Hrvatski i njemački radnici najviše profitiraju od kolektivnih ugovora kada je riječ o dodatnim danima godišnjeg odmora, pokazala je analiza podataka koju je provela Europska konfederacija sindikata (ETUC). Od svih država članica Europske unije, hrvatski i njemački radnici kolektivnim pregovaranjem uspijevaju izboriti najveći broj dodatnih dana godišnjeg odmora, odnosno dana iznad minimuma kojeg propisuje zakon u toj zemlji. Tako se u Hrvatskoj i Njemačkoj kolektivnim ugovorima u prosjeku ugovara deset dodatnih dana godišnjeg odmora, dok radnici u Danskoj, Francuskoj, Italiji, Finskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu u prosjeku uspijevaju izboriti pet dodatnih dana.
| Država | Minimalno trajanje odmora | Dodatni dani odmora ugovoreni kolektivnim ugovorima |
| Cipar | 20 | 1 |
| Norveška | 21 | 4 |
| Irska | 20 | 4 |
| Slovačka | 20 | 4,5 |
| Danska | 25 | 5 |
| Francuska | 25 | 5 |
| Češka | 20 | 5 |
| Finska | 20 | 5 |
| Italija | 20 | 5 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | 20 | 5 |
| Nizozemska | 20 | 5,6 |
| Njemačka | 20 | 10 |
| Hrvatska | 20 | 10 |
Iako ovi podaci jasno potvrđuju važnost kolektivnih ugovora za prava radnika, ohrabrujući su za hrvatske radnike i važna su potvrda uspješnog djelovanja sindikalno organiziranih radnika, ETUC napominje kako je kolektivnim ugovorima potrebno urediti i pitanje plaća. S tim ciljem, Europska će komisija tijekom jeseni razmotriti radnu verziju Direktive o primjerenim minimalnim plaćama koja predviđa da sve države članice u kojima je pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima niža od 70 posto, izrade nacionalni akcijski plan kojim će se dosegnuti ta razina pokrivenosti. ETUC upozorava i na podatak da je u 22 države članice EU broj radnika pokrivenih kolektivnim ugovorima pao, kao posljedica politika štednje koje su zaposlenje i radna mjesta učinile nestabilnima.
Savez samostalnih sindikata (SSSH) u svojem je priopćenju istaknuo važnost ovih rezultata za sektorsko kolektivno pregovaranje kao alata za stvaranje visokoproduktivnih i kvalitetnih radnih mjesta za radnike.
- Podaci se odnose samo na dijelove hrvatske ekonomije koji su pokriveni granskim kolektivnim ugovorima, a to, u hrvatskom kontekstu, znači cijeli javni sektor te samo građevinarstvo i djelomično turizam iz privatnog sektora. Jasno je, dakle, da bi i radnici u ostalim djelatnostima imali i te kako koristi od granskih kolektivnih ugovora, ne samo u pitanju godišnjeg odmora nego i plaća, po kojima se također moramo nastojati približiti prosjeku Europske unije. SSSH i naši sindikati stoga nastavljaju intenzivne napore za iniciranjem ili oživljavanjem kolektivnog pregovaranja u više drugih sektora, a od hrvatske Vlade očekujemo da napokon prepozna društvenu korist kolektivnog pregovaranja i svoju odgovornost da za njega stvori poticajno okruženje, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
