Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) objavila je da su glavni uzroci bolovanja u Europskoj uniji mišićno-koštani poremećaji i problemi vezani uz psihičko zdravlje, kao što su stres i depresija. Tako mišićno-koštani poremećaji pogađaju milijune radnika, dok je stres uzrok gotovo polovice izgubljenih radnih dana koji poslodavce koštaju milijarde eura. Značajnu ulogu igraju psihosocijalni čimbenici na radnome mjestu koji također djeluju i kao prepreka vraćanju na posao ili pronalasku boljeg radnog mjesta.

Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom zahvaćaju leđa, vrat, ramena, gornje i donje udove, a uključuju  sva oštećenja i poremećaje zglobova ili drugih tkiva. Osoba osjeća različite simptome koji uključuju sve od blagih bolova i smetnji do ozbiljnih medicinskih stanja koja zahtijevaju bolovanje ili liječenje. U kroničnim slučajevima mogu dovesti do invalidnosti i potpunog prestanka rada.

U posljednje vrijeme postoji osnovana zabrinutost da novi trendovi u svijetu rada, poput rada od kuće ili rada na daljinu vode ka povećanju psihosocijalnih problema, a radnici se mogu osjećati izolirano bez podrške svojih kolega s posla. Mnogi koji posao obavljaju od kuće teško odvajaju privatni život od poslovnog i teško uspostavljaju ravnotežu, zbog čega često nastaje sukob. Naravno, postoje i oni radnici kojima je rad na daljinu koristan i pruža im osjećaj kontrole.

 

Psihosocijalni čimbenici povezani s mišićno-koštanim poremećajima:
  • prekomjerno radno opterećenje
  • suprotstavljeni zahtjevi i nejasnoće u pogledu uloge na radnome mjestu
  • nesudjelovanje u donošenju odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecaja na obavljanje posla
  • loše upravljanje promjenama unutar organizacije
  • nesigurnost radnog mjesta
  • neučinkovita komunikacija
  • nedostatak podrške među kolegama
  • psihičko i seksualno uznemiravanje, nasilje trećih osoba,
  • nezadovoljstvo poslom
Kako psihosocijalni čimbenici rizika uzrokuju mišićno-koštane poremećaje?

Mnoge znanstvene teorije dokazuju da psihosocijalni čimbenici mogu voditi do povećanog rizika od mišićno-koštanog poremećaja. Tako nepovoljni psihosocijalni čimbenici dovode do fizioloških promjena u tijelu (reakcija na stres) kao što su promjene u uzorcima disanja i povećanog broja otkucaja srca. Ukoliko se stres nastavi, slijede hormonalne promjene kao što su otpuštanje kateholamina ili kortikosteroidnih hormona.

Napetost mišića, promjene mehanizma oporavka tkiva i povećan osjećaj boli načini su na koje psihosocijalni čimbenici nepovoljno utječu na razvoj ili pogoršanje mišićno-koštanih poremećaja. Veliki fizički napori i nedostatak podrške od suradnika mogu dovesti do toga da radnici pokušavaju raditi brže, što kao posljedicu donosi zauzimanje nepravilnih položaja, podnošenje dodatnog tereta i povećanog rizika od nezgoda.

Mišićno-koštani poremećaji iziskuju puno vremena za oporavak, što je još jedna prepreka, budući da radnici financijski ne mogu podnijeti dulje bolovanje, dok se bez pravilnog oporavka rizik od mišićno-koštanog poremećaja dodatno povećava. 

Kako procijeniti rizik?

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu preporuča participativni pristup u kojem su u procjenu rizika te utvrđivanje i razvoj preventivnih mjera uključeni i radnici i poslodavac. Poslodavci bi prilikom procjene rizika trebali uključiti sve tjelesne i psihosocijalne čimbenike koji mogu utjecati na tjelesnu i mentalnu dobrobit radnika. U cijelom je procesu bitno shvatiti doprinose pojedinačnih tjelesnih čimbenika rizika (npr. težina, učestalost opterećenja ili opseg neprirodnih pokreta), te mjere u kojoj pojedinačni psihosocijalni čimbenici pridonose cjelokupnom opterećenju radnika.

Danas postoje mnogi vodiči i pomoćna sredstva za procjenu rizika na radnome mjestu, no s obzirom na kulturološke razlike, potrebno je koristiti više pristupa u isto vrijeme. Upravo kulturološka očekivanja treba uzeti u obzir pri procjeni rizika radnog mjesta jer se često događa da se osobe s "nesigurnim radnim mjestom" (često radnici migranti) nerado žale ili kritiziraju jer se boje negativnih posljedica poput gubitka posla.

Preventivne mjere za sprječavanje mišično-koštanih poremećaja

Kako bi se smanjilo opterećenje zbog mišićno-koštanog poremećaja na individualnoj i organizacijskoj razini potrebno je planirati preventivne radnje:

  • Prepoznate rizike zlostavljanja ili nasilja treba rješavati prioritetno. Nasilje na radnome mjestu može rezultirati ozbiljnim sigurnosnim i zdravstvenim problemom s tjelesnim i psihičkim posljedicama.
  • Definiranje prioriteta, uloga i odgovornosti, kao i hijerarhije na radnome mjestu.
  • Veća dostupnost i kvalitetnija podrška poslodavaca, ali i kolega.

Ovakav pristup rezultira sprječavanje razvoja mišićno-koštanih poremećaja, ali i omogućuje ostanak na poslu osobama koje su oboljele od nekog oblika koštano-mišićnog poremećaja.

Povezani članci:

Gotovo dva milijuna radnika umrlo od posljedica rada

Fotografije: Joyce McCown/Unsplash

 

Podijeli

Vezane vijesti

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Stranica radpomjeri.eu registrirana je pod Creative Commons licencom - 2023.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram