Godinu dana nakon izbijanja koronavirusa socijalne i gospodarske posljedice mogle bi imati dugoročan učinak na rodnu ravnopravnost, ugroziti ostvareni napredak i potencijalno dovesti dodatnih 47 milijuna žena i djevojčica diljem svijeta ispod granice siromaštva, navodi se u nedavnoj rezoluciji i priopćenju Europskoga parlamenta.
Iskorjenjivanje rodno uvjetovanoga nasilja
Kako bi se riješio problem nasilja nad ženama, zastupnici u Europskom parlamentu ponovno pozivaju na ratifikaciju Istanbulske konvencije, a od Komisije traže donošenje europske direktive za sprečavanje i borbu protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja. S obzirom da je za vrijeme pandemije koronavirusa došlo do porasta nasilja kod kuće, nužno je hitno pružiti zaštitu žrtvama, kao što je osiguranje sigurnih kuća, telefonskih linija za pomoć, kao i zdravstvene usluge. Posebne mjere potrebne su za iskorjenjivanje online zlostavljanja i nasilja, uključujući govor mržnje.
Veća rodna ravnoteža u ekonomiji
Parlament ponovno poziva države članice EU-a na usvajanje direktive o ženama u upravljačkim odborima, ali i na donošenje europskoga zakonodavstva o transparentnosti plaća kako bi se smanjio jaz u plaćama između žena i muškaraca, što je zahtjev europskoga sindikalnog pokreta, koji je objavio i vlastiti prijedlog direktive kako bi kritizirao Komisiju zbog odugovlačenja.
Univerzalni pristup zdravstvenoj skrbi je ljudsko pravo
Zastupnici u EP-u posebno su zabrinuti zbog nazadnih tendencija u vezi pristupa zdravstvenim uslugama u nekim zemljama EU-a, a posebno osuđuju nedavnu de facto zabranu pobačaja u Poljskoj. Pozivaju na poštivanje i osiguravanje pristupa zdravstvenim uslugama u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, a temeljem UN-ove Pekinške deklaracije iz 1995. godine, čiji je cilj poboljšati položaj žena diljem svijeta.
Dugačak put prema rodnoj ravnopravnosti
Put prema rodnoj ravnopravnosti još uvijek je dugačak. Prema indeksu Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za 2020. (podaci za 2018.) EU ima 67,9 od 100 bodova i trenutačnim tempom treba mu najmanje 60 godina za postizanje ravnopravnosti. Hrvatska se pak sa 57,9 boda nalazi na 20. mjestu u EU-u po indeksu ravnopravnosti spolova.
Na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa više je žena
Od 49 milijuna njegovatelja u EU-u, koji su najviše izloženi virusu, oko 76 posto su žene.
Najveća neravnoteža u EU-u zabilježena je u Latviji, gdje žene čine 88 posto radne snage u zdravstvu, u usporedbi s 53 posto na Malti, dok ih je u Hrvatskoj 78 posto.
Osim toga, žene su prekomjerno zastupljene u osnovnim uslužnim djelatnostima, od prodaje do skrbi o djeci, koje su ostale otvorene tijekom pandemije. U EU-u 82 posto blagajnika i 95 posto radnika u poslovima u domaćinstvima su žene.
Povećana nesigurnost radnih mjesta za žene
Oko 84 posto zaposlenih žena u dobi od 15 do 64 godine radi u uslužnom sektoru, uključujući poslove najpogođenije pandemijom na kojima često dolazi do gubitka radnih mjesta. Karantena je utjecala i na „feminizirane” sektore gospodarstva, uključujući vrtiće, tajničke poslove i rad u kućanstvu.
Više od 30 posto žena u EU-u radi na nepuno radno vrijeme i često su zastupljene u neformalnom gospodarstvu, gdje obično imaju manja radnička prava, zdravstvenu zaštitu i druga temeljna prava. Vjerojatnije je i da će uzeti dopust kako bi skrbile o djeci i rodbini, a tijekom ograničenja kretanja često su morale kombinirati rad od kuće i brigu o djeci.
Porast nasilja nad ženama
Svake godine oko 50 žena u EU-u izgubi život zbog nasilja u obitelji. Tijekom ograničavanja kretanja ta brojka se povećala, a žrtvama je bilo teže doći do pomoći.
Istovremeno, veća upotreba interneta tijekom pandemije povećala je rodno uvjetovano nasilje na internetu i seksualno zlostavljanje djece, posebno djevojčica.
Neke države članice EU-a odredile su dodatne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja tijekom pandemije.
(Izvor: Europski parlament)