Podizanje kvalitete posla ključna je za rješavanje današnjih izazova na radnom mjestu i društva, pokazala je telefonska anketa koju je 2021. godine proveo Eurofound među europskim radnicima. Istraživanje je uključilo više od 70 000 radnika u 36 europskih zemalja. Provedeno je u državama članicama EU-a, Ujedinjenoj Kraljevini, Norveškoj, Švicarskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Ispitanici su odabrani izravnim biranjem nasumičnih brojeva mobilnih telefona. Veličina uzorka za svaku državu u rasponu je od 1 000 do 4 200 ispitanika, što omogućuje visokokvalitetnu procjenu na razini Europe koja je korisna za analizu tematskih modula i razvoj detaljne sekundarne analize, a u isto vrijeme omogućuje i izvještavanje i analizu kvalitete posla na nacionalnoj razini.

Pandemija nas je natjerala da preispitamo mnoge aspekte našeg radnog života, no je li to promijenilo način na koji razmišljamo o kvaliteti posla, o njegovoj ulozi u osiguravanju dobrog radnog života i dobrog života općenito?

Plaća, radni uvjeti, autonomija, fleksibilnost i nagrade za dobro odrađen posao igraju veliku ulogu u kvaliteti posla, ali međuovisnosti između nabrojenih elemenata također se računaju. Tako, na primjer, važan je osjećaj da radite nešto korisno, ako vam je plaća dovoljna tek da spojite kraj s krajem, zahtijevat ćete bolju plaću, što potvrđuju nedavni valovi štrajkova zdravstvenih radnika i radnika u njezi u Europi.

S druge strane, visoka plaća nije jamstvo za kvalitetan posao. Ako se velika plaća kombinira s dugim radnim vremenom ili intenzitetom koji osobu previše iscrpljuje da bi se bavila kućanskim poslovima ili obvezama na kraju radnog dana, dobro plaćen posao nije nužno i kvalitetan posao. Kvaliteta posla stoga je višedimenzionalna, određena karakteristikama rada i zaposlenja s dokazanim odnosom prema zdravlju i dobrobiti. Puno vremena provodimo na poslu i za to vrijeme naše zdravlje ne bi trebalo trpjeti.

Kvaliteta ovisi o zahtjevima i resursima na radnom mjestu

Koncept kvalitete posla prilično je jednostavan - rad mora štititi i promicati zdravlje i dobrobit, a ne narušavati ih. Eurofound je u svom istraživanju upotrijebio koncept 'opterećenja posla' kako bi identificirao i procijenio lošiju kvalitetu posla koja ugrožava zdravlje i dobrobit radnika.

Temeljna ideja je intuitivna: u našim poslovima suočavamo se sa zahtjevima koji zahtijevaju napor s naše strane. Zahtjevi mogu biti fizički - kao što je izloženost buci ili podizanje teških predmeta ili ljudi - ili psihološki, kao što je boravak u uznemirujućim situacijama ili diskriminacija. Oni mogu biti privremeni, kao kod dugog radnog vremena ili rada noću. Mogu biti intenzivni, na primjer kada moramo raditi vrlo brzo s kratkim rokovima ili imamo emocionalno izazovan posao.

Kao radnici, također imamo na raspolaganju resurse od kojih možemo imati koristi. To uključuje podršku kolega ili nadređenih, fleksibilne rasporede radnog vremena koji olakšavaju kombiniranje radnih i neradnih obveza, autonomiju u našim zadacima, mogućnost učenja novih stvari, prilike za napredovanje u karijeri ili korištenje naših vještina, ili priznanje našem radu.

Kombinacija negativnih i pozitivnih atributa određuje koliko je posao dobar. Posao s više zahtjeva nego resursa je "napet posao", dok je onaj gdje raspoloživi resursi brojčano nadmašuju zahtjeve "posao s resursima".

Kada kvaliteta nije održiva

Među ispitanicima EWCTS-a (Europsko telefonsko istraživanje o radnim uvjetima), 70 posto bilo je na poslovima s resursima. To, međutim, ostavlja gotovo jednu trećinu radnika na teškim poslovima. Za one koji su radili na izuzetno napornim poslovima, zahtjevi su bili više nego dvostruko veći od resursa. Radna snaga od koje je jedna trećina na teškom poslu jednostavno nije održiva - ne samo za same radnike nego i za društva u kojima žive.

U 2021. najveći udio opterećujućih i izuzetno opterećujućih poslova bio je u zdravstvu, dok su financijske usluge imale su najveći udio poslova s resursima.
EWCTS je također prikupio informacije o zdravlju i dobrobiti radnika, ravnoteži između poslovnog i privatnog života, angažmanu na poslu, povjerenju i suradnji. Povezujući to s opterećenjem na poslu, rezultati su otrežnjujući. Na primjer, rezultati blagostanja radnika niži su za oko jednu trećinu za one koji rade na izrazito napetim poslovima nego za one na poslovima s velikim resursima (Slika 3).

Postoji jasna poveznica s nakupljanjem zdravstvenih problema kao što su bolovi u leđima, glavobolje i bolovi u udovima, fizička i emocionalna iscrpljenost ili rizik od depresije: što je posao napetiji, to je veći udio radnika koji prijavljuju te negativne ishode.

Osim lošeg zdravlja, pritisak na poslu povezan je s nižim angažmanom na poslu, slabijim povjerenjem, lošijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života i manjom sposobnošću spajanja kraja s krajem — čimbenicima koji utječu na volju i sposobnost radnika da uđu na tržište rada i duljinu radnog staža ostati na poslu.

Pozitivni čimbenici

Dobro zdravlje, visoka angažiranost, financijska održivost, ravnoteža između poslovnog i privatnog života i povoljna društvena klima podupiru ljude da sudjeluju i ostanu na poslu tijekom produktivnog i produženog radnog vijeka. To su uvjeti bez kojih se ne može u vrijeme demografskog starenja i nedostatka radne snage u mnogim kritičnim sektorima i zanimanjima, uključujući zdravstvo i skrb. Ista mješavina ključnih pozitivnih čimbenika podržat će radnu snagu u suočavanju s izazovima dvostrukog prijelaza na digitalno, dekarbonizirano gospodarstvo i društvo.

Međutim, postoje načini za poboljšanje kvalitete posla. Fokus može biti na smanjenju zahtjeva posla—učiniti poslove manje fizički i psihički iscrpljujućim i sigurnijim, dok se intenzitet rada drži pod kontrolom. Postoji i mogućnost povećanja resursa za radna mjesta povećanjem autonomije radnika, davanjem glasa radnicima u donošenju organizacijskih odluka i osiguravanjem da radnici dobiju priznanje koje zaslužuju.

Stoga mnogo je prostora za donositelje odluka na različitim razinama da poduzmu mjere, putem zakonodavstva, socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja, kako bi promijenili praksu na radnom mjestu i poboljšali kvalitetu posla.

Izvor: Job quality: a sine qua non, not just nice to have
Fotografija: alexandarlittlewolf/Freepik.com