Koronavirus i mentalno zdravlje

  • Zabrinuti ste ili tjeskobni zbog koronavirusa?
  • Nedostaju vam obitelj i prijatelji?
  • Teško vam se prilagoditi na rad od kuće?
  • Strah vas je da ćete se odlaskom na posao zaraziti ali ne možete si priuštiti gubitak prihoda?
  • Zabrinuti ste da ćete zbog posljedica epidemije ostati bez posla?
  • Zabrinuti ste jer je vama ili nekome od vaših bližnjih određena mjera samoizolacije?
  • Oboljeli ste od koronavirusa i osjećate kako vas okolina stigmatizira?

Situacija u kojoj se nalazimo zbog epidemije koronavirusa za sve nas je nova i izazovna, kako u profesionalnom tako i u osobnom životu. Zabrinuti smo zbog svojega i zdravlja bližnjih, zbog financija, te zbog mjera koje su nam uvelike promijenile rutine na poslu i u svakodnevnom životu. Mjere samoizolacije, fizičke distance, ograničenja kretanja, škola kod kuće, rad od kuće i gubitak radnoga mjesta samo su neke promjene koje zahtijevaju našu prilagodbu. Potres koji je 22. ožujka 2020. godine zadesio Zagreb i okolicu kod mnogih je izazvao strah i pojačao već prisutan osjećaj nesigurnosti i nedostatka kontrole, a mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

U ovome tekstu donosimo vam niz savjeta za prevladavanje ovih izazova izrađenih na temelju preporuka Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Hrvatske psihološke komore i Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.Epidemija može izazvati niz stresnih reakcija (npr. nesanicu, smanjeni osjećaj sigurnosti, pojačanu uznemirenost i anksioznost), traženje žrtve i stigmatizaciju, zdravstveno rizična ponašanja (pojačanu uporabu duhana, alkohola ili drugih sredstava ovisnosti), pojačanu neravnotežu između radnoga i privatnoga života (pretjerana predanost poslu u situaciji nošenja s jakim stresom), pojavu psihosomatskih simptoma (npr. nedostatak energije, tjelesna nelagoda, opći bolovi),te ponašanja kao što su povećana i nekontrolirana uporaba medicinskih sredstava zaštite. Sve to može u velikoj mjeri narušiti naše mentalno zdravlje, pogoršati postojeće mentalne poremećaje i ograničiti našu mogućnost ostvarivanja punih osobnih potencijala i uspješnog nošenja sa stresom, te umanjiti radnu produktivnost i doprinos zajednici u kojoj živimo.

Ne zaboravimo, sve emocije i reakcije koje u ovoj situaciji imamo normalna su reakcija na nenormalne okolnosti.

Iako puno toga možete sami napraviti kako biste si pomogli, nekima je u toj prilagodbi na novonastalu situaciju potrebna pomoć. Pojedinci koji osjećaju neprestanu nervozu, dugotrajnu tugu ili druge dugotrajne reakcije koje nepovoljno utječu na njihov posao ili međuljudske odnose, trebali bi potražiti pomoć i savjet stručnjaka za mentalno zdravlje.

Ne ustručavajte se potražiti pomoć!

Kontakt podaci za besplatnu psihološku pomoć dostupni su na poveznici: https://www.hzjz.hr/savjetovaliste-za-mentalno-zdravlje/

Kako se nositi sa strahom i upravljati negativnim emocijama?

COVID-19 novi je virus o kojemu još uvijek nemamo dovoljno informacija i znanja, a te nepoznanice dodatno pojačavaju naš doživljaj opasnosti, straha i neizvjesnosti. Strah pritom može biti reakcija na stvarnu prijetnju ili prijetnju koju očekujemo na temelju vlastitih procjena rizika i opasnosti. Strah nam tijekom epidemije u određenoj mjeri može pomoći da budemo oprezniji i ponašamo se odgovornije prema vlastitom i zdravlju drugih, ali pretjerani strah i panika mogu više štetiti nego koristiti (i privatno i poslovno). Stoga je jako važno „upravljati“ našim doživljajem rizika i straha.

Evo nekoliko preporuka psihologa:

  • Suočite se s emocijama i prihvatite ih. U redu je osjećati se loše, osjećati strah, tugu, ljutnju ili nešto drugo. Razmislite koju emociju doživljavate i imenujte je. Zapišite sve što vas muči. Budite što konkretniji. Postavljajte si jednostavna pitanja, npr.: Postoji li razlog zbog kojega je moguće da sam ja osobno u povećanom riziku od zaraze? Jesam li bio/la u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze? Na taj način smanjujemo mogućnost doživljaja rizika i povećane prijetnje na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promišljamo o mogućoj opasnosti.
  • Definirajte što je pod vašim utjecajem. Brige razvrstajte na one na koje možete utjecati i one na koje ne možete. Usmjerite se na sve što je pod vašim utjecajem – tako uspostavljate osjećaj kontrole i prestajete biti bespomoćni u odnosu na izazove.
  • Tražite i pratite samo provjerene i vjerodostojne izvore informacija. Informirajte se, ali ne pretjerano i stalno. Birajte sadržaje koji vas umiruju, zabavljaju i odmiču vam pažnju od situacije koja je oko nas. Suzdržite se od dijeljenja neprovjerenih informacija jer time samo pridonosite širenju panike.
  • Budite odgovorni. Pridržavajte se preventivnih mjera i načina smanjenja rizika da se vi ili članovi obitelji i druge bliske osobe ne zarazite. Promišljajte o načinima kojima možete zaštititi sebe i druge, o tome kako pridonijeti smanjenju rizika i širenju zaraze, koristi li vam to i kako, te činite li time dobro sebi i drugima? I ovdje je važno donositi odluke na temelju vjerodostojnih informacija stručnjaka. Na taj način odgovorno se ponašamo prema svojemu zdravlju, ali i zdravlju drugih osoba.
  • Brinite o vlastitome zdravlju. Osvijestite važnost brige i ulaganja u vlastito zdravlje, uvedite promjene i prihvatite zdrave stilove života, koji pridonose općenito boljem očuvanju zdravlja, ali i boljoj zaštiti od zaraznih i drugih bolesti. Briga o vlastitome zdravlju podrazumijeva brigu o mentalnome i tjelesnome zdravlju.
  • Pružite podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću. Ne zaboravimo, ne reagiraju svi jednako na situacije potencijalne prijetnje za zdravlje: neki pojedinci bit će više, a neki manje uznemireni, i nećemo se svi istim tempom vraćati u uobičajeni ritam života. Svakome je njegov strah realan i treba im pomoći, umiriti ih, ne osuđivati i ne podcjenjivati njihove emocije. Potičite optimizam, ali pritom nemojte negirati realne opasnosti.
  • Međusobno se povežite i pružajte podršku i pomoć, ali uvažavajući sve preporuke zdravstvenih i drugih nadležnih institucija, posebno fizičke distance. U tome nam može pomoći i suvremena tehnologija i kanali komuniciranja. U slučaju potrebe za dodatnom psihološkom podrškom i pomoći, organizirani su telefoni za psihološku, odnosno psihosocijalnu pomoć: https://www.hzjz.hr/savjetovaliste-za-mentalno-zdravlje/

Kako se nositi s gubitkom posla i nezaposlenošću?

Nažalost, tijekom epidemije koronavirusa mnogi su ostali bez posla, a prave ekonomske posljedice tek slijede. Gubitak posla jedan je od najvećih uzročnika stresa, a u situaciji epidemije svakako pojačava doživljaj stresnosti i smanjuje naš osjećaj kontrole nad situacijom. Kako ćemo se nositi s gubitkom posla ovisi o našoj procjeni šansi da se ponovno zaposlimo i o tome smatramo li da nas je poslodavac nepravedno otpustio. U trenutnoj situaciji, nezaposlenost pojačava egzistencijalne strahove i smanjuje kapacitete ljudi za uspješnim nošenjem sa stresnim okolnostima, zbog gubitka prihoda i statusa u društvu, druženja s kolegama i osjećaja korisnosti. Zbog toga trpi mentalno i tjelesno zdravlje, trpe čitave obitelji, a posebno su ranjive osobe s nižim kvalifikacijama i osobe s djecom.

U takvim okolnostima, psiholozi preporučuju:

  • Prihvatite da se nalazite u izuzetno zahtjevnoj situaciji, uvažite osjećate koje imate i suočite se s njima. Dajte si vremena da ih proživite.
  • Razmišljajte na način da i dobre i loše stvari prolaze, pa će tako i ovo proći, te pokušajte pokazati snagu.
  • Kontaktirajte s bliskim osobama koje vas razumiju, s kojima se osjećate sigurno razgovarati o tome kako se osjećate, s optimističnim osobama i osobama koje imaju iskustvo otkaza i sličnih teških situacija.
  • Uspostavite rutinu i vremenski strukturirajte dan i aktivnosti u njemu.
  • Usmjeravajte pažnju na potrebe drugih i pomoć drugima. Volontirajte. Povećat ćete krug kontakata i steći nova iskustva, te imati važan osjećaj doprinosa društvu.
  • Skrbite se za sebe. Budite fizički aktivni i pripazite na prehranu. Već i kratka šetnja može biti korisna za vas, i tjelesno i mentalno.
  • Ne prepuštajte se katastrofičnim mislima i nemojte stalno pratiti (negativne) vijesti.
  • Usmjerite se na stvari koje možete, a ne samo na one koje ne možete učiniti. Pričajte o stvarima koje možete poduzeti, a ne uvijek iznova o stvarima koje su se već dogodile i nad kojima nemate nikakvu kontrolu.
  • Razmislite o vašim kompetencijama. Analizirajte svoje znanje, vještine, afinitete. Ažurirajte životopis, razmislite gdje se vidite u budućnosti i u koja znanja i vještine želite ulagati – danas je dostupan veliki broj besplatnih online tečajeva i edukacija koji vam mogu pomoći u pronalasku novoga posla.
  • Aktivno tražite novi posao. Oglasite prijateljima i poznanicima da ste u potrazi za poslom. Bavite se nečime što je u vašoj struci ili probajte nešto novo.
  • Nemojte gubitak posla tumačiti kao vlastiti neuspjeh i dopustiti da vas on definira. Pokušajte ga prihvatiti kao izazov i priliku kako biste preispitali vlastite želje i sposobnosti.

Kako se nositi s nesigurnošću posla?

U ovim trenucima, mnogi od nas strahuju od gubitka trenutnog posla ili pogoršanja uvjeta rada, u smislu smanjenja plaće, promjena u radnome vremenu, ograničenih mogućnosti napredovanja, narušenih odnosa s kolegama i slično. Mnogi, nažalost, svakodnevno iščekuju gubitak posla, osjećaju veliku neizvjesnost i izostanak kontrole, bespomoćnost. Sve to utječe na motivaciju za rad, učinak, stavove prema nadređenima i kolegama, ali i dovodi do pogrešaka u radu, što može prouzročiti ozljede na radu, pa i gubitak posla zbog učinjenih propusta.

Uz gubitak posla, nesigurnost posla prepoznata je kao jedan od najvažnijih izvora stresa na radnome mjestu jer ima dalekosežne nepovoljne učinke na radnike, tvrtke i gospodarstvo u cjelini. Negativne posljedice izraženije su u vremenima ekonomske krize, kada je i inače ponuda slobodnih radnih mjesta slabija. Posebno su ranjivi stariji radnici, teže zapošljive osobe, osobe koje su ranije bile dugotrajno nezaposlene, osobe kojima je posao važan dio identiteta.

Što možete učiniti:

  • Tražite socijalnu podršku od prijatelja, obitelji, bliskih kolega.
  • Analizirajte mogućnosti nalaska novoga posla ako ostanete bez trenutnog.
  • Odmorite se i psihološki odmaknite od posla nakon završetka radnoga vremena.

Pronađite vrijeme za sebe i stvari koje vas odmaraju i vesele.I naravno,ako još niste, učlanite se u sindikat i zaštitite svoja prava. Zajedno sa sindikatom osigurajte da poslodavac poduzme sve potrebne mjere i korake kako bi se ostvarila pravodobna i transparentna komunikacija, spriječili neopravdani otkazi, omogućilo veće sudjelovanje radnika u organizaciji rada – time ćete bolje kontrolirati osjećaj nesigurnosti: http://sssh.hr/hr/uclani-se .

Kako se nositi s radom od kuće?

Od početka epidemije koronavirusa, mnogim radnicima poslodavac je odredio ili odobrio rad od kuće. Za mnoge je to nova i neobična situacija, koja sa sobom nosi niz izazova: radnicima koji rade od kuće često nedostaje jasna granica između radnog i slobodnog vremena, tjelesna aktivnost i socijalni kontakti. Takav rad često je zamoran i pojačava doživljaj socijalne izolacije i gubitak dnevne rutine. Mnogi kod kuće nemaju osnovne uvjete i preduvjete za takav rad, što se negativno odražava na psihičko zdravlje kao i na motivaciju za rad i produktivnost.

Preporuke psihologa za radnike koji rade od kuće:

  • Uspostavite vremensku strukturu dana s početkom i krajem radnoga vremena, te stankama. Ne zaboravite: vaše radno vrijeme i dalje je ugovoreno u jednakom trajanju i jednakom rasporedu (osim ako ne dogovorite s poslodavcem neki fleksibilniji aranžman), te imate pravo na sve odmore predviđene zakonom. Više o vašim pravima i savjetima za rad od kuće
  • Ako je to moguće, prošećite prije i nakon posla kako biste uspostavili jasniju granicu između radnoga i privatnoga vremena.
  • Pokušajte pronaći mirno mjesto na kojemu možete neometano raditi. Ako imate malu djecu, dogovorite s partnerom/partnericom podjelu radnoga vremena i brige o djeci.
  • Ostanite u kontaktu s kolegama, njegujte odnose, koristeći video pozive i ostale tehničke mogućnosti.
  • Nastojte održati radni moral – odjenite se i dotjerajte kao da fizički idete na posao.
  • Ne budite strogi sami prema sebi; prihvatite da radni uvjeti nisu optimalni, pa tako i vaša motivacija, kreativnost i učinak možda neće biti na najvišim razinama.

I naravno, ako još niste, učlanite se u sindikat. Zajedno sa sindikatom osigurajte da poslodavac poštuje vaša prava, osigurava vam uvjete za rad i organizira rad sukladno zakonski predviđenim obvezama: http://sssh.hr/hr/uclani-se .

Preporuke za najizloženije radnike

Epidemija koronavirusa zorno nam je pokazala važnost i vrijednost rada i radnika, te naglasila koji su radnici i službe ključni za normalno funkcioniranje života, društva i gospodarstva. Brojni radnici rade pod velikim pritiskom, rade duže nego inače, većim intenzitetom i izloženi su posebno velikim stresovima i rizicima.

Dugotrajna izloženost visokom pritisku može ostaviti snažnije posljedice, i zbog toga je upravljanje vlastitim stresom i psihosocijalnom dobrobiti od izrazite važnosti, jednako kao i briga o fizičkome zdravlju.

U nošenju s izazovima mogu vam pomoći sljedeće preporuke psihologa:

  • Brinite o sebi. Pobrinite se za svoje osnovne potrebe. Osigurajte odmor tijekom rada, koristite stanku na koju imate pravo, jedite redovito i ostanite u kontaktu s obitelji i prijateljima. Izbjegavajte štetne strategije suočavanja poput duhana, alkohola ili drugih supstanci jer one dugoročno mogu narušiti vašu psihičku i fizičku dobrobit.
  • Prisjetite se stvari i ponašanja koje su vam u prošlosti olakšavale nošenje sa stresom  - mogu vam koristiti i sada, iako je situacija drukčija.
  • Budite u kontaktu. Obavljajući posao na prvoj liniji obrane od koronavirusa, izloženi ste virusu i nažalost, neki od vas mogu zbog stigme izloženosti virusu doživjeti udaljavanje obitelji, prijatelja ili kolega, što može dodatno otežati situaciju u kojoj se nalazite. Zbog toga je važno: ostanite povezani s najbližima koristeći tehničke mogućnosti koje danas imamo na raspolaganju. Razgovarajte s kolegama – možda oni imaju slična iskustva.
  • Osvijestite kako se osjećate. Okolnosti u kojima živimo i radimo nisu normalne, ali naše reakcije i osjećaji na takve okolnosti jesu.
  • Osigurajte si prijeko potreban odmor i opuštanje od posla. U stankama razmišljajte o sadržajima koji nisu vezani uz probleme na poslu. Prije spavanja, radite stvari koje vas vesele i koje su vam ugodne; izvodite vježbe opuštanja. Spavajte barem osam sati dnevno.
  • Radnici koji rade pod posebnim emocionalnim pritiskom, poput zdravstvenih radnika, trebaju upravljati emocijama tako što će situacije tumačiti u skladu s okolnostima, a ne kao vlastitu krivnju, fokusirati se na pozitivne stvari i razmišljati o privremenosti ove situacije.
  • Potražite pomoć. Ako osjetite da je stres postao prekomjeran, obratite se stručnoj osobi kako biste dobili odgovarajuću podršku i spriječili posljedice kroničnog stresa na vaše mentalno i fizičko zdravlje i na vaš rad.

I naravno, ako još niste, učlanite se u sindikat. Zajedno sa sindikatom osigurajte da poslodavac poštuje vaša prava, osobito radno vrijeme i pravo na stanke i odmore, te da vam osigura nužnu zaštitnu opremu i stručnu psihosocijalnu podršku : http://sssh.hr/hr/uclani-se

Više informacija o tome kako očuvati mentalno zdravlje i boriti se protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa možete pronaći na službenim stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, na kojima možete pronaći i telefone za besplatnu psihološku pomoć:

https://www.hzjz.hr/aktualnosti/program-za-ocuvanja-mentalnog-zdravlja-borbom-protiv-negativnih-utjecaja-tjeskobe-i-stresa/

https://www.hzjz.hr/savjetovaliste-za-mentalno-zdravlje/

vrh stranice
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram