Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, do 31. siječnja 2023. godine ugovor o radu imalo je 499 maloljetnika, što je rast od čak 44 posto u odnosu na 2022. godinu. Radi se o maloljetnicima u dobi između 15 i 17 godina jer je zapošljavanje svih ispod te dobne granice nezakonito. Naime, Zakon o radu propisuje da se ne smiju zapošljavati maloljetnici koji nisu završili osnovnoškolsko obrazovanje, te da poslovi koje obavljaju ne smiju ugroziti njihovu sigurnost, zdravlje, razvoj ili ćudoređe.
Izvor: HZMO
Gledano po djelatnostima, najviše se maloljetnika zapošljavalo u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu i građevinarstvu, a prema dostupnim podacima vidljivo je da je nakon pada i stagnacije za vrijeme pandemije, maloljetnički rad ponovno u porastu.
Prema Izvještaju pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu inspekcijski nadzor je u malom broju izvida otkrio zapošljavanje djece mlađe od 15 godina:
Posebno zabrinjava podatak da je Državnog inspektorata RH (DIRH) našao na radu kod poslodavca djecu mlađu od 15 godina, koja se prema Zakon u o radu ne mogu zaposliti. Prema podacima DIRH-a u 2021. inspektori rada obavili su ukupno 8.247 nadzora nad provedbom propisa iz područja rada i zapošljavanja. Od navedenog broja u osam nadzora otkrivene su nezakonitosti počinjene u odnosu na 18 maloljetnika, te postojanje osnovane sumnje da su počinjene ukupno 22 povrede prekršajno sankcioniranih odredaba propisa koje se odnose na rad i zapošljavanje maloljetnika. Nezakonitosti su utvrđene u djelatnosti ugostiteljstva i trgovine, a maloljetnici su radili na poslovima: konobara, prodavača, pomoćnog pekara i pomoćnim poslovima u kuhinji.
Upitali smo sindikate udružene u SSSH - Sindikat graditelja Hrvatske (SGH) i Sindikat turizma i ugostiteljstva Hrvatske (STUH) jesu li se susretali s maloljetnim radnicima. Iz oba sindikata je došao negativan odgovor i objašnjenje da nisu imali iskustva s ugovorima o radu za maloljetnike. Iz SGH pamte da je najmlađi učlanjeni radnik imao 18 godina, dok iz STUH-a napominju kako se maloljetni radnici često zapošljavaju u privatnim obiteljskim tvrtkama u kojima sindikati nemaju članstvo.
Direktiva EU-a o zaštiti mladih ljudi na radu (94/33/EC) inzistira da države članice moraju zabraniti zapošljavanje djece (tj. onih mlađih od 15 godina ili onih koji su još uvijek u redovnom obveznom obrazovanju). Moguće su neke iznimke za kulturne, umjetničke, sportske i reklamne aktivnosti, kao i za određene ugovore o osposobljavanju i određene vrste lakših poslova osoba u dobi od najmanje 13 ili 14 godina. Direktiva utvrđuje obveze poslodavca da štiti zdravlje i sigurnost mladih radnika, ali i radna mjesta na kojima se mladi ljudi ne smiju zapošljavati, a uključuju rad koji nadilazi njihove mentalne ili fizičke sposobnosti i rad koji uključuje štetnu izloženost opasnim tvarima. Također postoje odredbe o radnom vremenu, noćnom radu, odmorima, godišnjem odmoru i stankama za odmor.
Zakon o radu u članku 20 regulira maloljetnički rad u Hrvatskoj, tako što zakonski zastupnik maloljetnika s navršenih petnaest godina i završenom osnovnom školom, ovlasti za sklapanje određenog ugovora o radu. Nakon ovlaštenja maloljetnik je poslovno sposoban za poduzimanje svih radnji u vezi ispunjavanja obveza iz ugovora, što znači da može sam sklapati ili raskidati ugovore o radu.
Maloljetnički rad je definiran i Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zapošljavati maloljetnik gdje je određeno da najmlađa skupina radnika ne smije raditi na poslovima koji na bilo koji način ugrožavaju njihovo psihičko ili fizičko stanje. Propisano je da maloljetnici ne smiju raditi u poslovnim objektima koji se bave igrama na sreću, kockanjem, u disko klubovima, noćnim barovima i noćnim klubovima jer bi takvi poslovi ugrozili maloljetnikovo ćudoređe.
Maloljetnicima je zabranjeno raditi duže od 8 sati dnevno, a ukoliko radi duže od četiri sata i trideset minuta, ima pravo na plaćenu stanku. Imaju pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati i godišnji odmor u trajanju od pet tjedana.
Poslodavac koji krši prava maloljetnika snosi veliku odgovornost za kršenje odredbi Zakona o radu koje se odnose na maloljetnike, te se takvo kršenje tretira kao najteži prekršaj koji je kažnjiv novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 €.
Fotografija: KamranAydinov / Freepik.com
