Održana tribina Rad po mjeri žene: Kako do pravednijeg položaja žena na tržištu rada

Ženska sekcija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske organizirala je dvije aktivnosti u povodu obilježavanja Međunarodnoga dana žena - javnu akciju Zakon o radu po mjeri žene u utorak, 8. ožujka, na kojoj je predano pet zahtjeva Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je potrebno uvrstiti u novi Zakon o radu, s ciljem unapređivanja položaja žena, te online javnu tribinu Rad po mjeri žene: Kako do pravednijeg položaja žena na tržištu rada.

Na tribini je bilo riječi o nizu segmenata društvenog života u kojima su žene neravnopravne muškarcima. Savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić istaknula je kako je na tragu naslijeđenih sustava sistematizacije radnih mjesta, Hrvatska bila relativno nisko na ljestvici nejednakosti, no promjenom sustava radnih odnosa koje se temelje na kompetitivnosti i individualanome pregovaranju, bilježi se rastući jaz i nejednakost u plaćama, ali i mirovinama između muškaraca i žena. Za to su velikim dijelom odgovorni i prekidi u radnome stažu, koji su posljedica iznimno česte prakse zloupotrebe ugovora na određeno vrijeme koje od izmjena Zakona o radu 2013. godine poprima zabrinjavajuće razmjere.

Brnardić je istaknula kako su istraživanja pokazala da žene češće doživljavaju obnavljanje ugovora na određeno, a u slučaju žena su češći i ekstremni primjeri u kojima se ugovori na određeno obnavljaju i svakih mjesec dana, pa i nekoliko desetaka puta. Djelatnosti u kojima je češće zapošljavanje na određeno (trgovina, pružanje smještaja i ostale uslužne djelatnosti), djelatnosti su u kojima žene mnogo češće rade. Rad na određeno iznimka je koja je postala pravilo, a među ostalim primjerima zloupotrebe ugovora na određeno vrijeme Brnardić ističe promjene u opisu poslova, prebacivanje u druge sestrinske tvrtke i druge.

"Moramo naći zakonska rješenja koja snažno ograničavaju davanje ugovora na određeno vrijeme", rekla je Brnardić, te spomenula sindikalne napore i zahtjeve iznesene u procesu pregovora o novom Zakonu o radu - između ostaloga, izričito navođenje razloga zbog kojih je dopušteno zapošljavanje na određeno vrijeme (kako bi žena mogla osporiti svoj otkaz zakonskim putem), uvođenje otpremnine za radnike koji rade na određeno vrijeme, prebacivanje tereta dokazivanja neopravdanosti zapošljavanja na određeno s radnice na poslodavca i niz drugih. "Normalizirali smo ugovore na određeno vrijeme, a pravno se ovdje radi o zlouporabi i travestiji toga instituta", smatra Brnardić.

Izvanredna profesorica s Katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivana Dobrotić iznijela je nalaze istraživanja koji su dali zanimljive spoznaje, između ostaloga, o roditeljima koji rade na netipične ugovore o radu, ostvarivanju prava na roditeljske i rodiljne dopuste, te širim problemom društvenih nejednakosti. Kroz svoje je istraživanje Dobrotić identificirala nekoliko ključnih problema.

Dizajn socijalnih politika je duboko problematičan jer roditelji koji rade na netipične ugovore o radu imaju znatno niže roditeljske naknade, otežan pristup dječjim vrtićima i slabije su povezani s tržištem rada. Majke koje su po devet ili deset godina s prekidima radile na ugovore na određeno, nisu mogle ostvariti adekvatne naknade jer su spadale u kategorije nezaposlenih osoba i ostvarivale su samo minimalnu naknadu.

U intervjuima s roditeljima u sklopu istraživanja, Dobrotić je doznala za slučajeve majki koje su do šestog ili sedmog mjeseca trudnoće skrivale trudnoću pred poslodavcima jer su se bojale da će izgubiti ugovor na određeno vrijeme prije nego što aktiviraju dopust, čime bi izgubile rodiljnu naknadu.

"Zbog nesigurnosti zaposlenja i prekida u karijeri, roditelji su spali na minimalne naknade", rekla je Dobrotić, te istaknula i primjer samozaposlenih majki i freelancerica koje ne mogu iskoristiti pravo na skrb i dopust, zbog čega se nakon poroda vraćaju vrlo brzo na posao.

Žene su pod bremenom i tradicionalne raspodjele obiteljskih poslova, te uz brigu za dijete, preuzimaju i brigu za kućanstvo.

Stoga Dobrotić smatra kako je potrebno poraditi na inkluzivnosti dopusta, te prilagoditi uvjete ostvarivanja prava za punu naknadu, pogotovo pitanje staža, kada se govori o prekarnim radnicima. Ugovori o djelu, smatra Dobrotić, koriste se kao ugovori o radu, a uključuju puno manji opseg socijalne sigurnosti. "Imamo najave povećanja roditeljskih naknada, ali te benefite koristiti će oni koji su već privilegirani na način da imaju dobre i stalne ugovore", govori Dobrotić, te dodaje kako je potrebno osigurati implementaciju postojećih zakona, kako se ne bi događalo njihovo kršenje. "Bolovanje za njegu djeteta, dan za prenatalni pregled, sve su to prava koje majke imaju, ali nisu mogle koristiti."

Pogledajte letak "Rodiljni i roditeljski dopusti u Hrvatskoj - na koji ih način možete koristiti?" nastao u okviru projekta InCare. 

Sutkinja Županijskog suda u Zagrebu Iris Gović Penić ističe kako hrvatsko sudstvo može štititi žene, ali neće. "Puno je primjera gdje je vrlo upitna odluka suda kojom je odbijeno pružanje zaštite ženi koja je bila žrtva zlostavljanja."

Među najčešćim sudskim sporovima su oni koji se tiču nasilja, mobinga i uznemiravanja vezano uz spol, zatim naknada štete zbog mobinga koje nije uzrokovano spolom, te na kraju i otkazi, s kojima je temeljni problem što su ugovori na određeno vrijeme rijetko kada tema spora jer je najčešće riječ o isteku ugovora, a ne otkazivanju ugovora o radu.

Gović Penić je istaknula i primjer radnice koja je, nakon provedene analize profitabilnosti poslodavca, dobila otkaz ugovora o radu jer je bila "najmanje isplativa". Riječ je bila o samohranoj majci koja nije kome imala prepustiti brigu o djetetu, te bi odlazila na bolovanja kad bi njezino dijete bilo bolesno. Sud je, rekla je Gović Penić, na kraju presudio da je postojala diskriminacija poslodavca prema radnici, no nije utvrđena nikakva naknada štete. Taj slučaj potaknuo je Gović Penić da počne pisati članke s ciljem kritike sudske prakse.

Sramotna je i praksa prema kojoj radnik koji je dobio otkaz ugovora o radu u sporu za utvrđivanje nedopuštenosti otkaza, ne može tvrditi da je otkaz posljedica diskriminacije. Stoga Gović Penić smatra da treba poraditi na edukaciji.

Savjetnik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Josip Šipić govori kako Ured pravobraniteljice zaprima pritužbe od strane građana i na temelju njih pokreće antidiskriminacijske postupke. Gotovo 50 posto pritužbi dolazi iz područja rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, a temeljem njih, Šipić je ustvrdio kako je ženama u svijetu rada najveća prepreka majčinstvo, trudnoća i dob.

"Glavni elementi pritužbi su neproduljivanje ugovora na određeno, onemogućavanje povratka žena na radno mjesto koje su imale prije trudnoće, što utječe i na njihovu plaću, zatim drugačije postupanje poslodavaca prema ženama, u odnosu na muške kolege, što se odnosi i na razlike u mogućnosti napredovanja i plaći, te nemogućnost ostvarivanja prava na rodiljni i roditeljski dopust."

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova svake godine bilježi povećanje broja pritužbi vezanih uz spolno uznemiravanje na radnome mjestu. Primjetan je trend anonimnog prijavljivanja, a Šipić to objašnjava nepovjerenjem u sustav. Većina odgovora na pitanje zašto se kršenja prava ne prijavljuju, tiču se nepovjerenja u sustav, uvjerenja da se time ništa ne bi promijenilo i da počinitelj ne bi bio kažnje, te strah od gubitka posla.

"Žene su izvukle najveći dio krize. Bile su na prvoj liniji obrane, a dominantno ženski sektori su bili najizloženiji pandemiji. Na početku pandemije, žene su još više bile izložene smanjenju prihoda ili gubitku radnoga mjesta od muškaraca. Došlo je do većeg pritiska na žene samim lockdownom jer se povećao i broj neplaćenih radnih sati u kući vezanih uz skrb za djecu, domaćinstvo i obrazovanje koje se odvijalo unutar kuće", zaključuje Šipić.

Suradnica na programu Socijalna pravda i jednake mogućnosti Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) Lana Kučer, smatra kako društvo i tijela državne vlasni nisu dovoljno upoznati, niti daju dovoljnu važnost pitanjima rodne ravnopravnosti, a posebice radne ravnopravnosti u svijetu rada. "Njeguju se dominantni patrijarhalni društveni obrasci, te se afirmiraju rodne uloge žena kao skrbnica, a muškaraca kao onih koji zarađuju ili prehranjuju obitelj."

Kučer ističe da, uz sve postojeće iznesene probleme, žene uopće ne mogu pronaći posao jer ih se stalno diskriminira zbog bračnog i obiteljskog statusa, stoga bi trebalo razmisliti o besplatnoj pravnoj pomoći svim žrtvama diskriminacije. Kučer se osvrnula i na prijedlog da će poslodavci samo iznimno moći odbiti zahtjev za radom od kuće roditelja djeteta mlađeg od osam godina. "Tu se jasno vidi odnos naše države, te nerazumijevanje i neprovođenje ustavnog načela ravnopravnosti spolova jer se ne promišlja kako će se to odraziti na žene", govori Kučer, te navodi primjer poslodavaca koji će na razgovorima za posao dodatno žene diskriminirati po tom kriteriju. "Država nema dostupne vrtiće i jaslice, pa svoju ulogu socijalne države prebacuje na žene, koje vraća i gura u kuću - tamo gdje neki misle da im je mjesto", zaključila je Kučer.

Preporuke s tribine možete pronaći ovdje (kliknite na link).

Snimku cijele tribine možete pogledati na našem YouTube kanalu u nastavku: https://youtu.be/eSRseO8Y5lE   

Tribina Rad po mjeri žene: Kako do pravednijeg položaja žena na tržištu rada održala se u okviru projekta „Rad po mjeri čovjeka“, sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.

 

 

Podijeli

Vezane vijesti

1 2 3 9
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram