Prvim danom nove godine na snagu stupaju dva zakona od izuzetne važnosti za radnike – izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, a počinje se primjenjivati i Uredba o visini minimalne plaće za 2023. godinu, te iznosi 700,00 eura bruto. U prvim mjesecima 2023. godine očekujemo i izmjene i dopune Zakona o trgovini kojim bi se regulirao broj radnih nedjelja u godini.

Zakon o radu

Na izmjenama i dopunama Zakona o radu radilo se više od dvije godine, te je nakon drugog saborskog čitanja i mnogih izmjena isti izglasovan 16. prosinca 2023. godine. Ovim je Zakonom Vlada RH u zakonodavstvo prenijela Direktivu o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, te provela obveze uvrštene u Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2027.

Što donose izmjene i dopune Zakona o radu:

• Jasno definiranje plaće koja se ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun;
• Osnovna plaća ne smije biti manja od zakonski minimalne propisane;
• Ograničavanje uzastopnog i neopravdanog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme;
• Povećana satnica za rad nedjeljom za 50 posto;
• Uvodi se neplaćeni dopust, na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji i to maksimalno pet dana;
• Reguliran rad od kuće i na izdvojenom mjestu – poslodavac plaća troškove režija nakon sedam dana rada od kuće;
• Dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca;
• Početak regulacije rada digitalnih platformi, ali i uvođenje tzv. agregatora u zakon – ovaj dio Zakona stupa na snagu početkom 2024. zbog vremena potrebnog za prilagodbu tržišta;
• Novi način obavljanja stalnog sezonskog rada;
• Izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima starijima od 65 godina;
• Mogućnost ugovaranja većih prava kolektivnim ugovorom za članove sindikata.

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada

Uz izmjene i dopune Zakona o radu, 1. siječnja 2023. godine na snagu stupa i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, a uz velike novčane kazne za poslodavce koji ne prijavljuju radnike, propisuje instrumente za priznavanje radnih prava za neprijavljene radnike. Ako se neće moći utvrditi koliki vremenski period je radnik neprijavljeno radio kod poslodavca, smatrat će se da je radnik u takvom radnom odnosu bio šest mjeseci, za što će poslodavac morati podmiriti sva davanja.

Zakon o trgovini

U vrijeme pisanja ovog članka još je jedan zakon u drugom saborskom čitanju, a radi se o Zakonu o trgovini. Prema svim indikatorima, ovim će se zakonom definirati broj radnih nedjelja, njih ukupno 16 godišnje po izboru poslodavca, ali i ograničiti radno vrijeme na ukupan fond od 90 sati tjedno (od ponedjeljka do subote).

Ograničenje rada neće se odnositi na prodavaonice u sklopu nekih poslovnih cjelina poput kolodvora, zračnih luka, benzinskih postaja, bolnica, hotela, kulturnih prostora , vjerskih ustanova itd. Ovo ograničenje ne vrijedi ni za trgovce na tržnicama koji prodaju hranu koju sami proizvedu, ali i na prigodne sajmove i javne manifestacije.

Fotografija: Scott Graham / Unsplash

Povezani članici:

Zakon o radu (sssh.hr)

Rad u 2022.: Izmjene Zakona o radu, povećanje plaća u javnim i državnim službama - tportal