Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) objavila je da su glavni uzroci bolovanja u Europskoj uniji mišićno-koštani poremećaji i problemi vezani uz psihičko zdravlje, kao što su stres i depresija. Tako mišićno-koštani poremećaji pogađaju milijune radnika, dok je stres uzrok gotovo polovice izgubljenih radnih dana koji poslodavce koštaju milijarde eura. Značajnu ulogu igraju psihosocijalni čimbenici na radnome mjestu koji također djeluju i kao prepreka vraćanju na posao ili pronalasku boljeg radnog mjesta.
Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom zahvaćaju leđa, vrat, ramena, gornje i donje udove, a uključuju sva oštećenja i poremećaje zglobova ili drugih tkiva. Osoba osjeća različite simptome koji uključuju sve od blagih bolova i smetnji do ozbiljnih medicinskih stanja koja zahtijevaju bolovanje ili liječenje. U kroničnim slučajevima mogu dovesti do invalidnosti i potpunog prestanka rada.
U posljednje vrijeme postoji osnovana zabrinutost da novi trendovi u svijetu rada, poput rada od kuće ili rada na daljinu vode ka povećanju psihosocijalnih problema, a radnici se mogu osjećati izolirano bez podrške svojih kolega s posla. Mnogi koji posao obavljaju od kuće teško odvajaju privatni život od poslovnog i teško uspostavljaju ravnotežu, zbog čega često nastaje sukob. Naravno, postoje i oni radnici kojima je rad na daljinu koristan i pruža im osjećaj kontrole.
Psihosocijalni čimbenici povezani s mišićno-koštanim poremećajima:
- prekomjerno radno opterećenje
- suprotstavljeni zahtjevi i nejasnoće u pogledu uloge na radnome mjestu
- nesudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecaja na obavljanje posla
- loše upravljanje promjenama unutar organizacije
- nesigurnost radnog mjesta
- neučinkovita komunikacija
- nedostatak podrške među kolegama
- psihičko i seksualno uznemiravanje, nasilje trećih osoba,
- nezadovoljstvo poslom
Kako psihosocijalni čimbenici rizika uzrokuju mišićno-koštane poremećaje?
Mnoge znanstvene teorije dokazuju da psihosocijalni čimbenici mogu voditi do povećanog rizika od mišićno-koštanog poremećaja. Tako nepovoljni psihosocijalni čimbenici dovode do fizioloških promjena u tijelu (reakcija na stres) kao što su promjene u uzorcima disanja i povećanog broja otkucaja srca. Ukoliko se stres nastavi, slijede hormonalne promjene kao što su otpuštanje kateholamina ili kortikosteroidnih hormona.
Napetost mišića, promjene mehanizma oporavka tkiva i povećan osjećaj boli načini su na koje psihosocijalni čimbenici nepovoljno utječu na razvoj ili pogoršanje mišićno-koštanih poremećaja. Veliki fizički napori i nedostatak podrške od suradnika mogu dovesti do toga da radnici pokušavaju raditi brže, što kao posljedicu donosi zauzimanje nepravilnih položaja, podnošenje dodatnog tereta i povećanog rizika od nezgoda.
Mišićno-koštani poremećaji iziskuju puno vremena za oporavak, što je još jedna prepreka, budući da radnici financijski ne mogu podnijeti dulje bolovanje, dok se bez pravilnog oporavka rizik od mišićno-koštanog poremećaja dodatno povećava.
Kako procijeniti rizik?
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu preporuča participativni pristup u kojem su u procjenu rizika te utvrđivanje i razvoj preventivnih mjera uključeni i radnici i poslodavac. Poslodavci bi prilikom procjene rizika trebali uključiti sve tjelesne i psihosocijalne čimbenike koji mogu utjecati na tjelesnu i mentalnu dobrobit radnika. U cijelom je procesu bitno shvatiti doprinose pojedinačnih tjelesnih čimbenika rizika (npr. težina, učestalost opterećenja ili opseg neprirodnih pokreta), te mjere u kojoj pojedinačni psihosocijalni čimbenici pridonose cjelokupnom opterećenju radnika.
Danas postoje mnogi vodiči i pomoćna sredstva za procjenu rizika na radnome mjestu, no s obzirom na kulturološke razlike, potrebno je koristiti više pristupa u isto vrijeme. Upravo kulturološka očekivanja treba uzeti u obzir pri procjeni rizika radnog mjesta jer se često događa da se osobe s "nesigurnim radnim mjestom" (često radnici migranti) nerado žale ili kritiziraju jer se boje negativnih posljedica poput gubitka posla.
Preventivne mjere za sprječavanje mišično-koštanih poremećaja
Kako bi se smanjilo opterećenje zbog mišićno-koštanog poremećaja na individualnoj i organizacijskoj razini potrebno je planirati preventivne radnje:
- Prepoznate rizike zlostavljanja ili nasilja treba rješavati prioritetno. Nasilje na radnome mjestu može rezultirati ozbiljnim sigurnosnim i zdravstvenim problemom s tjelesnim i psihičkim posljedicama.
- Definiranje prioriteta, uloga i odgovornosti, kao i hijerarhije na radnome mjestu.
- Veća dostupnost i kvalitetnija podrška poslodavaca, ali i kolega.
Ovakav pristup rezultira sprječavanje razvoja mišićno-koštanih poremećaja, ali i omogućuje ostanak na poslu osobama koje su oboljele od nekog oblika koštano-mišićnog poremećaja.
Povezani članci:
Gotovo dva milijuna radnika umrlo od posljedica rada
Fotografije: Joyce McCown/Unsplash
