Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna organizacija rada (MOR) iznijele su nove procjene posljedica prekomjernog rada koje su izrazito zabrinjavajuće - 2016. godine 745.000 radnika preminulo je od moždanog udara i srčanih bolesti kao posljedice prekomjernog rada i predugog radnog vremena, što je porast od gotovo 30 posto od 2000. godine. 398.000 radnika preminulo je od posljedica moždanog udara, dok je od posljedica srčanih bolesti preminulo 347.000 radnika
Između 2000. i 2016. godine, broj smrtnih slučajeva od srčanih bolesti kao posljedice prekomjernog rada porastao je za 42 posto, a od moždanog udara za 19 posto.
Istraživanjem se prekovremenim radom smatrao rad od 55 i više sati tjedno.
Prekomjernim su radom, po rezultatima istraživanja, najviše pogođeni muškarci (čak 72%), radnici iz jugoistočne Azije te radnici srednje ili starije životne dobi. Najviše smrtnih slučajeva primijećeno je kod radnika u dobi između 60 i 79 godina koji su radili 55 ili više sati tjedno u razdoblju između 45. i 74. godine života.
Ovi podaci ukazuju da je potrebno hitno adresirati problem prekomjernog rada kao golemu prijetnju zdravlju radnika, pogotovo s obzirom na nalaz da broj radnika koji prekovremeno rade konstatno raste i trenutno iznosi 9% cjelokupne svjetske populacije.
S obzirom da se rezultati ove analize odnose na 2016. godinu, potrebno ih je sagledati i u kontekstu pandemije koronavirusa s kojom se cijeli svijet bori već gotovo godinu i pol. Pandemija je promijenila način i organizaciju rada kod većine radnika koji sada, više nego ikad, rade od kuće, čime se briše granica između privatnog i poslovnog života. Zbog toga, ali i gospodarske krize uzrokovane koronavirusom, mnogi su ljudi prisiljeni raditi prekovremeno.
Zdravstveni su radnici možda i najočitiji primjer kako je pandemija promijenila radne uvjete. Velik broj zaraženih ljudi i golem pritisak na bolnice prisiljavaju zdravstvene radnike, kojih u većini europskih zemalja nedostaje, na prekovremen rad u teškim uvjetima kako bi mogli održavati funkcionalnost i rad bolnica i zdravstvenih ustanova.
Zbog svih navedenih podataka, ovo je pitanje neodvojivo od sindikalnoga djelovanja koje mora štititi radnička prava i radnicima osigurati bolje uvjete rada. Ovi nalazi samo potvrđuju važnost našeg koncepta Rad po mjeri čovjeka - pogotovo radnog vremena i zaštite zdravlja kao dvaju elemenata bez kojih se radno mjesto, ne samo da se ne može smatrati kvalitetnim, već i opasnim po život.
Nastojeći ukazati na problem radnog vremena, SSSH je proveo i istraživanje prema kojem dvije trećine radnika ponekad radi prekovremeno. 38 posto od njih prekovremeno radi jednom tjedno ili češće. Svaki peti ispitanik radio je dulje od 60 sati tjedno, a svaki treći ispitanik dulje od 12 sati dnevno.
Niti jedno radno mjesto ne smije ugroziti psihičko i fizičko zdravlje čovjeka, a radno vrijeme, kako je ovo istraživanje pokazalo, izuzetno je važna sastavnica zdravog radnog mjesta kojeg radnici moraju biti svjesni i na kojemu moraju inzistirati.
