Europa se suočava s valom prosvjeda i štrajkova diljem kontinenta koji su rezultat inflacije koja je u nekim zemljama prešla dvoznamenkastu brojku, te porasta cijene energenata uzrokovanog ruskom invazijom na Ukrajinu. Iako su po jenjavanju pandemije gospodarski čimbenici ukazivali na brz oporavak, sigurnosna i energetska kriza dodatno su destabilizirali naročito europsku ekonomiju. Zanimljivo je i da su većinu štrajkova pokrenuli radnici i sindikati koji su za vrijeme pandemije bili definirani kao ključni radnici.
Prosvjed u Belgiji
Deseci tisuća belgijskih radnika sudjelovali su sredinom lipnja u nacionalnom štrajku kojega su organizirale tri belgijske sindikalne središnjice ACV-CSC, ABVV-FGTB i ACLVB-CGSLB. Radnici i njihovi sindikati zahtijevali su veće plaće i kupovnu moć te pravedniju raspodjelu bogatstva s obzirom na rastuću inflaciju i povećane troškove života, kao i rekordne razine profita belgijskih tvrtki. Belgijski sindikati organizirali su štrajk među zaposlenima u zračnoj luci u Bruxellesu, u javnom prijevozu, kao i druge akcije poput peticija, ali i velikog prosvjeda koji je okupio više od 50.000 prosvjednika. U lipnju ove godine Belgija je zabilježila 9 postotnu inflaciju i drastičan porast cijena uzrokovanu nestabilnosti opskrbe ukrajinskim žitom i porastom cijena energenata (49,7 posto porasta cijene električne energije i 139,5 posto prirodnog plina).
Velika Britanija
Velika Britanija je dodatno uzdrmana posljedicama trgovinske politike Brexita što je dovelo do najveće inflacije u posljednjih 40 godina, ukupno 9,1 posto što je najviše među zemljama članica G7. Više od 50 tisuća radnika britanskih željeznica, u organizaciji sindikata željeznica pomorstva i prometa (RMT) izašlo je na ulice zahtijevajući veće plaće koje im nisu povećane već više od dvije godine. Nakon paralize prometa u zemlji, zamjenik britanskog premijera Dominic Raab sindikate je nazvao "militantnima" i zaprijetio da bi nastavak industrijskih akcija mogao dovesti do spirale inflacije. Podršku britanskim radnicima iskazao je i SSSH, potpisavši otvoreno pismo solidarnosti u akciji koju su pokrenule Međunarodna i Europska federacija transportnih radnika ITF i ETF, uz podršku Europske konfederacija sindikata ETUC.
Njemačka
U Njemačkoj je otkazano više od 300 domaćih i međunarodnih letova zbog trodnevnog štrajka pilotskog i kabinskog osoblja, dok se za ostatak ljetne sezone planira otkazati više od 2200 letova, što je oko 3 posto Lufthansinog godišnjeg prometa. Njemački sindikat Ver.di traži od države 9,5 posto povećanje plaća ili mjesećno oko 350 eura na period od godinu dana za zemaljsko osoblje. Traže i da se minimalna satnica povisi na 13 eura, s dosadašnjih 11 eura, za više od 20 tisuća radnika koji rade na aerodromima.
Prosvjedi u regiji
Radnici iskazuju nezadovoljstvo i u susjednim zemljama poput Slovenije i Sjeverne Makedonije. Prvi prosvjed RTV Slovenije održan je krajem svibnja, a radnici, većinom novinari, su zahtijevali promjene u vodstvu i uređivačkoj politici, tražili veće plaće i autonomiju u radu. Posljedica štrajka bile su kraće informativne emisije i okupljanje novinara ispred zgrade parlamenta te poziv državi da se kao osnivač radiotelevizijskog servisa uključi u rješavanje problema.
Savez sindikata Makedonije (SSM) je organizirao generalni štrajk radnika u javnom sektoru u Sjevernoj Makedoniji. Traže linearno povećanje plaća, vraćanje regresa za godišnji odmor od 2023. i novi kolektivni ugovor. U javnim ustanovama gdje sindikat ima svoje ogranke i članove, osiguran je minimum od 10 posto radnika koji će raditi kako se bi bila ugrožena sigurnost, zdravlje i životi građana.
Zanimljivo je kako osim u Europi, sindikalne aktivnosti, a posebno sindikalno organiziranje uzima maha i u SAD-u koji zakonski štiti sindikate, no u praksi poslodavci lobiraju za što manju aktivnosti istih. U maloprodajnom lancu tehnološkog diva Applea (Apple Store) osnovan je prvi sindikat koji se pridružio Međunarodnom udruženju strojara i radnika u zrakoplovstvu (IAM).
Fotografija: Maria Molinero/Unsplash
