert. Istraživanjem su se ispitivali obrasci informacijskog ponašanja radnika, razina informiranosti radnika o radničkim pravima, razlike u razini informiranosti i informacijskom ponašanju među različitim kategorijama radnika, uključujući i ovisno o članstvu u sindikatu, te spremnost radnika da se aktivno uključe u borbu za svoja radnička prava i interese.

Rad po mjeri objavljuje blogove koji se bave popularizacijom i kritičkim promišljanjem tema vezanih uz radnička prava, radničko organiziranje i sindikalizam. Stavovi autora izneseni u blogovima nisu nužno i službeni stavovi izdavača stranice SSSH. Imate ideju o kojoj želite pisati i objaviti blog na Radu po mjeri? Javite nam se na [email protected].

Greška WordPress baze podataka: [Table 'arkossss302871hr5004_wordpress_a.wp_ppma_author_categories' doesn't exist]
SELECT wp_ppma_author_categories.*, wp_ppma_author_categories_meta.meta_key, wp_ppma_author_categories_meta.meta_value FROM wp_ppma_author_categories LEFT JOIN wp_ppma_author_categories_meta ON wp_ppma_author_categories.id = wp_ppma_author_categories_meta.category_id WHERE 1=1 AND category_status = 1 ORDER BY category_order ASC LIMIT 20 OFFSET 0

Autor/ica

Posljednje

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: [email protected]
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle
View more
Cookies settings
Ok
Odbij
Politika privatnosti
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
Pravila privatnosti Ovim dokumentom opisano je kako Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, OIB: 00602600385 (u daljnjem tekstu SSSH) obrađuje osobne podatke. Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje prikupljamo i obrađujemo. Kontaktni podaci prikupljeni na našim web stranicama neće biti javno objavljeni niti će koristiti za bilo što drugo, osim za slanje odgovora na vaš upit! Svoje osobne podatke u gore navedene svrhe dajete dobrovoljno što potvrđujete dajući jasnu i nedvosmislenu privolu. Navedeni podaci su nam nužni kako bi se ispunile svrhe u koju se prikupljaju i neće biti korišteni ni u koju drugu svrhu bez ishođenja vaše izričite privole. Slijedom navedenog, ako uskratite tražene osobne podatke, SSSH neće moći postupiti po tom zahtjevu. Obavještavamo vas da u svakom trenutku možete povući privolu na obradu vaših osobnih podataka bez posljedica te da će vašem zahtjevu biti udovoljeno u najkraćem mogućem roku. Nakon povlačenja vaše privole vaši osobni podaci više neće biti obrađivani te će u skladu s internim aktom SSSH biti brisani ili uništeni na siguran način. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim osobama izvan stranice www.radpomjeri.eu. U slučaju davanja vaših osobnih podataka na korištenje trećim osobama, SSSH će vas o tome prethodno informirati u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. SSSH će vaše osobne podatke obrađivati u skladu s opisanom svrhom, u razdoblju u kojem je obrada tih podataka nužna radi postizanja svrhe u koju su prikupljeni, a najduže u roku određenom internim aktom kojim se uređuje obrada i pohrana tih podataka. Osobne podatke koje prikupimo o vama čuvamo u sigurnom okruženju. Vaši osobni podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa, otkrivanja, uporabe, izmjena ili uništenja od strane bilo koje organizacije ili pojedinca. Obrađeni podaci pohranjuju se u našim prostorijama i IT sustavima, ali ponekad podatke pohranjujemo na servere naših pouzdanih davatelja usluga (trusted service provider). Osigurat ćemo da se osobni podaci drže na sigurnom mjestu (koje uključuje razumnu administrativnu, tehničku i fizičku zaštitu kako bi se onemogućilo neovlašteno korištenje, pristup, razotkrivanje, kopiranje ili izmjena osobnih podataka), kojem mogu pristupiti samo ovlaštene osobe. Za sva pitanja i informacije vezane uz ostvarivanje vaših prava na zaštitu osobnih podataka, slobodno se obratite na e-adresu [email protected].   Pravila o korištenju kolačića Pravila o kolačićima Kako bi se osigurao ispravan rad ovog web-mjesta, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Što su kolačići? Kolačić je mala podatkovna datoteka koja se pohranjuje na vaše računalo ili mobilni uređaj pri posjetu određenom web-mjestu. S pomoću kolačića web-mjesto pamti vaše radnje i željene postavke (poput korisničkog imena, jezika, veličine fonta i drugih željenih postavki koje se odnose na prikaz) tijekom duljeg razdoblja, pa ih nije potrebno ponovno unositi pri svakom povratku na web-mjesto odnosno pri prelasku s jedne njegove stranice na drugu. Na koji se način koristimo kolačićima? Na nekim se našim stranicama koristimo kolačićima koji nisu prijeko potrebni za prikaz web-mjesta, no omogućit će vam ugodnije pregledavanje. Te kolačiće možete izbrisati ili blokirati, ali ako to učinite, neke funkcije te stranice možda neće raditi kako je predviđeno. Kolačiće na web stranici koristimo na slijedeći način:
  • kolačić za definiranje jezika preglednika,
  • kolačići za praćenje statistike posjećenosti web stranice,
  • korisničke sigurnosne kolačiće, koji se koriste za sprječavanje zloupotreba autentičnosti i za zaštitu od CSRF hakerskih napada,
  • kolačić za definiranje prikaza skočnog prozora na dnu stranice i za aktivaciju ili deaktivaciju pojedinih kategorija kolačića.
Ažuriranje kolačića Privolu koju nam dajete klikom na pojedinu kategoriju kolačića možete u bilo kojem trenutku povući. Osobni podaci Informacije povezane s kolačićima ne služe za vašu identifikaciju, a podaci o navikama pregledavanja isključivo su pod našim nadzorom. Kolačićima se ne koristimo ni u koje druge svrhe osim onih koje smo ovdje opisali. Kolačići trećih osoba Ponekad u statističke svrhe koristimo i vanjske usluge za praćenje korištenja stranica, poput Google Analytics. U tom slučaju, Google će na vaše računalo poslati svoje kolačiće – tzv. kolačiće treće strane. Isto se događa kada koristimo karte na Google Maps. Kako se kontroliraju kolačići? Kolačiće možete kontrolirati i/ili izbrisati prema želji. Možete izbrisati sve kolačiće koji su već pohranjeni na vašem uređaju, a postavke većine preglednika omogućuju blokiranje pohrane kolačića. Ako blokirate kolačiće, možda ćete pri svakom posjetu web-mjestu morati ručno prilagođivati neke željene postavke, a određene usluge i funkcije možda neće biti dostupne. Ako ne želite na svome računalu primati kolačiće, svom pregledniku možete zadati da vas obavijesti kada ih detektira ili ih možete automatski sve odbiti. Također možete obrisati sve kolačiće koje ste već primili. Ako želite ograničiti ili blokirati kolačiće koji su vam već instalirani, to možete učiniti putem postavki svoga preglednika. Na koji način, saznajte preko funkcije “Help”/”Pomoć” unutar preglednika ili na stranici www.aboutcookies.org, gdje možete naći detaljne upute koje se odnose na različite preglednike. Način na koji možete isključiti kolačiće treće strane i kako promijeniti postavke preglednika opisani su na slijedećim linkovima:
Save settings
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram