Razbijen mit da rast minimalne plaće uzrokuje gubitak poslova

Ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju pripala je trojcu Davidu Cardu, Joshui Angristu i Guidu Imbensu koji je dokazao kako desetljećima stara tvrdnja velikog broja poslodavaca i konzervativnih ekonomista da rast minimalne plaće uzrokuje gubitak radnih mjesta nije utemeljena na činjenicama i zapravo je - mit.

"Ovi su ljudi dokazali još uvijek često prisutnu teoriju koja tvrdi da dostojanstvena minimalna plaća znači gubitak radnih mjesta. Oni koji su ovu teoriju 'gurali' desetljećima, uključujući i nacionalne vlade i institucije, bez ikakvih dokaza za nju, odgovorni su za milijune ljudi koji žive u siromaštvu. Ova je nagrada ozbiljna optužba za brojne ekonomiste jer je trebalo više od 30 godina kako bi se uvažile činjenice u odnosu na štetne i neutemeljene ideje. U vrijeme kada svijetu trebaju empirijski dokazi i znanstvena istraživanja kao sredstvo borbe protiv globalne pandemije, ekonomija također treba biti temeljena na činjenicama i analizama, a ne na neistinitim i ideološkim spekulacijama zamaskiranima u legitimne politike", rekla je glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (TUC) Sharan Burrow te dodala kako je osiguranje minimalnih plaća kroz zakonodavstvo ili kolektivno pregovaranje ključno za ukidanje siromaštva. "U svijetu u kojem je društvena nejednakost sve veća, potrebno je promijeniti dugotrajne trendove smanjivanja cijene rada i izgraditi temelje za oporavak - kroz radna mjesta, dostojanstven rad i jačanje otpornosti."

S obzirom na duboku ukorijenjenost ove zablude koja svoje pristaše ima i u Hrvatskoj i koji su, vodeći se njome, ugrozili velik dio građana od siromaštva, u više je navrata reagirao i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), tvrdeći kako je minimalna plaća prvenstveno socijalni institut čiji je cilj borba protiv siromaštva.

I tada su brojne studije pokazale kako povećanje minimalne plaće ne rezultira smanjenjem zaposlenosti. Naprotiv - rast minimalne plaće povećava potrošnju (jer radnici s nižim primanjima troše veći postotak plaće) i pozitivno utječe na ravnopravnost spolova (jer žene čine veći postotak onih koji primaju minimalnu plaću). Stoga je i Međunarodna organizacija rada potaknula države članice da koriste minimalnu plaću u svrhu smanjenja siromaštva i nejednakosti, povećanja potražnje i doprinosa ekonomskoj stabilnosti.

U okolnostima kada minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 3.400 kuna neto, prima je više od 50.000 građana, a cijene energenata i, posljedično, hrane i ostalih proizvoda dramatično raste, ovaj konačan pad teorije da rast minimalne plaće rezultira smanjenjem zaposlenosti važan je iskorak, a još je važnije da njega slijede i konkretne mjere, politike i aktivnosti svih odgovornih aktera.

Podijeli

Vezane vijesti

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Stranica radpomjeri.eu registrirana je pod Creative Commons licencom - 2023.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram