Radnici pokazuju da su spremni boriti se za svoja prava

Piše:
Darko Šeperić

Na prvi pogled, neki bi vjerojatno rekli da su ovo loša vremena za sindikalno organiziranje i sindikalnu borbu. Pandemija koronavirusa i mjere koje su zbog nje poduzete već su napravili pritisak i na sigurnost radnih mjesta i na visinu plaća, a prava kriza tek se očekuje. Pa tko bi se sada učlanjivao u sindikate i tražio bolja radnička prava?

No istina je posve drugačija – u krizi su nam sindikati potrebniji nego ikada. Radnici se najčešće kolektivno organiziraju (a učlanjivanje u sindikate i nije ništa drugo doli upravo to) zato što imaju konkretan problem za koji shvaćaju da će ga lakše riješiti zajedno nego kao pojedinci. Nesigurnost o budućnosti radnih mjesta, strepnje da će plaće i druga radna prava biti arbitrarno umanjena kako bi poslodavac zadržao svoj profit a radnici platili cijenu krize, ili pak propusti u osiguranju adekvatnih mjera zaštite od virusa – sve su to vrlo konkretni problemi, danas prisutni u mnogim radnim sredinama, koji mogu biti izravan poticaj da se radnici učlane u sindikat.

Najveći švedski sindikat u privatnom sektoru Unionen, koji uglavnom organizira radnike koji rade na svim vrstama uredskih poslova, zabilježio je tri puta veći prilijev novih članova tijekom epidemije – samo u jednom mjesecu učlanilo se 18 tisuća radnika, naspram 15 tisuća novih članova koliko su imali u cijeloj 2019. g.  Slične brojeve bilježe i drugi sindikati u toj zemlji.

Osim zaštite postojećih radnih prava, švedski sindikati trenutno su vrlo angažirani u pregovorima s poslodavcima oko načina uvođenja modela skraćenog radnog vremena. Handels, sindikat koji organizira radnike u trgovini, sklopio je s udrugom poslodavaca sporazum po kojem se radno vrijeme može skratiti za 20, 40 ili 60 posto, ali se plaće pritom smanjuju za samo 4, 6 ili 7,5 posto. Dogovorene su i zajedničke smjernice za suzbijanje epidemije koronavirusa i ublažavanje njezinih negativnih ekonomskih posljedica, u čiju provedbu u svakom poduzeću treba uključiti predstavnike sindikata i same radnike. Ovakve aktivnosti donijele su Handelsu više od 5 tisuća novih članova od početka epidemije.

Trend porasta broja članova zabilježen je i u Velikoj Britaniji, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Iako je utjecaj epidemije vidljiv, u Britaniji ovo predstavlja samo nastavak već trogodišnjeg trenda stalnog povećanja broja članova, koji se od 2017. povećao za 200 tisuća, a samo u 2019. za 91 tisuću.

Porast sindikalnog aktivizma primjećen je čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, tradicionalno znatno slabije sindikalno organiziranima od europskih zemalja. Prosvjedi i sindikalne akcije zabilježeni su u tvornicama za preradu mesa, lancima brze prehrane, skladištima Amazona i na drugim mjestima.

Porast interesa za članstvom u sindikatu, pa i osnivanje novih podružnica tijekom epidemije, zabilježeni su i u Hrvatskoj. Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH), kaže da je od ožujka porastao broj pojedinačnih učlanjivanja, posebno radnika zaposlenih kod manjih poslodavaca. Uglavnom se radilo o slučajevima gdje su poslodavci "preventivno", iako još nisu zabilježili pad poslova, krenuli smanjivati plaće i radnička prava kao odgovor na krizu.

U jeku prvog vala epidemije, SGH je uspio osnovati i dvije nove podružnice, u Vodogradnji Varaždin i Izgradnji VKK iz Vinkovaca. U oba poduzeća sindikatu je odmah pristupila  većina radnika, što predstavlja rijetko dobar temelj za daljnje sindikalne aktivnosti, a posebno za iniciranje kolektivnih pregovora.

Nove članove i podružnice dobili su, između ostaloga i Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), Sindikat prometa i veza Hrvatske (SPIVH) i Sindikat poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede Hrvatske (SPIV), ali i drugi među sindikatima koji čine SSSH.

Ovi primjeri pojačanoga interesa za sindikat i sindikalni aktivizam pokazuju da su mnogi radnici itekako svjesni svojih prava, i zainteresirani za njih se boriti. To bi bilo važno uvijek, a posebno je važno danas. Od početka epidemije radnička su prava, kako ona koja se uređuju na razini poslodavca, tako i ona zajamčena zakonima, prva na meti udara kapitala i njemu sklonih političara, koji žele da radnici i obični građani plate teret i ove krize.

Krize nas uvijek stavljaju na kušnju, i kao pojedince i kao društvo. Kao pojedinci, možemo se prepustiti sudbini (koja za mnoge ne izgleda ružičasto) ili možemo reći da je baš sad trenutak kad nećemo više šutjeti i dopustiti da nam otimaju ono što nam s pravom pripada. Kao društvo, buduće generacije ocjenjivat će nas prema tome jesmo li dopustili da ova kriza poveća društvene nepravde ili smo u njoj uspjeli zaštititi radnička i druga socijalna prava, a možda im i vratiti dostojanstvo koje im je u proteklim godinama nepravedno oduzeto.

Svatko tko se danas odluči sindikalno aktivirati čini stoga važan korak i za sebe osobno, i za društvo u kojem živi.

autor: Darko Šeperić, izvršni tajnik za projekte, edukaciju i europska pitanja (SSSH)

Autor/ica

Posljednje

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: [email protected]
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle
View more
Cookies settings
Ok
Odbij
Politika privatnosti
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
Pravila privatnosti Ovim dokumentom opisano je kako Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, OIB: 00602600385 (u daljnjem tekstu SSSH) obrađuje osobne podatke. Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje prikupljamo i obrađujemo. Kontaktni podaci prikupljeni na našim web stranicama neće biti javno objavljeni niti će koristiti za bilo što drugo, osim za slanje odgovora na vaš upit! Svoje osobne podatke u gore navedene svrhe dajete dobrovoljno što potvrđujete dajući jasnu i nedvosmislenu privolu. Navedeni podaci su nam nužni kako bi se ispunile svrhe u koju se prikupljaju i neće biti korišteni ni u koju drugu svrhu bez ishođenja vaše izričite privole. Slijedom navedenog, ako uskratite tražene osobne podatke, SSSH neće moći postupiti po tom zahtjevu. Obavještavamo vas da u svakom trenutku možete povući privolu na obradu vaših osobnih podataka bez posljedica te da će vašem zahtjevu biti udovoljeno u najkraćem mogućem roku. Nakon povlačenja vaše privole vaši osobni podaci više neće biti obrađivani te će u skladu s internim aktom SSSH biti brisani ili uništeni na siguran način. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim osobama izvan stranice www.radpomjeri.eu. U slučaju davanja vaših osobnih podataka na korištenje trećim osobama, SSSH će vas o tome prethodno informirati u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. SSSH će vaše osobne podatke obrađivati u skladu s opisanom svrhom, u razdoblju u kojem je obrada tih podataka nužna radi postizanja svrhe u koju su prikupljeni, a najduže u roku određenom internim aktom kojim se uređuje obrada i pohrana tih podataka. Osobne podatke koje prikupimo o vama čuvamo u sigurnom okruženju. Vaši osobni podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa, otkrivanja, uporabe, izmjena ili uništenja od strane bilo koje organizacije ili pojedinca. Obrađeni podaci pohranjuju se u našim prostorijama i IT sustavima, ali ponekad podatke pohranjujemo na servere naših pouzdanih davatelja usluga (trusted service provider). Osigurat ćemo da se osobni podaci drže na sigurnom mjestu (koje uključuje razumnu administrativnu, tehničku i fizičku zaštitu kako bi se onemogućilo neovlašteno korištenje, pristup, razotkrivanje, kopiranje ili izmjena osobnih podataka), kojem mogu pristupiti samo ovlaštene osobe. Za sva pitanja i informacije vezane uz ostvarivanje vaših prava na zaštitu osobnih podataka, slobodno se obratite na e-adresu [email protected].   Pravila o korištenju kolačića Pravila o kolačićima Kako bi se osigurao ispravan rad ovog web-mjesta, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Što su kolačići? Kolačić je mala podatkovna datoteka koja se pohranjuje na vaše računalo ili mobilni uređaj pri posjetu određenom web-mjestu. S pomoću kolačića web-mjesto pamti vaše radnje i željene postavke (poput korisničkog imena, jezika, veličine fonta i drugih željenih postavki koje se odnose na prikaz) tijekom duljeg razdoblja, pa ih nije potrebno ponovno unositi pri svakom povratku na web-mjesto odnosno pri prelasku s jedne njegove stranice na drugu. Na koji se način koristimo kolačićima? Na nekim se našim stranicama koristimo kolačićima koji nisu prijeko potrebni za prikaz web-mjesta, no omogućit će vam ugodnije pregledavanje. Te kolačiće možete izbrisati ili blokirati, ali ako to učinite, neke funkcije te stranice možda neće raditi kako je predviđeno. Kolačiće na web stranici koristimo na slijedeći način:
  • kolačić za definiranje jezika preglednika,
  • kolačići za praćenje statistike posjećenosti web stranice,
  • korisničke sigurnosne kolačiće, koji se koriste za sprječavanje zloupotreba autentičnosti i za zaštitu od CSRF hakerskih napada,
  • kolačić za definiranje prikaza skočnog prozora na dnu stranice i za aktivaciju ili deaktivaciju pojedinih kategorija kolačića.
Ažuriranje kolačića Privolu koju nam dajete klikom na pojedinu kategoriju kolačića možete u bilo kojem trenutku povući. Osobni podaci Informacije povezane s kolačićima ne služe za vašu identifikaciju, a podaci o navikama pregledavanja isključivo su pod našim nadzorom. Kolačićima se ne koristimo ni u koje druge svrhe osim onih koje smo ovdje opisali. Kolačići trećih osoba Ponekad u statističke svrhe koristimo i vanjske usluge za praćenje korištenja stranica, poput Google Analytics. U tom slučaju, Google će na vaše računalo poslati svoje kolačiće – tzv. kolačiće treće strane. Isto se događa kada koristimo karte na Google Maps. Kako se kontroliraju kolačići? Kolačiće možete kontrolirati i/ili izbrisati prema želji. Možete izbrisati sve kolačiće koji su već pohranjeni na vašem uređaju, a postavke većine preglednika omogućuju blokiranje pohrane kolačića. Ako blokirate kolačiće, možda ćete pri svakom posjetu web-mjestu morati ručno prilagođivati neke željene postavke, a određene usluge i funkcije možda neće biti dostupne. Ako ne želite na svome računalu primati kolačiće, svom pregledniku možete zadati da vas obavijesti kada ih detektira ili ih možete automatski sve odbiti. Također možete obrisati sve kolačiće koje ste već primili. Ako želite ograničiti ili blokirati kolačiće koji su vam već instalirani, to možete učiniti putem postavki svoga preglednika. Na koji način, saznajte preko funkcije “Help”/”Pomoć” unutar preglednika ili na stranici www.aboutcookies.org, gdje možete naći detaljne upute koje se odnose na različite preglednike. Način na koji možete isključiti kolačiće treće strane i kako promijeniti postavke preglednika opisani su na slijedećim linkovima:
Save settings
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram