U Zakon o radu uvedeno je novo pravo na neplaćeni dopust za pružanje osobne skrbi u trajanju pet dana godišnje, kao i pravo na jedan dan plaćenoga dopusta zbog posebno važnog i hitnog obiteljskog razloga.
Zakon o radu uređuje pravo radnika na plaćeni i neplaćeni dopust, a u nastavku prikazujemo kako su ta prava uređena nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o radu početkom ove godine.
Plaćeni dopust
Prema Zakonu o radu, radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust u tri slučaja: za osobito važne osobne potrebe, za potrebe obrazovanja i osposobljavanja, te za darivanje krvi. Sklapanje braka, rođenje djeteta i teža bolest ili smrt člana uže obitelji osobito su važne osobne potrebe za koje radnik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju sedam radnih dana godišnje, uz mogućnost povoljnijeg uređenja kroz kolektivne ugovore, pravilnike o radu ili ugovore o radu. Za vrijeme obrazovanja i osposobljavanja, kao i za vrijeme obrazovanja za potrebe radničkoga vijeća ili sindikata radnik također ostvaruje pravo na plaćeni dopust, a uvjeti, trajanje i naknada uređuju se kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i radničkoga vijeća ili pravilnikom o radu.
Pravo na plaćeni dopust za darivanje krvi doživjelo je izmjene pa je sada jasnije određeno da radnik ostvaruje pravo na plaćeni slobodni dan za svako darivanje krvi, koji koristi na dan darivanja ili idući radni dan, uz mogućnost drukčijega dogovora s poslodavcem ili drukčijeg uređenja kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i radničkoga vijeća, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Zakonom se sada dodatno utvrđuje da se darivanjem krvi smatra i darivanje krvnoga sastojka u svrhu transfuzijskoga liječenja, no pravo na plaćeni dopust po toj osnovi radnik će ostvariti samo ako ga je na darivanje krvnoga sastojka pozvala ovlaštena ustanova. O namjeri darivanja krvi radnik je dužan, ako je to moguće, obavijestiti poslodavca najmanje tri dana unaprijed.
Plaćeni dopust za darivanje krvi u pravilu se koristi na dan darivanja ili idući radni dan, a darivanje bi trebalo najaviti poslodavcu tri dana ranije
Neplaćeni dopust
Radnik, na vlastiti zahtjev, može ostvariti pravo na neplaćeni dopust, a prava i obveze iz radnog odnosa za vrijeme takvoga dopusta miruju, osim ako zakonom nije drukčije uređeno. Zakon ne navodi razloge zbog kojih poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao ni vremensko ograničenje trajanja dopusta, već je navedeno prepušteno odluci poslodavca, odnosno dogovoru između poslodavca i radnika.
Izmjene i dopune Zakona o radu utvrdile su i dodatno pravo na neplaćeni dopust u svrhu pružanja osobne skrbi. Riječ je o skrbi koju radnik osobno pruža članu uže obitelji ili osobi koja s njim živi u istom kućanstvu i kojoj je takva skrb potrebna zbog ozbiljnoga zdravstvenog problema. Pod istim kućanstvom smatra se obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života.
Ovo je posebna vrsta neplaćenoga dopusta, koji može trajati ukupno pet radnih dana godišnje i za vrijeme kojega poslodavac radnika ne smije odjaviti iz obveznih osiguranja. U svrhu ostvarivanja ovoga prava poslodavac od radnika može zatražiti dokaz o postojanju ozbiljnoga zdravstvenoga razloga na strani osobe za koju radnik želi ostvariti pravo na ovaj dopust, a prema mišljenju Ministarstva rada poslodavac bi mogao zatražiti i dokaz da osoba kojoj će radnik pružati skrb živi u istom kućanstvu s radnikom.
Odsutnost s posla
Pravo radnika na odsutnost s posla jedan dan u godini novo je pravo iz Zakona o radu i radnik će ga ostvariti ako je prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem. Za taj dan radnik će ostvariti pravo na naknadu plaće, a drugim pravnim izvorima moguće je utvrditi i veći broj dana za ovu potrebu, kao i urediti pitanje naknade plaće za te dodatne dane.
Ana Kranjac Jularić
Ilustracija: storyset/Freepik.com
