Prisilni rad u porastu - 27,6 milijuna ljudi u modernom ropstvu

Međunarodna organizacija rada objavila je Globalnu procjenu modernog ropstva za 2021. godinu koja pokazuje da je danas više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta uključeno u neki oblik modernog ropstva, kao što su prisilni rad ili prisilni brak, što je otprilike svaka 150. osoba. U odnosu na 2016. godinu, kada je rađena posljednja takva studija, to je povećanje od čak 20 posto (podaci iz 2016. su procijenili više od 40 milijuna ljudi u modernom ropstvu). Usvajanjem ciljeva održivog razvoja, međunarodna zajednica se obvezala do 2025. godine okončati dječje ropstvo, a do 2030. godine ropstvo u cijeloj populaciji.

Vrijeme je pokazalo da je za okončanje modernog ropstva potrebno više od obećanja i dobrih namjera, potrebni su volja i resursi kako bi se postigao određen napredak. Iako glavna odgovornost leži na pojedinačnim vladama, potreban je cjeloviti pristup u kojem će biti obuhvaćeni svi globalni akteri politika, od socijalnih partnera, preko poduzeća i investitora, do civilnog društva.

Komentirajući najnovije podatke, glavna tajnica Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC) Sharan Burrow kazala je kako su ti nalazi „zastrašujući“ i kako je nedopustivo da broj ljudi koji su prisiljeni na neki oblik ropstva nastavlja rasti. „Potreban nam je novi društveni ugovor koji bi osnažio radnike i počeo poništavati štetu koju čini današnji ekonomski poredak koji je doveo do ovog globalnog skandala modernog ropstva.“. ITUC stoga poziva na hitno i obavezno provođenje dubinskih analiza tvrtki kako bi se ukinulo korištenje prisilnog rada i ostala kršenja prava u opskrbnim lancima, a nacionalne vlade da reguliraju tržište rada strogim nadzorom i sankcijama.

Prisilni rad dio modernog ropstva

Moderno ropstvo obuhvaća prisilni rad i prisilne brakove, tj. situacije u kojima osoba ne može odbiti ili pobjeći zbog prijetnji, ucjena, nasilja ili nekog drugog oblika prisile. Podaci na kojima se djelomično temelji ovo izvješće prikupljeni su iz podataka o kućanstvima koji su otkrili da se više od polovice slučajeva prisilnog rada događa u zemljama s višim srednjim dohotkom ili u onima s visokim dohotkom, gdje je vjerojatnost da će prisilnom radu biti izloženi migranti tri puta veća, u odnosu na domaću radnu snagu.

Prisilni rad sve prisutniji u svjetskom gospodarstvu

Posljednji rezultati pokazuju da je na svijetu ukupno 27,6 milijuna osoba koje su svakodnevno protiv svoje volje prisiljene na rad, od čega je 11,8 milijuna žena i djevojaka, te čak 3,3 milijuna djece. U posljednjih nekoliko godina prisilni rad je porastao za oko 2,7 milijuna, a broj ljudi u prisilnom radu u potpunosti se nalazi u privatnoj ekonomiji, u prisilnom komercijalnom seksualnom iskorištavanju, ali i u drugim gospodarskim djelatnostima.

Prvi mjeseci nakon proglašenja pandemije COVID-19 prisilni rad je procvjetao, prvenstveno zbog veće zaduženosti radnika i pogoršanja radnih uvjeta. Nažalost izvješće ne nudi konkretne brojke, zbog nedostatka podataka o prisilnom radu u prvim mjesecima pandemije, kada je došlo do strogih zatvaranja radnih mjesta i cijelih gospodarstava. Otada se svjetsko gospodarstvo počelo blago oporavljati, no Svjetska banka upozorava da je ekstremno siromaštvo prisutnije negoli u razdoblju prije pandemije, a upravo ekstremno siromaštvo je jedno o glavnih varijabli u pojavi prisilnog rada.

Svijet prisilnog rada

Ne postoji regija u svijetu u kojoj prisilni rad nije prisutan, no više od polovice od ukupnog broja dolazi iz Azije i Pacifika, čak 15,1 milijun, slijede Europa i Bliski istok 4,1 milijunom, Afrika 3,8 milijuna, Amerika 3,6 milijuna i arapske države 0,9 milijuna. Ovakvo regionalno rangiranje se značajno mijenja kada se prisilni rad izražava udjelom u stanovništvu, pa je tako prisilni rad najveći u arapskim državama (5,3 na tisuću ljudi), slijede Europa, Bliski istok i ostatak Azije.

Prisilni rad je prisutan u gotovo svim dijelovima gospodarstva, a najzastupljeniji u proizvodnji, građevinarstvu, poljoprivredi i kućanskim poslovima. Tako su npr. odrasli radnici prisiljeni iskapati minerale i obavljati druge rudarske poslove u kamenolomima, ribari su zarobljeni na prisilnom radu na brodovima, ili ljudi koji su prisiljeni prositi na ulicama.

Ljudi koji se zateknu u prisilnom radu podvrgnuti su višestrukim oblicima prisila poput sustavnog i namjernog uskraćivanja plaće, što je doživjelo 36 posto onih na prisilnom radu. Teži oblici izrabljivanja poput prisilnog zatvaranja, tjelesnog ili seksualnog nasilja i uskraćivanja osnovnih potreba su rjeđi, ali nikako zanemarivi.

Rodna i ostale dimenzije prisilnog rada

Žene na prisilnom radu češće protiv svoje volje obavljaju kućanske poslove, dok je muškaraca na prisilnom radu najviše u sektoru graditeljstva. Žene će vjerojatnije biti prisiljene na neisplatu plaće ili zlouporabe ranjivosti, a muškarci kroz prijetnje nasiljem i financijskom krizom. Žene su također izloženije fizičkom i seksualnom nasilju te prijetnjama ostalim članovima obitelji.

Još je jedna skupina ljudi posebno osjetljiva na prisilan rad, a to su radnici migranti kod kojih su šanse tri puta veće da postanu radnici pod prisilom, u odnosu na radnike koji nisu migranti. Ova brojka pokazuje da migranti nisu zaštićeni zakonom ili ne mogu ostvariti svoja prava, migracija je neregularna, a prakse zapošljavanja su nepravedne i neetičke.

Prisilni rad djece je i dalje gorući globalni problem, a vjeruje se kako je svakodnevno 3,3 milijuna djece u nekom obliku prisilnog rada. Nažalost, više od polovina te djece radi u domeni seksualne industrije, a slijede kućanski poslovi i poljoprivreda. Izvješće pokazuje da djeca koja su podvrgnuta prisilnom radu često trpe i zlostavljanje, otmice, drogiranje, držanje u zatočeništvu ili prijevaru. Najgora zlostavljanja događaju se u zemljama u kojima traju oružani sukobi.

 

Greška WordPress baze podataka: [Table 'arkossss302871hr5004_wordpress_a.wp_ppma_author_categories' doesn't exist]
SELECT * FROM wp_ppma_author_categories WHERE 1=1 AND category_status = 1 ORDER BY category_order ASC LIMIT 20 OFFSET 0

Podijeli

Vezane vijesti

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: [email protected]
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle
View more
Cookies settings
Ok
Odbij
Politika privatnosti
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
Pravila privatnosti Ovim dokumentom opisano je kako Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, OIB: 00602600385 (u daljnjem tekstu SSSH) obrađuje osobne podatke. Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje prikupljamo i obrađujemo. Kontaktni podaci prikupljeni na našim web stranicama neće biti javno objavljeni niti će koristiti za bilo što drugo, osim za slanje odgovora na vaš upit! Svoje osobne podatke u gore navedene svrhe dajete dobrovoljno što potvrđujete dajući jasnu i nedvosmislenu privolu. Navedeni podaci su nam nužni kako bi se ispunile svrhe u koju se prikupljaju i neće biti korišteni ni u koju drugu svrhu bez ishođenja vaše izričite privole. Slijedom navedenog, ako uskratite tražene osobne podatke, SSSH neće moći postupiti po tom zahtjevu. Obavještavamo vas da u svakom trenutku možete povući privolu na obradu vaših osobnih podataka bez posljedica te da će vašem zahtjevu biti udovoljeno u najkraćem mogućem roku. Nakon povlačenja vaše privole vaši osobni podaci više neće biti obrađivani te će u skladu s internim aktom SSSH biti brisani ili uništeni na siguran način. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim osobama izvan stranice www.radpomjeri.eu. U slučaju davanja vaših osobnih podataka na korištenje trećim osobama, SSSH će vas o tome prethodno informirati u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. SSSH će vaše osobne podatke obrađivati u skladu s opisanom svrhom, u razdoblju u kojem je obrada tih podataka nužna radi postizanja svrhe u koju su prikupljeni, a najduže u roku određenom internim aktom kojim se uređuje obrada i pohrana tih podataka. Osobne podatke koje prikupimo o vama čuvamo u sigurnom okruženju. Vaši osobni podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa, otkrivanja, uporabe, izmjena ili uništenja od strane bilo koje organizacije ili pojedinca. Obrađeni podaci pohranjuju se u našim prostorijama i IT sustavima, ali ponekad podatke pohranjujemo na servere naših pouzdanih davatelja usluga (trusted service provider). Osigurat ćemo da se osobni podaci drže na sigurnom mjestu (koje uključuje razumnu administrativnu, tehničku i fizičku zaštitu kako bi se onemogućilo neovlašteno korištenje, pristup, razotkrivanje, kopiranje ili izmjena osobnih podataka), kojem mogu pristupiti samo ovlaštene osobe. Za sva pitanja i informacije vezane uz ostvarivanje vaših prava na zaštitu osobnih podataka, slobodno se obratite na e-adresu [email protected].   Pravila o korištenju kolačića Pravila o kolačićima Kako bi se osigurao ispravan rad ovog web-mjesta, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Što su kolačići? Kolačić je mala podatkovna datoteka koja se pohranjuje na vaše računalo ili mobilni uređaj pri posjetu određenom web-mjestu. S pomoću kolačića web-mjesto pamti vaše radnje i željene postavke (poput korisničkog imena, jezika, veličine fonta i drugih željenih postavki koje se odnose na prikaz) tijekom duljeg razdoblja, pa ih nije potrebno ponovno unositi pri svakom povratku na web-mjesto odnosno pri prelasku s jedne njegove stranice na drugu. Na koji se način koristimo kolačićima? Na nekim se našim stranicama koristimo kolačićima koji nisu prijeko potrebni za prikaz web-mjesta, no omogućit će vam ugodnije pregledavanje. Te kolačiće možete izbrisati ili blokirati, ali ako to učinite, neke funkcije te stranice možda neće raditi kako je predviđeno. Kolačiće na web stranici koristimo na slijedeći način:
  • kolačić za definiranje jezika preglednika,
  • kolačići za praćenje statistike posjećenosti web stranice,
  • korisničke sigurnosne kolačiće, koji se koriste za sprječavanje zloupotreba autentičnosti i za zaštitu od CSRF hakerskih napada,
  • kolačić za definiranje prikaza skočnog prozora na dnu stranice i za aktivaciju ili deaktivaciju pojedinih kategorija kolačića.
Ažuriranje kolačića Privolu koju nam dajete klikom na pojedinu kategoriju kolačića možete u bilo kojem trenutku povući. Osobni podaci Informacije povezane s kolačićima ne služe za vašu identifikaciju, a podaci o navikama pregledavanja isključivo su pod našim nadzorom. Kolačićima se ne koristimo ni u koje druge svrhe osim onih koje smo ovdje opisali. Kolačići trećih osoba Ponekad u statističke svrhe koristimo i vanjske usluge za praćenje korištenja stranica, poput Google Analytics. U tom slučaju, Google će na vaše računalo poslati svoje kolačiće – tzv. kolačiće treće strane. Isto se događa kada koristimo karte na Google Maps. Kako se kontroliraju kolačići? Kolačiće možete kontrolirati i/ili izbrisati prema želji. Možete izbrisati sve kolačiće koji su već pohranjeni na vašem uređaju, a postavke većine preglednika omogućuju blokiranje pohrane kolačića. Ako blokirate kolačiće, možda ćete pri svakom posjetu web-mjestu morati ručno prilagođivati neke željene postavke, a određene usluge i funkcije možda neće biti dostupne. Ako ne želite na svome računalu primati kolačiće, svom pregledniku možete zadati da vas obavijesti kada ih detektira ili ih možete automatski sve odbiti. Također možete obrisati sve kolačiće koje ste već primili. Ako želite ograničiti ili blokirati kolačiće koji su vam već instalirani, to možete učiniti putem postavki svoga preglednika. Na koji način, saznajte preko funkcije “Help”/”Pomoć” unutar preglednika ili na stranici www.aboutcookies.org, gdje možete naći detaljne upute koje se odnose na različite preglednike. Način na koji možete isključiti kolačiće treće strane i kako promijeniti postavke preglednika opisani su na slijedećim linkovima:
Save settings
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram