Europski parlament je 21. siječnja 2021. usvojio rezoluciju kojom priznaje potrebu za „pravom na isključivanje“ odnosno nedostupnost nakon kraja radnog vremena te poziva Komisiju da predloži propis koji će omogućiti svima koji rade od kuće da se „isključe” izvan radnog vremena. Usto treba utvrditi minimalne uvjete za rad na daljinu i pojasniti radne uvjete, radno vrijeme i razdoblja odmora.

Problem „stalne uključenosti“

Zastupnici Europskoga parlamenta ističu da sve veća upotreba digitalnih alata u radu dovodi do kulture „stalne uključenosti”, koja negativno utječe na ravnotežu poslovnog i privatnog života radnika. „Iako je rad od kuće bio ključan za očuvanje zaposlenosti i poslovanja za vrijeme koronakrize, kombinacija dugog radnog vremena i povećanih zahtjeva dovodi do učestalije pojave anksioznosti, depresije, izgaranja na poslu i drugih fizičkih i mentalnih problema.“

Parlament smatra da je pravo na isključivanje temeljno pravo koje radnicima omogućuje da se ne bave radnim zadacima kao što su pozivi, e-pošta i druge digitalne komunikacije izvan radnog vremena. To obuhvaća i godišnji odmor i druge slobodne dane. Europski parlament smatra kako bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnicima omogućile da iskoriste to pravo, među ostalim i njegovim uvrštenjem u kolektivne ugovore između socijalnih partnera. Trebale bi osigurati i da radnici zbog toga ne budu izloženi diskriminaciji, kritiziranju, otpuštanju ili drugim negativnim posljedicama.

Odgoda donošenje direktive

Međutim, donošenje direktive u skoro vrijeme nije tako izgledno. Naime, u tekst rezolucije EP-a o pravu na isključenje uvršten je i amandman koji praktično postupak donošenja direktive odgađa za tri godine. Amandmanu su se oštro usprotivili sindikati, a Europska konfederacija sindikata (ETUC) je u svojoj reakciji na rezoluciju EP-a pozvala Komisiju da pravo radnika na isključenje odnosno nedostupnost regulira odmah: “Sada očekujemo od Europske komisije da iznese prijedlog zakonodavstva kako bi radnici mogli iskoristiti svoje pravo na isključivanje nakon radnog vremena. Restrikcije zbog Covida prisilile su milijune ljudi da rade od kuće, što može zamagliti granicu između profesionalnog i privatnog vremena – što potrebu za provedivim pravo na isključenje čini još hitnijom. Jasno nam je da će nakon Covida puno više ljudi raditi od kuće nego što je to bio slučaj prije pandemije.“, istaknula je Ester Lynch, zamjenica glavnog tajnika ETUC-a.

Sindikati traže hitno donošenje europskog zakonodavstva

ETUC upozorava kako je Parlament glasovao za amandman kojim se od Komisije traži odgoda donošenja direktive na tri godine, što prema mišljenju ETUC-a znači da će radnici gotovo cijelo desetljeće trebati čekati na pravo na isključivanje, s obzirom na dužinu zakonodavnog procesa i vrijeme potrebno za stupanje na snagu. Prema ETUC-u, razlog toj odgodi leži u „autonomnom sporazumu socijalnih partnera“ o digitalizaciji, potpisanome prošle godine.

Međutim, autonomni sporazum ne bavi se pitanjem prava na isključenje, a s obzirom da Parlament očito nema mandat tumačiti sporazume socijalnih partnera, ETUC od Komisije traži da ignorira zahtjev za odgodom donošenja europskoga zakonodavstva o pravu na isključivanje.

Sporni amandman u zadnji je tren predložio Klub zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D). Iz te grupacije dolazi i izvjestitelj koji je pripremio dokument o pravu na isključenje. Iako je amandman prošao, svi članovi S&D grupacije nisu ga podržali. Među ostalima, protiv odgode zakonodavnog postupka bili su i hrvatski članovi skupine Biljana Borzan, Romana Jerković, Fred Matić i Tonino Picula.

Radnici od kuće rade više sati

Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 rad od kuće povećao se za gotovo 30 %. Očekuje se da će se taj trend nastaviti ili čak dodatno povećati. Istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) iz 2019. pokazuje da je vjerojatnost da će osobe koje redovito rade od kuće raditi više od 48 sati tjedno, što je i tjedna gornja granica, više nego dvostruko veća u usporedbi s osobama koje rade u prostorima poslodavca. Gotovo 30 % takvih radnika na daljinu navodi da svaki dan ili nekoliko puta tjedno rade tijekom slobodnog vremena, za razliku od manje od 5 % radnika koji rade u uredima. Također, takve osobe češće prijavljuju probleme sa spavanjem.

Nacionalno zakonodavstvo

Neki europski radnici već sada imaju pravo na isključenje nakon radnog vremena, sukladno nacionalnom zakonodavstvu, kao što je to slučaj u Francuskoj, koja je pionir takvog uređenje, još od 2013. godine. Kada će to biti slučaj za sve europske radnike, ostaje vidjeti, no rezolucija EP-a otvara prostor za buduću zakonodavnu regulativu.

Pravo radnika na isključenje zahtjev je i Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u procesu izmjena Zakona o radu. SSSH, među ostalim, smatra da je potrebno „redefinirati i odredbe o radnom vremenu, kako bi radnici znali kada i koliko rade i kako bi prekovremeni rad bio evidentiran, te adekvatno plaćen (to uključuje i pravo radnika na isključenje i dr.).“

Izvor:

Europska konfederacija sindikata, Europski parlament, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Faktograf