Dražen Balažinec glavni je sindikalni povjerenik u tvrtki ACG Europe iz Ludbrega, danas hrvatskoj podružnici indijske tvrtke. U tvrtci, koja je donedavno nosila ime Lukaps, Dražen radi od 1983. godine. Po struci je energetičar, no s vremenom se doškolovao te trenutno radi u strojarnici kao strojar i kontrolor.
Nakon godina neizvjesnosti tijekom pretvorbe i privatizacije, 2006. godine postojala je mogućnost da se tvrtka ugasi. No na inicijativu radničkog vijeća čiji je Dražen tada bio predsjednik, te u suradnji sa središnjicom Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) i tadašnjim predsjednikom Ivanom Tomcem, spriječili su namjere bivših direktora i tvrtka je opstala.
Dražen je svoj sindikalni put počeo kroz radničko vijeće
Dražen je član EKN-a od dolaska u firmu, skoro 38 godina. Početkom 2000-ih sindikalna podružnica nije dobro funkcionirala. Izbori u podružnici nisu se godinama sazivali, a rad sindikata nije bio transparentan prema članovima. Zato je Dražen zajedno sa 50-ak radnika pokrenuo inicijativu osnivanja radničkog vijeća, kroz koju su htjeli aktivirati i demokratizirati cijelu sindikalnu podružnicu.
Kao Radničko vijeće imali su uvid u nezakonito poslovanje tvrtke koju je poslije obilježilo niz afera, a protiv direktora tvrtke Farma, čiji je Lukaps tada bio dio, vodili su se veliki sudski procesi (Afera Hipokrat). Godine 2006. prije otkrivenih afera cilj direktora je bio otpustiti dio radnika Lukapsa te ostaviti samo podobne. Takvim načinom oni bi postepeno ugasili tvrtku.
Na Draženov prijedlog kontaktirali su centralu Sindikata EKN u Zagrebu te su ih informirali o stanju u tvrtki, a uz pomoć predsjednika EKN-a Ivana Tomca i stručnjaka iz sindikata organizirali su nekoliko sastanaka s poslodavcem na kojima su ih upozorili o nezakonitoj namjeri smanjivanja broja radnika bez otpremnina te su ih pritisnuli da odustanu od svojih namjera.
Radničko vijeće i sindikat su zajedničkim pritiskom spriječili namjere direktora o gašenju tvrtke, te su spasili radna mjesta. Uskoro se pojavio indijski kupac koji je u 100 postotnom vlasništvu kupio tvrtku. Lukaps s povezanom tvrtkom Farmal bi postao još jedna priča pretvorbe i privatizacije, u kojima su se pojedinci nezakonito bogatili, a radnici gubili svoja radna mjesta. Da tada sindikat EKN nije reagirao, tvrtka bi sigurno propala. To je direktorima bio cilj – ističe Dražen.
Radom i rezultatima do povjerenja radnika
Tijekom tri mandata Dražen se bavio samo radničkim vijećem. Ipak, iako podružnica i dalje nije funkcionirala, nikad se nije iščlanio iz sindikata. Godine 2015. su proveli nove izbore u podružnici i tada je napokon izabran za novog sindikalnog povjerenika. Trebalo je ispočetka graditi podružnicu i vratiti povjerenje u sindikat. Transparentnim radom i zalaganjem povećali su broj članova sindikata za tri puta, s 50 na 150 članova. Danas je više od polovice radnika u sindikatu. U godini kada je postao povjerenik potpisali su prvi kolektivni ugovor, a sada su u pregovorima za treći.
Ljudi često misle da su sindikat neka lica s televizije. No to nije tako. Najvažnija karika sindikata je sindikalni povjerenik u podružnici. Ako on dobro radi svoj sindikalni posao, radnici će to primijetiti i učlaniti se. Kada sam postao sindikalni povjerenik 2015. godine, nakon više mjeseci pregovora sklopili smo prvi kolektivni ugovor te smo povećali plaće za 33 posto.
Taj naš prvi uspjeh vratio je povjerenje u sindikat – radnici su vidjeli da se zalažemo za bolje uvjete rada i kvalitetnija radna mjesta. Kroz dva ciklusa pregovora ispregovarali smo mnoga bolja materijalna prava i uvjete, od naknade za noćni rad od 65 posto, naknade za popodnevni rad i u smjenama, za rad nedjeljom i blagdanima, do dara u naravi i dara za dijete.
Što znači raditi sindikalni posao u podružnici?
Kao većina sindikalnih povjerenika u Hrvatskoj i Dražen svoj sindikalni rad obavlja potpuno volonterski što znači da uz svoj redovan posao koji uključuje smjenski rad u tri smjene, obavlja i sindikalni posao.
Sindikalni rad sindikalnog povjerenika podrazumijeva:
- informiranje radnika o njihovim pravima te poticanje na sindikalno organiziranje, odnosno učlanjivanje u sindikat
- redovitu komunikaciju s članovima sindikata uz omogućavanje da izraze svoje potrebe i interese
- stalni rad na poboljšanju uvjeta rada te sigurnosti i zdravlja na radu
- priprema i sudjelovanje u kolektivnim pregovorima te nadzor provedbe kolektivnih ugovora
- organiziranje različitih aktivnosti za članove sindikata u podružnici i/ili sindikatu (izleti, sindikalne pomoći i sl.),
- sudjelovanje u akcijama sindikata kao što su prosvjedi i akcije sindikata (prikupljanje potpisa za referendum...),
- pohađanje sindikalne edukacije u cilju stjecanja znanja i vještina za kvalitetnije zastupanje članova sindikata,
- organiziranje sastanaka u podružnici s drugim povjerenicima po različitim odjelima kao i sa članovima sindikata
- komunikacija s Upravom te druge aktivnosti.
Otkada sam postao povjerenik svoj rad vežem uz cijelo sindikalno povjereništvo. Povjerenici rade u različitim odjelima, pa na redovitim sastancima raspravljamo i dogovaramo inicijative sindikata, bilo vezano za kolektivno pregovaranje ili drugu zaštitu prava članova u podružnici.
Sav rad podružnice je transparentan, a povjerenici u svojim smjenama i odjelima informiraju članove o aktualnostima. S članovima komuniciramo putem e-mailova, oglasnih ploča, uvijek smo dostupni na telefon i sl. Najvažnije nam je da ljudi znaju kome se obratiti i tko ih može zaštititi.
Organiziranjem i zajedničkom borbom do boljih plaća i uvjeta rada
Prilikom svakih novih kolektivnih pregovora Dražen s kolegama nastoji od članova saznati što je njima važno da se postavi kao zahtjev u kolektivnim pregovorima. Uz to, nastoji mlade i nove članove više uključiti u sindikalni rad, posebno kroz aktivnosti u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, edukacije i sl. Naravno, kao i drugdje, i kod njih je problem prevelike fluktuacije mladih radnika, koji često odlaze u potrazi za nečim boljim.
Žao mi je ipak što članovi nisu spremniji sudjelovati u sindikalnim akcijama u podružnici. Ove godine smo od poslodavca tražili da svi radnici dobiju dodatke na plaću na osnovu dobrog poslovanja i rada. Naši zahtjevi su uvaženi. Međutim, dok su radnici u proizvodnji dobili jednu dodatnu plaću, radnici s posebnim ugovorima dobili su dvije.
Naravno da su naši članovi bili nezadovoljni, ali se nisu bili spremni zauzeti za sebe i kolektivno pokazati to nezadovoljstvo kroz predložene sindikalne akcije. Stoga nam trenutno ostaje samo tražiti način kako u kolektivni ugovor ugraditi pravedniji način dodjeljivanja bonusa na temelju dobrog poslovanja.
Razgovor vodila Nediljka Junaković, stručna suradnica za edukaciju i mlade (SSSH)
