Nacionalno reprezentativno istraživanje koje je proveo Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), a čiji su rezultati predstavljeni na konferenciji "Kolektivnim pregovaranjem do rada po mjeri čovjeka" održanoj povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, 7. listopada, pokazalo je izuzetno snažnu podršku hrvatskih radnika kolektivnome pregovaranju.
Među najvažnijim nalazima ističe se gotovo jednoglasno slaganje s tvrdnjom da su kolektivni ugovori koristan način uređivanja odnosa s poslodavcem (91 posto). Velika većina građana (82 posto) smatra da su radnici koji imaju radne odnose uređene kroz kolektivne ugovore u boljem položaju, odnosno da rade u boljim radnim uvjetima u odnosu na one kod kojih se ne primjenjuje kolektivni ugovor. Slično tome, 74 posto ispitanika smatra da bi se na njihovim radnim mjestima radnici trebali kolektivno organizirati kako bi izborili bolje radne uvjete. Isti postotak od onih radnika kod kojih se ne primjenjuje kolektivni ugovor, volio bi da su njihovi odnosi s poslodavcem uređeni kolektivnim ugovorom. Vrlo je indikativan i nalaz kako 90 posto ispitanika smatra da Vlada svojim politikama i zakonima treba poticati kolektivno pregovaranje, a čak 93 posto smatra da bi poslodavci trebali biti otvoreniji prema kolektivnom pregovaranju.
Dok podaci pokazuju jasnu podršku građana kolektivnom pregovaranju i, time, jasnu usklađenost sa stavovima i dugogodišnjim namjerama i nastojanjima sindikata za povećanjem pokrivenosti broja radnika kolektivnim ugovorima, treba spomenuti i kako kod značajnog broja ispitanika informiranost o tome što je kolektivni ugovor može biti bolja. Naime, 57,8 posto ispitanika odgovorilo je da je znalo što je kolektivni ugovor, a 32,1 posto da je znalo, ali ne u potpunosti. Desetak posto nije znalo što je kolektivni ugovor.
Detaljnije ulazeći u podršku građana kolektivnim ugovorima, istraživanje je pokazalo kako 78 posto ispitanika smatra da bi veća pokrivenost kolektivnim ugovorima bila dobro za hrvatsko društvo, 76 posto da bi doprinijelo razini zaštite radničkih prava, a 64 posto da bi doprinijelo rastu plaća.
Zanimljivi su i nalazi o zastupljenosti kolektivnih ugovora - 49,3 posto ispitanika odgovorilo je kako kolektivni ugovor obvezuje njihovog poslodavca, a od njih, tri četvrtine ispitanika zadovoljno je svojim kolektivnim ugovorom. Ovi rezultati jedni su u nizu onih koji pokazuju kako pokrivenost kolektivnim ugovorima u Hrvatskoj pada. Naime, 2010. godine, ta je pokrivenost iznosila oko 65 posto, a razlog većoj pokrivenosti je i veći broj granskih kolektivnih ugovora u privatnome sektoru. Tada je, naime, bilo sklopljeno osam granskih kolektivnih ugovora u privatnom sektoru, a šest je bilo prošireno na sve poslodavce u tom sektoru, dok danas postoje dva granska kolektivna ugovora, od kojih je proširen samo jedan.
Područje kolektivnoga pregovaranja u Hrvatskoj posljednjih je nekoliko mjeseci doživjelo određene iskorake. Prije svega, to je Sporazum o unapređenju suradnje između SSSH i Hrvatske udruge poslodavaca kojim su se obje strane obvezale poticati kolektivno pregovaranje, a zatim i izmjene Zakona o minimalnoj plaći koji daje vjetar u leđa kolektivnom pregovaranju svojom odredbom da se minimalnom plaćom smatra i ona koja je ugovorena granskim kolektivnim ugovorom s proširenom primjenom, i to za sve skupine složenosti poslova. No, to je samo temelj boljeg, uređenijeg i kvalitetnijeg sustava kolektivnog pregovaranja.
Kako je istaknuto u panel raspravi u sklopu konferencije, Hrvatskoj nedostaje sustav kolektivnog pregovaranja, s jasno utvrđenom dinamikom i ciklusima pregovaranja i s jasnim praćenjem tog sustava. Sektorski kolektivni ugovori način su za povećati pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima, a odgovornost za to je na sindikatima, poslodavcima, ali i Vladi RH.
Konferenciju "Kolektivnim pregovaranjem do rada po mjeri čovjeka" organizirao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske u organizaciji sa Zakladom Friedrich Ebert.
