Nakon višemjesečnih konzultacija o novom Zakonu o radu, na red je došao najvažniji dio procesa - pregovori socijalnih partnera. Jučer je održan prvi od deset sastanaka radne skupine planiranih za ovu godinu na kojem se nisu potezale ključne i prijeporne teme, no vremena za to će biti - očekuje se kako bi novi Zakon o radu mogao stupiti na snagu u drugoj polovici iduće godine.
Službenom početku pregovora prethodile su konzultacije tijekom kojih se polako oblikovao smjer u kojem Vlada i poslodavci misle ići u procesu izmjena Zakona o radu. Tijekom tog perioda, sindikati su dostavili preko 50 stranica prijedloga s ciljem jačanja pozicije radnika i sprečavanje zloupotreba.
Svoju je poziciju Vlada nedvosmisleno otkrila kada je u procjeni učinaka propisa za nacrt prijedloga Zakona o radu istaknula kako je cilj izmjena Zakona o radu pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti te zaštititi poduzetnike od administrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti. Dakle, umjesto jačanja prava radnika na kolektivno pregovaranje, zaštite njihovih prava te podizanja kvalitete radnih mjesta u Hrvatskoj, Vlada se, po tko zna koji put, opredijelila za pogodovanje poslodavcima.
Točke prijepora
Novim ZOR-om namjerava se riješiti problem velikog broja ugovora na određeno vrijeme. Krajnje je poražavajuća činjenica da je Hrvatska rekorder po broju ugovora na određeno vrijeme - dok se u Europskoj uniji postotak radnika zaposlenih na određeno kreće oko 15 posto, u Hrvatskoj taj broj iznosi 25 posto. Kao da to nije dovoljno loše, velik broj ugovora na određeno sklapa se na izrazito kratko vrijeme - tri mjeseca ili kraće. Rješavanju ovog problema potrebno je pristupiti sustavno i ozbiljno, nikako ne na način na koji to predlaže Vlada, a to je opasna fleksibilizacija radnih odnosa kroz olakšavanje otpuštanja radnika zaposlenih na neodređeno.
Platformski rad još je jedna tema koja će se naći na dnevnom redu predstojećih pregovora. Sindikati su više puta upozoravali na probleme s kojima su suočeni platformski radnici te iznijeli prijedloge rješenja. Osobama koji rade preko digitalnih platformi treba se priznati status radnika, zajedno sa svim pripadajućim pravima iz radnih odnosa utvrđenima Zakonom o radu. Propisujući poseban korpus prava i obveza za platformske radnike značilo bi njihovo svrstavanje u radnike druge klase.
Izmjenama ZOR-a predviđeno je i uređivanje rada na izdvojenom mjestu rada, među ostalim, i rada od kuće. Uzevši u obzir nedavna iskustva u kojima su radnici vrlo često jednostranom odlukom poslodavca bili upućeni na rad od kuće, izuzetno je važno naglasiti da takav oblik rada mora biti dobrovoljan te da za njega mora postojati suglasnost obiju strana. Također, potrebno je urediti pitanje troškova takvoga rada, kao i adresirati problem prekovremenog rada koji se u ovom kontekstu vrlo često događa kroz zamagljivanje granice privatnog i poslovnog života. Od radnika se često očekuje dostupnost i izvan radnog vremena.
Još jedan segment radnog vremena, kao jednog od najvažnijih elemenata kvalitetnog radnog mjesta, naći će se pod udarom novog Zakona o radu. Riječ je o dodatnom radu, odnosno radu za drugog poslodavca kojeg Vlada namjerava produljiti s postojećih osam sati tjedno. Nepotrebno je govoriti kako to očito vodi ka snižavanju cijene rada i potrebi za obavljanjem dvaju poslova kako bi radnici mogli dostojanstveno živjeti od svojeg rada. Uzevši u obzir činjenicu da se ovakva ideja namjerava uvesti u državi u kojoj većina radnika plaćom na puno radno vrijeme jedva može pokriti troškove za sebe i svoju obitelj, ovaj se Vladin prijedlog može nazvati samo krajnje ciničnim.
Navedene teme samo su neke od onih o kojima će se raspravljati u nadolazećim mjesecima. Unatoč činjenici da je sasvim izvjesno kako će mišljenja socijalnih partnera o ključnim temama biti različita, ako postoji želja za kvalitetnim dijalogom i ako će glavnu riječ voditi argumenti, rješenja na obostrano zadovoljstvo uvijek su moguća.
