Nakon što su u utorak predsjednik Vlade i ministar rada predstavili redefiniranje potpora za očuvanje radnih mjesta, iste su i usvojene jučer, 22. listopada 2020. godine na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Prva je potpora za skraćivanje radnoga vremena. Ona se dosada odnosila na skraćivanje radnog vremena od 50 posto, a sada se radno vrijeme može smanjiti i za 70 posto. U tom slučaju radnik radi samo jedan i pol dan tjedno, a država isplaćuje potporu za preostala tri i pol dana. Maksimalna mjesečna potpora po radniku raste s dosadašnjih 2.000 na 2.800 kuna.
Prihvaćen je prijedlog sindikata prema kojemu se uvodi stupnjevanje potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom sukladno padu prometa. To znači da će iznos potpore biti veći ako je poslodavac zabilježio veći pad prometa.
Uz sektore prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, organizacije raznih događanja, sada su uključeni i sektori biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njim povezane djelatnosti te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom, čime je obuhvaćen i povremeni prijevoz.
Korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike, odnosno oni koji imaju manje od deset zaposlenih, imaju pravo na tu potporu bez obzira na sektor djelatnosti i veću od 2.000 kuna po radniku.
Izmjene stupaju na snagu retroaktivno, od početka listopada, a planirano trajanje mjera je do 1. siječnja 2021.
Iako su pozdravili nastavak mjera, sindikatima je i dalje neprihvatljivo da poslodavci smiju otpuštati radnike za koje su uzeli konkretnu mjeru odnosno dobili potporu.
„To je u potpunosti neprihvatljivo! To je, nažalost, praksa koja nam se trenutno dešava u sektoru turizma. Pojedine hotelske kuće doslovno žele iskoristiti ovu pandemiju, žele se riješiti dijela radnika na neodređeno vrijeme kako bi ih nakon što ponovno počne sezona mogli zapošljavati na određeno vrijeme i istovremeno koristiti novac potpore iz državnog proračuna. Ako poslodavac želi otpuštati, to je njegovo pravo. Pravo je tada i obaveza sindikata, tamo gdje su radnici sindikalno organizirani, da o tim otkazima razgovaraju i pokušaju dogovoriti da njih nema. Ako želi koristiti mjeru, onda otpuštanja nema!“, izjavio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSSH) Hrvatske Mladen Novosel.
SSSH u djelatnostima koje pokrivaju njegovi udruženi sindikati, a posebice u turizmu, naime bilježi trend otpuštanja radnika, i to uglavnom onih s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme. Očito je kako poslodavci epidemiju koriste kao izgvor za rješavanje radnika zato što prema uvjetima potpore to mogu i zato što u slučaju mogućeg sudskog spora očekuju da suci neće tražiti dokaze opravdanosti takvog otkaza.
SSSH je stoga od ministra rada zatražio izmjenu mjera na način da poslodavci koji primaju potporu za očuvanje radnih mjesta ne mogu otpuštati poslovno uvjetovanim otkazom. Poslovno uvjetovani otkaz znači zatvaranje određenog radnog mjesta jer za njime više nema poslovne potrebe. Riječ je o relativnoj, a ne o apsolutnoj zabrani s obzirom na to da su sve druge vrsta otkaza i dalje moguće (tj. poslodavac i dalje može otpuštati radnike zbog povreda obaveza iz radnog odnosa ili drugih razloga koji nisu povezani s općim poslovnim rezultatima).
Prema SSSH, neprihvatljivo je da poslodavac istovremeno koristi potporu za očuvanje radnih mjesta i smanjuje broj radnih mjesta, jer u tom slučaju potpora (odnosno javni novac koji se na nju troši) očigledno ne ostvaruje svoju svrhu.
Potpora za očuvanje radnih mjesta mora imati uvjet zadržavanja radnika, smatra SSSH.
