Što donosi novi Zakon o minimalnoj plaći?

Minimalnu plaću u Hrvatskoj trenutno prima više od 52.000 radnika, a hrvatski je minimalac među najnižima u Europi. Nižu minimalnu plaću od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska. (Faktograf.hr)

Do kraja ove godine bi se trebao donijeti novi Zakon o minimalnoj plaći koji donosi određena poboljšanja, no, iako bolji od dosadašnjeg, daleko je od rješavanja ključnih problema.

Nedorečen zakon = brojne nelogičnosti i sramotne prakse

Iako većini na spomen Zakona o minimalnoj plaći na pamet pada iznos koji je nesumnjivo vrlo nizak i nedovoljan za pokrivanje osnovnih životnih potreba, sami iznos nije određen Zakonom, već je propisan uredbom Vlade RH. Dosadašnje verzije Zakona bile su izvori brojnih drugih nepravdi za hrvatske radnike.

Izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj objašnjava kako se zbog nedovoljno jasne definicije minimalne plaće u Zakonu, Zakon mogao tumačiti na način da dodaci na plaću, na koju radnici imaju pravo prema Zakonu o radu (primjerice za prekovremeni rad), ulazi u minimalnu plaću. Drugim riječima, poslodavci su određivali nižu plaću koja je, tek s uračunatim dodacima, iznosila onoliko koliko je propisano Uredbom Vlade. Ovakva duboko nepravedna praksa bila je vrlo učestala zbog zakonske definicije da je minimalna plaća "najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu".

Ovakva je praksa dovodila do apsurdnih situacija u kojem radnik s odrađenim prekovremenim satima ima jednaku plaću kao i radnik bez odrađenog prekovremenog sata.

Na inicijativu SSSH, u tadašnji je Zakon 2018. godine izrijekom uneseno kako se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju dodaci na plaću na koja radnik u određenim uvjetima ima pravo. Neka od tih prava tada su ostala izvan Zakona o minimalnoj plaći. (primjerice, pravo na dodatak za otežane uvjete rada.)

Novi Zakon o minimalnoj plaći

Novim, pak, Zakonom i taj dodatak postaje jedan od onih koji se ne smiju uračunavati u minimalnu plaću.

No najvažnija novost u nadolazećem Zakonu je prijedlog nove definicije minimalne plaće koja je ušla u novi prijedlog Zakona, a koja glasi da se "minimalnom plaćom smatra i najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu." To znači da minimalna plaća nije samo ona određena Vladinom uredbom, već i ona ugovorena sektorskim kolektivnim ugovorom za djelatnosti u kojima je on potpisan. U Hrvatskoj je to cijeli javni sektor, te trenutno samo građevina iz privatnog sektora.

Uvodi se i nadzor nad poštivanjem te odredbe o visini minimalne plaće ugovorene granskim kolektivnim ugovorom koju će provoditi Inspekcija rada i Porezna uprava, a predviđene su i kazne za poslodavce koje ju krše. Te su kazne dosad bile ograničene samo na poslodavce koji su isplaćivali plaću nižu od minimalne određene Vladinom uredbom. Po novom, kažnjavat će se i poslodavci koji plaću ugovaraju u neto iznosu, kao i oni koji s radnicima potpisuju sporazume kojima se radnik odriče minimalne plaće. S tim u vezi, potrebno je spomenuti sindikalnu poziciju prema kojoj toj odredbi ne bi trebalo biti mjesta u Zakonu o minimalnoj plaći, već u Zakonu o radu kao općem propisu jer se ne radi samo o odricanju od minimalne plaće, već i od plaće općenito.

"Naše je stajalište da Zakon ne treba prenormirati, već sve opće odredbe uređivati općim propisom o radu. Već smo predložili da se ugovaranje plaće u neto iznosu unese u Zakon o radu kao prekršaj poslodavca, jer bi time Inspekcija rada postala nadležna za nadzor", govori Milićević Pezelj.

Zakon mora biti puno bolji

Neosporno je da minimalna plaća mora biti viša. Neosporno je i kako novi Zakon, iako donosi neka poboljšanja, ostavlja mnogo prostora za napredak. Primjerice, da se i svi dodaci ugovoreni kolektivnim ugovorom (primjerice, dodatak na staž) ne računaju u minimalnu plaću.

"Minimalna plaća nije samo instrument ekonomske, već i socijalne politike u smjeru izgradnje pravednijeg i otpornijeg gospodarstva i društva. Primjerene plaće su ključna sastavnica ne tržišnog, već socijalnog tržišnog gospodarstva kojem Hrvatska pripada od 2013. godine, a što javne vlasti redovito zaboravljaju", zaključuje Milićević Pezelj te na kraju dodaje kako je za SSSH institut minimalne plaće samo jedan od alata u politici plaća koju u cijelosti treba voditi kolektivnim ugovorima.

 

Podijeli

Vezane vijesti

1 2 3 6
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram