Prisilni rad u porastu - 27,6 milijuna ljudi u modernom ropstvu

Međunarodna organizacija rada objavila je Globalnu procjenu modernog ropstva za 2021. godinu koja pokazuje da je danas više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta uključeno u neki oblik modernog ropstva, kao što su prisilni rad ili prisilni brak, što je otprilike svaka 150. osoba. U odnosu na 2016. godinu, kada je rađena posljednja takva studija, to je povećanje od čak 20 posto (podaci iz 2016. su procijenili više od 40 milijuna ljudi u modernom ropstvu). Usvajanjem ciljeva održivog razvoja, međunarodna zajednica se obvezala do 2025. godine okončati dječje ropstvo, a do 2030. godine ropstvo u cijeloj populaciji.

Vrijeme je pokazalo da je za okončanje modernog ropstva potrebno više od obećanja i dobrih namjera, potrebni su volja i resursi kako bi se postigao određen napredak. Iako glavna odgovornost leži na pojedinačnim vladama, potreban je cjeloviti pristup u kojem će biti obuhvaćeni svi globalni akteri politika, od socijalnih partnera, preko poduzeća i investitora, do civilnog društva.

Komentirajući najnovije podatke, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) Sharan Burrow kazala je kako su ti nalazi „zastrašujući“ i kako je nedopustivo da broj ljudi koji su prisiljeni na neki oblik ropstva nastavlja rasti. „Potreban nam je novi društveni ugovor koji bi osnažio radnike i počeo poništavati štetu koju čini današnji ekonomski poredak koji je doveo do ovog globalnog skandala modernog ropstva.“. ITUC stoga poziva na hitno i obavezno provođenje dubinskih analiza tvrtki kako bi se ukinulo korištenje prisilnog rada i ostala kršenja prava u opskrbnim lancima, a nacionalne vlade da reguliraju tržište rada strogim nadzorom i sankcijama.

Prisilni rad dio modernog ropstva

Moderno ropstvo obuhvaća prisilni rad i prisilne brakove, tj. situacije u kojima osoba ne može odbiti ili pobjeći zbog prijetnji, ucjena, nasilja ili nekog drugog oblika prisile. Podaci na kojima se djelomično temelji ovo izvješće prikupljeni su iz podataka o kućanstvima koji su otkrili da se više od polovice slučajeva prisilnog rada događa u zemljama s višim srednjim dohotkom ili u onima s visokim dohotkom, gdje je vjerojatnost da će prisilnom radu biti izloženi migranti tri puta veća, u odnosu na domaću radnu snagu.

Prisilni rad sve prisutniji u svjetskom gospodarstvu

Posljednji rezultati pokazuju da je na svijetu ukupno 27,6 milijuna osoba koje su svakodnevno protiv svoje volje prisiljene na rad, od čega je 11,8 milijuna žena i djevojaka, te čak 3,3 milijuna djece. U posljednjih nekoliko godina prisilni rad je porastao za oko 2,7 milijuna, a broj ljudi u prisilnom radu u potpunosti se nalazi u privatnoj ekonomiji, u prisilnom komercijalnom seksualnom iskorištavanju, ali i u drugim gospodarskim djelatnostima.

Prvi mjeseci nakon proglašenja pandemije COVID-19 prisilni rad je procvjetao, prvenstveno zbog veće zaduženosti radnika i pogoršanja radnih uvjeta. Nažalost izvješće ne nudi konkretne brojke, zbog nedostatka podataka o prisilnom radu u prvim mjesecima pandemije, kada je došlo do strogih zatvaranja radnih mjesta i cijelih gospodarstava. Otada se svjetsko gospodarstvo počelo blago oporavljati, no Svjetska banka upozorava da je ekstremno siromaštvo prisutnije negoli u razdoblju prije pandemije, a upravo ekstremno siromaštvo je jedno o glavnih varijabli u pojavi prisilnog rada.

Svijet prisilnog rada

Ne postoji regija u svijetu u kojoj prisilni rad nije prisutan, no više od polovice od ukupnog broja dolazi iz Azije i Pacifika, čak 15,1 milijun, slijede Europa i Bliski istok 4,1 milijunom, Afrika 3,8 milijuna, Amerika 3,6 milijuna i arapske države 0,9 milijuna. Ovakvo regionalno rangiranje se značajno mijenja kada se prisilni rad izražava udjelom u stanovništvu, pa je tako prisilni rad najveći u arapskim državama (5,3 na tisuću ljudi), slijede Europa, Bliski istok i ostatak Azije.

Prisilni rad je prisutan u gotovo svim dijelovima gospodarstva, a najzastupljeniji u proizvodnji, građevinarstvu, poljoprivredi i kućanskim poslovima. Tako su npr. odrasli radnici prisiljeni iskapati minerale i obavljati druge rudarske poslove u kamenolomima, ribari su zarobljeni na prisilnom radu na brodovima, ili ljudi koji su prisiljeni prositi na ulicama.

Ljudi koji se zateknu u prisilnom radu podvrgnuti su višestrukim oblicima prisila poput sustavnog i namjernog uskraćivanja plaće, što je doživjelo 36 posto onih na prisilnom radu. Teži oblici izrabljivanja poput prisilnog zatvaranja, tjelesnog ili seksualnog nasilja i uskraćivanja osnovnih potreba su rjeđi, ali nikako zanemarivi.

Rodna i ostale dimenzije prisilnog rada

Žene na prisilnom radu češće protiv svoje volje obavljaju kućanske poslove, dok je muškaraca na prisilnom radu najviše u sektoru graditeljstva. Žene će vjerojatnije biti prisiljene na neisplatu plaće ili zlouporabe ranjivosti, a muškarci kroz prijetnje nasiljem i financijskom krizom. Žene su također izloženije fizičkom i seksualnom nasilju te prijetnjama ostalim članovima obitelji.

Još je jedna skupina ljudi posebno osjetljiva na prisilan rad, a to su radnici migranti kod kojih su šanse tri puta veće da postanu radnici pod prisilom, u odnosu na radnike koji nisu migranti. Ova brojka pokazuje da migranti nisu zaštićeni zakonom ili ne mogu ostvariti svoja prava, migracija je neregularna, a prakse zapošljavanja su nepravedne i neetičke.

Prisilni rad djece je i dalje gorući globalni problem, a vjeruje se kako je svakodnevno 3,3 milijuna djece u nekom obliku prisilnog rada. Nažalost, više od polovina te djece radi u domeni seksualne industrije, a slijede kućanski poslovi i poljoprivreda. Izvješće pokazuje da djeca koja su podvrgnuta prisilnom radu često trpe i zlostavljanje, otmice, drogiranje, držanje u zatočeništvu ili prijevaru. Najgora zlostavljanja događaju se u zemljama u kojima traju oružani sukobi.

 

About Post Author

Podijeli

Vezane vijesti

1 2 3 10
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram