Rad od kuće izlika je za dublje prekrajanje Zakona o radu

Vlada, kao što je HDZ najavio svojim predizbornim programom „Sigurna Hrvatska“, kreće u izmjene Zakona o radu. No, iako se u javnosti za sada govori isključivo o regulaciji rada na izdvojenom radnom mjestu, odnosno rada od kuće (Jutarnji list), u planu je sveobuhvatnije otvaranje radnog zakonodavstva. Potvrđeno nam je to iz resornog Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOS).

„Regulacija rada na izdvojenom radnom mjestu samo je jedan od instituta kojega, u svjetlu potrebne modernizacije radnog zakonodavstva, planiramo razmotriti u konzultacijama sa socijalnim partnerima“, među ostalim nam je na upit odgovorilo ministarstvo.

Za sada, međutim, u ministarstvu ne žele javno govoriti o detaljima instituta radnog zakonodavstva koje planiraju „otvoriti“ u razgovorima sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima.

„O sadržaju i opsegu budućih izmjena Zakona o radu moći ćemo se izjasniti tek kada  razmotrimo određene prijedloge i moguća rješenja koja planiramo implementirati u zakonodavstvo“, navode.

Na tragu predizbornog programa HDZ-a

Predizbornim programom HDZ je najavio da u dogovoru sa socijalnim partnerima planiraju redefinirati radno zakonodavstvo kako bi „stvorili kvalitetan okvir za poticanje poduzetničkih aktivnosti, smanjili administrativno opterećenje rada i osigurali dostojanstvene uvjete rada uz maksimalnu zaštitu poduzetnika i radnika“.

Naveli su, pritom, kako će poticati „inovativne oblike rada“, poput rada od kuće, kako bi „kroz bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života, potakli demografsku obnovu Hrvatske“.

Na tom je tragu i objašnjenje resornog ministarstva.

Zbog promjena koje se, uslijed digitalizacije poslovnih procesa, uvođenja modernih tehnologija i načina obavljanja poslova, već događaju u svijetu rada, navode iz resornog ministarstva, potrebno je i zakonom prepoznati pojavu novih oblika zapošljavanja i rada te istovremeno radnicima osigurati dostojne radne uvjete.

„Mogućnosti koje izviru iz tehnološkog napretka treba iskoristiti u cilju proširivanja aktivne participacije na tržištu rada, ali i učiniti sve da se, uslijed prilagodbe radnog zakonodavstva takvim promjenama, na tržištu rada spriječe diskriminacija i prekarni radni uvjeti“, poručuju iz MRMSOS-a za koji „nova pravna regulativa trebala bi predstavljati i poticaj rastu gospodarstva kroz uvođenje mogućnosti za bolju organizaciju rada koja utječe na veću produktivnost“.

Ujedno je to i odgovor na naš upit koji se odnosio na ostale institute ZOR-a, poput otkaznih rokova, otpremnina, otkaza ugovora o radu, koji bi uz rad na daljinu mogli biti predmet razgovora s ciljem daljnje fleksibilizacije zakonskih odredbi.

Iako iz resornog ministarstva poručuju kako treba učiniti sve da se promjenama radnog zakonodavstva spriječi diskriminacija na tržištu i nesigurni oblici rada, iskustvo je pokazao da fleksibilizacija radnih odnosa povećava broj radnika u nesigurnim oblicima rada.

Hrvatska je vodeća članica EU po broju radnika u nesigurnim oblicima rada

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je vodeća članica Europske unije po broju radnika u nesigurnim oblicima rada, odnosno prekarnom radu. Zadnje značajnije izmjene ZOR-a stupile su na snagu u kolovozu 2014. godine, a njihov efekt vidljiv je od 2015. godine. Od tada udio prekarnih radnika raste.

Tako je udio prekarnih radnika u ukupnom broju radnika u Hrvatskoj 2015. godine bio 6,7 posto da bi u 2016. godini skočio na 8,7 posto. Od 2017. do kraja 2019. godine udio radnika u nesigurnosti, što je bila i posljedica nedostatka radne snage, lagano je padao sa 7,1 do 6,1 posto.

Istodobno je na razini EU27 udio prekarnih radnika bio od 2015. do 2018. bio 2,6 posto da bi na kraju 2019. godine pao na 2,5 posto.

Europska statistika pokazuje i da je Hrvatska u samom vrhu i prema broju radnika s privremenim radom, a njihov udio je također značajno porastao od 2015. godine i fleksibilizacije radnih odnosa.

Nastavak pokušaja izmjena iz ožujka

Budući razgovori o izmjenama radnog zakonodavstva nastavak su neuspjelih pokušaja vlasti iz ožujka kada je pripreman novi propis radnog naziva Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID -19. Snažna reakcija javnosti te oštro pismo koje je, u tom trenutku zemlji koja je predsjedala Vijećem EU, uputila Europska konfederacija sindikata (ETUC), Vladu je spriječilo u namjeri te je objavila da odustaje od donošenja posebnog zakona.

No, mjesec dana kasnije javnosti se obratila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) dramatičnim priopćenjem u kojem traže hitne izmjene ZOR-a. Naveli su kako radno zakonodavstvo, povrh izvanrednih okolnosti, mora pojednostaviti administrativna rješenja kod sklapanja ugovora o radu, prijavljivanja radnika, evidencija radnog vremena, promjene poslova i mjesta rada, evidentiranja učinaka. Tražili su i bolje definiranje rada na izdvojenom mjestu rada, mogućnost jednostavnijeg zapošljavanja, ali i raskida ugovora o radu.

Međutim, HUP je istog dana kada je uputio dramatično priopćenje, prestao inzistirati na promjenama.

Sve teme koje je HUP spominjao i koje su dijelom bile sadržaj posebnog zakona kojeg je Vlada pripremala, međutim, našle su se u predizbornom programu HDZ-a, a naći će se i na stolu s otvaranjem razgovora o Zakonu o radu. Jasno je to i iz odgovora resornog ministarstva na naš upit.

Potreba za Nacionalnim kolektivnim ugovorom

Sindikalna strana je već ranije u razgovorima s poslodavcima i predstavnicima vlasti predlagala da se moguća otvorena pitanja reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu riješe posebnim dokumentom, Nacionalnim kolektivnim ugovorom. Taj prijedlog sindikati iznose i sada (N1).

„Točno je da je prijedlog za mogućnost sklapanja nacionalnog kolektivnog ugovora koji bi obvezivao sve radnike i poslodavce u Republici Hrvatskoj upućen od strane sindikata. Međutim, o istome još nisu provedene formalne konzultacije sa socijalnim partnerima“, navode u resornom ministarstvu objašnjavajući kako je vladina strana „spremna razmotriti svaki obrazloženi prijedlog pa tako i ovaj“.

No, kako „potrebne konzultacije nisu još provedene“, u Ministarstvu rada se o takvom rješenju problema, kako navode, nisu u mogućnosti precizno očitovati.

Na naše pitanje je li regulaciju rada na izdvojenom radnom mjestu moguće ugovoriti Nacionalnim kolektivnim ugovorom nisu odgovorili.

U Hrvatskoj za sada nema kolektivnog ugovora na nacionalnoj razini, već se mahom sklapaju kućni kolektivni ugovori, odnosno ugovori na razini poduzeća te granski kolektivni ugovori na razini djelatnosti.

Međutim, u prošlosti Hrvatskoj kolektivni ugovori na nacionalnoj razini nisu bili nepoznanica. Tako su 1992. godine tadašnje sindikalne centrale – Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata i Konfederacija nezavisnih sindikata – s Hrvatskom gospodarskom komorom sklopile Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo. Potom je i Koordinacija hrvatskih sindikata javnih djelatnosti i javnih poduzeća s vladom sklopila Opći kolektivni ugovor za javne djelatnosti i javna poduzeća (Narodne novineSindikalna akcija).

Nakon što je 1993. godine osnovan HUP kao dobrovoljna organizacija poslodavca, sindikati su s njima pregovarali. U ožujku 1995. godine tako je sklopljen Osnovni nacionalni ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća kojeg je osim sindikata i HUP-a potpisala i vlada. Njime se, među ostalim, poticalo kolektivno pregovaranje i tarifna autonomija.

Prvi Zakon o radu u Hrvatskoj donesen je 1995. godine, a na snagu je stupio godinu dana kasnije. Od tog vremena na ovamo gospodarski sindikati su se koncentrirali na pregovaranje s granskim udrugama HUP-a, odnosno na pregovaranje s poslodavcem na razini poduzeća.

Uvjeti pandemije onemogućavaju industrijske akcije

No, i u novije vrijeme bilo je inicijativa za sklapanjem Nacionalnog kolektivnog ugovora pa je takav zahtjev 2005. godine uputila Udruga radničkih sindikata tražeći da se dokumentom uglave minimalna materijalna prava radnika. Ta ideja, međutim, nije prošla niti u sindikalnim krugovima.

Pitanje je hoće li se sindikati u budućim razgovorima s predstavnicima vlade i poslodavaca uspjeti izboriti za elegantnije rješenje, koje ne bi značilo dublje zadiranje u radno zakonodavstvo. Pandemija uzrokovana koronavirusom na ruku ide i Vladi i poslodavcima jer u uvjetima zdravstvene nesigurnosti koja bi se s dolaskom hladnijih dana, kada su respiratorne bolesti učestalije, mogla pogoršati, teško da će sindikati moći organizirati industrijske akcije protiv drastičnijih izmjena radnog zakonodavstva.

Izvor: Faktograf

Podijeli

Vezane vijesti

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle
View more
Cookies settings
Ok
Odbij
Politika privatnosti
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
Pravila privatnosti Ovim dokumentom opisano je kako Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, OIB: 00602600385 (u daljnjem tekstu SSSH) obrađuje osobne podatke. Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje prikupljamo i obrađujemo. Kontaktni podaci prikupljeni na našim web stranicama neće biti javno objavljeni niti će koristiti za bilo što drugo, osim za slanje odgovora na vaš upit! Svoje osobne podatke u gore navedene svrhe dajete dobrovoljno što potvrđujete dajući jasnu i nedvosmislenu privolu. Navedeni podaci su nam nužni kako bi se ispunile svrhe u koju se prikupljaju i neće biti korišteni ni u koju drugu svrhu bez ishođenja vaše izričite privole. Slijedom navedenog, ako uskratite tražene osobne podatke, SSSH neće moći postupiti po tom zahtjevu. Obavještavamo vas da u svakom trenutku možete povući privolu na obradu vaših osobnih podataka bez posljedica te da će vašem zahtjevu biti udovoljeno u najkraćem mogućem roku. Nakon povlačenja vaše privole vaši osobni podaci više neće biti obrađivani te će u skladu s internim aktom SSSH biti brisani ili uništeni na siguran način. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim osobama izvan stranice www.radpomjeri.eu. U slučaju davanja vaših osobnih podataka na korištenje trećim osobama, SSSH će vas o tome prethodno informirati u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. SSSH će vaše osobne podatke obrađivati u skladu s opisanom svrhom, u razdoblju u kojem je obrada tih podataka nužna radi postizanja svrhe u koju su prikupljeni, a najduže u roku određenom internim aktom kojim se uređuje obrada i pohrana tih podataka. Osobne podatke koje prikupimo o vama čuvamo u sigurnom okruženju. Vaši osobni podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa, otkrivanja, uporabe, izmjena ili uništenja od strane bilo koje organizacije ili pojedinca. Obrađeni podaci pohranjuju se u našim prostorijama i IT sustavima, ali ponekad podatke pohranjujemo na servere naših pouzdanih davatelja usluga (trusted service provider). Osigurat ćemo da se osobni podaci drže na sigurnom mjestu (koje uključuje razumnu administrativnu, tehničku i fizičku zaštitu kako bi se onemogućilo neovlašteno korištenje, pristup, razotkrivanje, kopiranje ili izmjena osobnih podataka), kojem mogu pristupiti samo ovlaštene osobe. Za sva pitanja i informacije vezane uz ostvarivanje vaših prava na zaštitu osobnih podataka, slobodno se obratite na e-adresu sindikalna-akcija@sssh.hr.   Pravila o korištenju kolačića Pravila o kolačićima Kako bi se osigurao ispravan rad ovog web-mjesta, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Što su kolačići? Kolačić je mala podatkovna datoteka koja se pohranjuje na vaše računalo ili mobilni uređaj pri posjetu određenom web-mjestu. S pomoću kolačića web-mjesto pamti vaše radnje i željene postavke (poput korisničkog imena, jezika, veličine fonta i drugih željenih postavki koje se odnose na prikaz) tijekom duljeg razdoblja, pa ih nije potrebno ponovno unositi pri svakom povratku na web-mjesto odnosno pri prelasku s jedne njegove stranice na drugu. Na koji se način koristimo kolačićima? Na nekim se našim stranicama koristimo kolačićima koji nisu prijeko potrebni za prikaz web-mjesta, no omogućit će vam ugodnije pregledavanje. Te kolačiće možete izbrisati ili blokirati, ali ako to učinite, neke funkcije te stranice možda neće raditi kako je predviđeno. Kolačiće na web stranici koristimo na slijedeći način:
  • kolačić za definiranje jezika preglednika,
  • kolačići za praćenje statistike posjećenosti web stranice,
  • korisničke sigurnosne kolačiće, koji se koriste za sprječavanje zloupotreba autentičnosti i za zaštitu od CSRF hakerskih napada,
  • kolačić za definiranje prikaza skočnog prozora na dnu stranice i za aktivaciju ili deaktivaciju pojedinih kategorija kolačića.
Ažuriranje kolačića Privolu koju nam dajete klikom na pojedinu kategoriju kolačića možete u bilo kojem trenutku povući. Osobni podaci Informacije povezane s kolačićima ne služe za vašu identifikaciju, a podaci o navikama pregledavanja isključivo su pod našim nadzorom. Kolačićima se ne koristimo ni u koje druge svrhe osim onih koje smo ovdje opisali. Kolačići trećih osoba Ponekad u statističke svrhe koristimo i vanjske usluge za praćenje korištenja stranica, poput Google Analytics. U tom slučaju, Google će na vaše računalo poslati svoje kolačiće – tzv. kolačiće treće strane. Isto se događa kada koristimo karte na Google Maps. Kako se kontroliraju kolačići? Kolačiće možete kontrolirati i/ili izbrisati prema želji. Možete izbrisati sve kolačiće koji su već pohranjeni na vašem uređaju, a postavke većine preglednika omogućuju blokiranje pohrane kolačića. Ako blokirate kolačiće, možda ćete pri svakom posjetu web-mjestu morati ručno prilagođivati neke željene postavke, a određene usluge i funkcije možda neće biti dostupne. Ako ne želite na svome računalu primati kolačiće, svom pregledniku možete zadati da vas obavijesti kada ih detektira ili ih možete automatski sve odbiti. Također možete obrisati sve kolačiće koje ste već primili. Ako želite ograničiti ili blokirati kolačiće koji su vam već instalirani, to možete učiniti putem postavki svoga preglednika. Na koji način, saznajte preko funkcije “Help”/”Pomoć” unutar preglednika ili na stranici www.aboutcookies.org, gdje možete naći detaljne upute koje se odnose na različite preglednike. Način na koji možete isključiti kolačiće treće strane i kako promijeniti postavke preglednika opisani su na slijedećim linkovima:
Save settings
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram