Deset godina od posljednje reforme radnog zakonodavstva u Španjolskoj, tamošnji su građani i radnici konačno dočekali značajne promjene kojima je uvelike unaprijeđen njihov položaj i radnička prava.
Naime, španjolska je vlada, nakon devet mjeseci pregovora, odobrila reformu zakona o radu, prvu nakon 2012. godine koju je provela tadašnja konzervativna vlada. Ukoliko ovu reformu prihvati i španjolski parlament (što se očekuje do 7. veljače), radnici u Španjolskoj mogu očekivati iskorake u smjeru veće sigurnosti radnoga mjesta, smanjenja broja privremenih ugovora o radu, te jačanja kolektivnoga pregovaranja.
"Dogovor da se svrgne prethodna reforma radnoga zakonodavstva je dosad neviđena i vrlo ambiciozna. Ovo je prvi dogovor u posljednjih 20 godina koji ide u smjeru jasnog oporavka i unapređenja prava radničke klase", rekao je Unai Sordo, glavni tajnik najvećeg španjolskog sindikata CCOO.
Kolektivno pregovaranje, smatra Sordo, je ključ uspjeha. "Prethodnom reformom iz 2012. godine, opstanak kolektivnih ugovora bio je ozbiljno ugrožen", rekao je Sordo te dodao kako je nova reforma uvelike ojačala kolektivno pregovaranje. Ovu reformu Sordo naziva osnaživanjem radničke klase nakon 20 neprekidnih godina štetnih reformi.
Stvoren je, dakle, mnogo povoljniji okvir za kolektivno pregovaranje. To znači kako će se, primjerice, primjena sklopljenih kolektivnih ugovora automatski produljiti, sve dok ne budu doneseni novi. Time se izbjegava pregovaranje pod pritiskom da će se prava iz kolektivnog ugovora prestati primjenjivati, te se staje na kraj odugovlačenju pregovora od strane poslodavaca. Posebno je osnaženo i sektorsko kolektivno pregovaranje na način da će se kućnim kolektivnim ugovorima (na razini tvrtke) moći ugovarati isključivo bolja prava od onih ugovorenih u granskom kolektivnom ugovoru.
Važan dio reforme radnog zakonodavstva su i privremeni ugovori po kojima je Španjolska na samome vrhu Europske unije s čak 26 posto radnika koji rade na takve ugovore. Donesen je niz mjera kojima se povećava stabilnost i sigurnost zaposlenja, a među njima su, primjerice, presumpcija neodređenog trajanja ugovora o radu. Trajanje većine privremenih ugovora ograničeno je na tri mjeseca, a putem njih moći će se zapošljavati samo iz opravdanih razloga. Također, predviđene su financijske kazne za neopravdano korištenje takvih ugovora. Ukinuti su i štetni tzv. ugovori o radu i uslugama.
"Ovo je prvi dogovor u posljednjih 40 godina koji je preokrenuo trend slabljenja, dokidanja i smanjivanja radničkih prava, pregovaračke moći i plaća", rekla je španjolska ministrica rada Yolanda Diaz.
Ove promjene u radnome zakonodavstvu dio su reformi koje Europska komisija očekuje od Španjolske i preduvjet su za dobivanje 140 milijardi eura u sklopu Komisijina programa oporavka od pandemije koronavirusa, piše Euractiv.
Ugovori na određeno vrijeme velik su i vrlo zastupljen problem i u Hrvatskoj. Po njihovu broju, Hrvatska je pri vrhu zemalja Europske unije, a dodatan je problem i velik broj takvih ugovora na vrlo ktatko vrijeme - do tri mjeseca. Sindikati redovito upozoravaju na potrebu smanjenja njihova broja kako bi se postigla veća sigurnost radnoga mjesta, jedne od dimenzije rada po mjeri čovjeka.
Iako su optimistične najave Vlade RH da se nadolazećim izmjenama Zakona o radu smanji broj ugovora na određeno vrijeme, sindikati napominju kako je problemu potrebno pristupiti sustavno, a mjere moraju biti efikasnije od onih predloženih od strane Vlade RH. To su, među ostalima, smanjivanje ukupnog trajanja svih uzastopnih ugovora na određeno na dvije godine, prebacivanje tereta dokazivanja na poslodavca, te pravo na otpremninu nakon dvije godine rada na određeno vrijeme.
