Istraživanje “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone” pokazalo je da su najveću radnu opterećenost osjećali radnici koji su cijelo vrijeme radili od kuće kao i oni kojima je zbog epidemije promijenjen raspored odlazaka na posao. Doživljaj opće nesigurnosti posla također je porastao u odnosu na razdoblje prije epidemije.

Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je veliko istraživanje o psihološkom stanju građana Hrvatske. Zanimalo ih je kako su se osobe različitih generacija, uloga i statusa nosile s pandemijom koronavirusa.

Istraživanje Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone proveo je tim od 13 psihologinja koje su se same nazvale "Covidovih 13". Istraživanje je provedeno putem on-line ankete koju je ispunilo više od 3570 osoba u dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika osnovnih i srednjih škola.

Jedna od tema ovog obuhvatnog istraživanja bilo je i pitanje kako nam je (bilo) raditi u vrijeme korone te s kojim su se problemima suočavali radnici na poslu, ali i nezaposlene osobe.

Istraživanje je pokazalo kako je u odnosu na razdoblje prije pandemije porastao doživljaj opće nesigurnosti na poslu. Uočene su razlike između radnika u privatnom i onih u javnom, odnosno državnom sektoru: radnici u privatnom sektoru osjećaju veći stupanj neizvjesnosti zbog mogućeg gubitka posla, a radnici u javnom sektoru više se brinu da bi im se uvjeti rada u budućnosti mogli pogoršati. Zanimljivo, radnici u privatnom sektoru pokazali su puno veći stupanj optimizma u pogledu budućnosti.

Radnici u Hrvatskoj pokazali su visoko zadovoljstvo brigom poslodavaca za njihovo zdravlje i mjerama koje su organizacije poduzele da bi ih zaštitile od zaraze koronavirusom.

Istovremeno, radnici su puno manje zadovoljni mogućnostima koje im organizacije pružaju za osobni rast. Radnici su organizacijsku klimu kod svojih poslodavaca ocijenili nestimulativnom, što je istraživačice uputilo na zaključak da mnogi poslodavci nedovoljno sposobni prilagođavati se novim uvjetima rada za koje su potrebni učenje i inovativnost, kao i potencijalnim dugoročnim ekonomskim posljedicama koje to može imati.

Iako bi se moglo zaključiti da će rad od kuće radnicima predstavljati rasterećenje, istraživanje je pokazalo upravo suprotno: doveo je do većeg radnog opterećenja.

Radnici koji rade od kuće, inače ili zbog pandemije, osjećaju su veću radnu opterećenost od radnika koji redovito odlaze na posao ili kombiniraju rad od kuće s odlascima na posao.

VIŠE O PRAVIMA NA RADU OD KUĆE: https://radpomjeri.eu/i-rad-od-kuce-ima-radno-vrijeme-iskljucite-se-i-odmorite/

Očekivano, veće radno opterećenje u odnosu na ostale izrazile su i osobe koje obavljaju poslove izravno vezane uz liječenje oboljelih, sprečavanje širenja epidemije ili osiguravanje sigurnosti i funkcioniranja društva u vrijeme pandemije. No ti radnici također više strepe za kvalitetu svog posla u budućnosti, manje su zadovoljni mjerama koje su njihove organizacije poduzele da ih zaštite od zaraze, iskazuju više anksioznih i depresivnih smetnji i općenito procjenjuju svoju kvalitetu života nižom.

VIŠE O ISTRAŽIVANJU SSSH O ZADOVOLJSTVU RADNIM MJESTOM: https://radpomjeri.eu/rad-po-mjeri-covjeka/#Zadovoljstvo_radnim_mjestom

Inovativno radno ponašanje ključno je za opstanak i uspješno poslovanje organizacija u nepovoljnim i neizvjesnim ekonomskim uvjetima. Radi se o mogućnosti radnika da uvode i primjenjuju ideje, procese i proizvode kojima se nastoji poboljšati dobrobit pojedinaca, grupa ili cijelog društva.

Da bi radnici bili inovativni u svom radu, poslodavci moraju ulagati u njihov profesionalni razvoj, poticati ih na sudjelovanje u donošenju odluka te transparentno i pravovremeno komunicirati o promjenama u organizaciji.

VIŠE O TOME ŠTO ČINI KVALITETNO RADNO MJESTO: https://radpomjeri.eu/rad-po-mjeri-covjeka/

Autorice istraživanja zaključuju da u slučaju drugog vala epidemije među savjete građanima treba uključiti i preporuke o brizi za psihičko, a ne samo fizičko zdravlje.

Također smatraju kako bi trebalo potaknuti poslodavce na prilagodbu posla i radnog vremena uvjetima života radnika, razraditi smjernice za izvedbu nastave na daljinu, a roditeljima male i školske djece pružiti dodatnu obiteljsku i stručnu pomoć.