Ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju pripala je trojcu Davidu Cardu, Joshui Angristu i Guidu Imbensu koji je dokazao kako desetljećima stara tvrdnja velikog broja poslodavaca i konzervativnih ekonomista da rast minimalne plaće uzrokuje gubitak radnih mjesta nije utemeljena na činjenicama i zapravo je - mit.
"Ovi su ljudi dokazali još uvijek često prisutnu teoriju koja tvrdi da dostojanstvena minimalna plaća znači gubitak radnih mjesta. Oni koji su ovu teoriju 'gurali' desetljećima, uključujući i nacionalne vlade i institucije, bez ikakvih dokaza za nju, odgovorni su za milijune ljudi koji žive u siromaštvu. Ova je nagrada ozbiljna optužba za brojne ekonomiste jer je trebalo više od 30 godina kako bi se uvažile činjenice u odnosu na štetne i neutemeljene ideje. U vrijeme kada svijetu trebaju empirijski dokazi i znanstvena istraživanja kao sredstvo borbe protiv globalne pandemije, ekonomija također treba biti temeljena na činjenicama i analizama, a ne na neistinitim i ideološkim spekulacijama zamaskiranima u legitimne politike", rekla je glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (TUC) Sharan Burrow te dodala kako je osiguranje minimalnih plaća kroz zakonodavstvo ili kolektivno pregovaranje ključno za ukidanje siromaštva. "U svijetu u kojem je društvena nejednakost sve veća, potrebno je promijeniti dugotrajne trendove smanjivanja cijene rada i izgraditi temelje za oporavak - kroz radna mjesta, dostojanstven rad i jačanje otpornosti."
S obzirom na duboku ukorijenjenost ove zablude koja svoje pristaše ima i u Hrvatskoj i koji su, vodeći se njome, ugrozili velik dio građana od siromaštva, u više je navrata reagirao i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), tvrdeći kako je minimalna plaća prvenstveno socijalni institut čiji je cilj borba protiv siromaštva.
I tada su brojne studije pokazale kako povećanje minimalne plaće ne rezultira smanjenjem zaposlenosti. Naprotiv - rast minimalne plaće povećava potrošnju (jer radnici s nižim primanjima troše veći postotak plaće) i pozitivno utječe na ravnopravnost spolova (jer žene čine veći postotak onih koji primaju minimalnu plaću). Stoga je i Međunarodna organizacija rada potaknula države članice da koriste minimalnu plaću u svrhu smanjenja siromaštva i nejednakosti, povećanja potražnje i doprinosa ekonomskoj stabilnosti.
U okolnostima kada minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna neto, prima je više od 50.000 građana, a cijene energenata i, posljedično, hrane i ostalih proizvoda dramatično raste, ovaj konačan pad teorije da rast minimalne plaće rezultira smanjenjem zaposlenosti važan je iskorak, a još je važnije da njega slijede i konkretne mjere, politike i aktivnosti svih odgovornih aktera.
