Što donosi novi Zakon o minimalnoj plaći?

Minimalnu plaću u Hrvatskoj trenutno prima više od 52.000 radnika, a hrvatski je minimalac među najnižima u Europi. Nižu minimalnu plaću od Hrvatske imaju samo Mađarska, Litva, Rumunjska i Bugarska. (Faktograf.hr)

Do kraja ove godine bi se trebao donijeti novi Zakon o minimalnoj plaći koji donosi određena poboljšanja, no, iako bolji od dosadašnjeg, daleko je od rješavanja ključnih problema.

Nedorečen zakon = brojne nelogičnosti i sramotne prakse

Iako većini na spomen Zakona o minimalnoj plaći na pamet pada iznos koji je nesumnjivo vrlo nizak i nedovoljan za pokrivanje osnovnih životnih potreba, sami iznos nije određen Zakonom, već je propisan uredbom Vlade RH. Dosadašnje verzije Zakona bile su izvori brojnih drugih nepravdi za hrvatske radnike.

Izvršna tajnica SSSH za socijalni dijalog i javne politike Ana Milićević Pezelj objašnjava kako se zbog nedovoljno jasne definicije minimalne plaće u Zakonu, Zakon mogao tumačiti na način da dodaci na plaću, na koju radnici imaju pravo prema Zakonu o radu (primjerice za prekovremeni rad), ulazi u minimalnu plaću. Drugim riječima, poslodavci su određivali nižu plaću koja je, tek s uračunatim dodacima, iznosila onoliko koliko je propisano Uredbom Vlade. Ovakva duboko nepravedna praksa bila je vrlo učestala zbog zakonske definicije da je minimalna plaća "najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu".

Ovakva je praksa dovodila do apsurdnih situacija u kojem radnik s odrađenim prekovremenim satima ima jednaku plaću kao i radnik bez odrađenog prekovremenog sata.

Na inicijativu SSSH, u tadašnji je Zakon 2018. godine izrijekom uneseno kako se u iznos minimalne plaće ne ubrajaju dodaci na plaću na koja radnik u određenim uvjetima ima pravo. Neka od tih prava tada su ostala izvan Zakona o minimalnoj plaći. (primjerice, pravo na dodatak za otežane uvjete rada.)

Novi Zakon o minimalnoj plaći

Novim, pak, Zakonom i taj dodatak postaje jedan od onih koji se ne smiju uračunavati u minimalnu plaću.

No najvažnija novost u nadolazećem Zakonu je prijedlog nove definicije minimalne plaće koja je ušla u novi prijedlog Zakona, a koja glasi da se "minimalnom plaćom smatra i najmanji iznos mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu." To znači da minimalna plaća nije samo ona određena Vladinom uredbom, već i ona ugovorena sektorskim kolektivnim ugovorom za djelatnosti u kojima je on potpisan. U Hrvatskoj je to cijeli javni sektor, te trenutno samo građevina iz privatnog sektora.

Uvodi se i nadzor nad poštivanjem te odredbe o visini minimalne plaće ugovorene granskim kolektivnim ugovorom koju će provoditi Inspekcija rada i Porezna uprava, a predviđene su i kazne za poslodavce koje ju krše. Te su kazne dosad bile ograničene samo na poslodavce koji su isplaćivali plaću nižu od minimalne određene Vladinom uredbom. Po novom, kažnjavat će se i poslodavci koji plaću ugovaraju u neto iznosu, kao i oni koji s radnicima potpisuju sporazume kojima se radnik odriče minimalne plaće. S tim u vezi, potrebno je spomenuti sindikalnu poziciju prema kojoj toj odredbi ne bi trebalo biti mjesta u Zakonu o minimalnoj plaći, već u Zakonu o radu kao općem propisu jer se ne radi samo o odricanju od minimalne plaće, već i od plaće općenito.

"Naše je stajalište da Zakon ne treba prenormirati, već sve opće odredbe uređivati općim propisom o radu. Već smo predložili da se ugovaranje plaće u neto iznosu unese u Zakon o radu kao prekršaj poslodavca, jer bi time Inspekcija rada postala nadležna za nadzor", govori Milićević Pezelj.

Zakon mora biti puno bolji

Neosporno je da minimalna plaća mora biti viša. Neosporno je i kako novi Zakon, iako donosi neka poboljšanja, ostavlja mnogo prostora za napredak. Primjerice, da se i svi dodaci ugovoreni kolektivnim ugovorom (primjerice, dodatak na staž) ne računaju u minimalnu plaću.

"Minimalna plaća nije samo instrument ekonomske, već i socijalne politike u smjeru izgradnje pravednijeg i otpornijeg gospodarstva i društva. Primjerene plaće su ključna sastavnica ne tržišnog, već socijalnog tržišnog gospodarstva kojem Hrvatska pripada od 2013. godine, a što javne vlasti redovito zaboravljaju", zaključuje Milićević Pezelj te na kraju dodaje kako je za SSSH institut minimalne plaće samo jedan od alata u politici plaća koju u cijelosti treba voditi kolektivnim ugovorima.

 

Greška WordPress baze podataka: [Table 'arkossss302871hr5004_wordpress_a.wp_ppma_author_categories' doesn't exist]
SELECT wp_ppma_author_categories.*, wp_ppma_author_categories_meta.meta_key, wp_ppma_author_categories_meta.meta_value FROM wp_ppma_author_categories LEFT JOIN wp_ppma_author_categories_meta ON wp_ppma_author_categories.id = wp_ppma_author_categories_meta.category_id WHERE 1=1 AND category_status = 1 ORDER BY category_order ASC LIMIT 20 OFFSET 0

Vezane vijesti

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: [email protected]
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle
View more
Cookies settings
Ok
Odbij
Politika privatnosti
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
Pravila privatnosti Ovim dokumentom opisano je kako Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, OIB: 00602600385 (u daljnjem tekstu SSSH) obrađuje osobne podatke. Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje prikupljamo i obrađujemo. Kontaktni podaci prikupljeni na našim web stranicama neće biti javno objavljeni niti će koristiti za bilo što drugo, osim za slanje odgovora na vaš upit! Svoje osobne podatke u gore navedene svrhe dajete dobrovoljno što potvrđujete dajući jasnu i nedvosmislenu privolu. Navedeni podaci su nam nužni kako bi se ispunile svrhe u koju se prikupljaju i neće biti korišteni ni u koju drugu svrhu bez ishođenja vaše izričite privole. Slijedom navedenog, ako uskratite tražene osobne podatke, SSSH neće moći postupiti po tom zahtjevu. Obavještavamo vas da u svakom trenutku možete povući privolu na obradu vaših osobnih podataka bez posljedica te da će vašem zahtjevu biti udovoljeno u najkraćem mogućem roku. Nakon povlačenja vaše privole vaši osobni podaci više neće biti obrađivani te će u skladu s internim aktom SSSH biti brisani ili uništeni na siguran način. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim osobama izvan stranice www.radpomjeri.eu. U slučaju davanja vaših osobnih podataka na korištenje trećim osobama, SSSH će vas o tome prethodno informirati u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. SSSH će vaše osobne podatke obrađivati u skladu s opisanom svrhom, u razdoblju u kojem je obrada tih podataka nužna radi postizanja svrhe u koju su prikupljeni, a najduže u roku određenom internim aktom kojim se uređuje obrada i pohrana tih podataka. Osobne podatke koje prikupimo o vama čuvamo u sigurnom okruženju. Vaši osobni podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa, otkrivanja, uporabe, izmjena ili uništenja od strane bilo koje organizacije ili pojedinca. Obrađeni podaci pohranjuju se u našim prostorijama i IT sustavima, ali ponekad podatke pohranjujemo na servere naših pouzdanih davatelja usluga (trusted service provider). Osigurat ćemo da se osobni podaci drže na sigurnom mjestu (koje uključuje razumnu administrativnu, tehničku i fizičku zaštitu kako bi se onemogućilo neovlašteno korištenje, pristup, razotkrivanje, kopiranje ili izmjena osobnih podataka), kojem mogu pristupiti samo ovlaštene osobe. Za sva pitanja i informacije vezane uz ostvarivanje vaših prava na zaštitu osobnih podataka, slobodno se obratite na e-adresu [email protected].   Pravila o korištenju kolačića Pravila o kolačićima Kako bi se osigurao ispravan rad ovog web-mjesta, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Što su kolačići? Kolačić je mala podatkovna datoteka koja se pohranjuje na vaše računalo ili mobilni uređaj pri posjetu određenom web-mjestu. S pomoću kolačića web-mjesto pamti vaše radnje i željene postavke (poput korisničkog imena, jezika, veličine fonta i drugih željenih postavki koje se odnose na prikaz) tijekom duljeg razdoblja, pa ih nije potrebno ponovno unositi pri svakom povratku na web-mjesto odnosno pri prelasku s jedne njegove stranice na drugu. Na koji se način koristimo kolačićima? Na nekim se našim stranicama koristimo kolačićima koji nisu prijeko potrebni za prikaz web-mjesta, no omogućit će vam ugodnije pregledavanje. Te kolačiće možete izbrisati ili blokirati, ali ako to učinite, neke funkcije te stranice možda neće raditi kako je predviđeno. Kolačiće na web stranici koristimo na slijedeći način:
  • kolačić za definiranje jezika preglednika,
  • kolačići za praćenje statistike posjećenosti web stranice,
  • korisničke sigurnosne kolačiće, koji se koriste za sprječavanje zloupotreba autentičnosti i za zaštitu od CSRF hakerskih napada,
  • kolačić za definiranje prikaza skočnog prozora na dnu stranice i za aktivaciju ili deaktivaciju pojedinih kategorija kolačića.
Ažuriranje kolačića Privolu koju nam dajete klikom na pojedinu kategoriju kolačića možete u bilo kojem trenutku povući. Osobni podaci Informacije povezane s kolačićima ne služe za vašu identifikaciju, a podaci o navikama pregledavanja isključivo su pod našim nadzorom. Kolačićima se ne koristimo ni u koje druge svrhe osim onih koje smo ovdje opisali. Kolačići trećih osoba Ponekad u statističke svrhe koristimo i vanjske usluge za praćenje korištenja stranica, poput Google Analytics. U tom slučaju, Google će na vaše računalo poslati svoje kolačiće – tzv. kolačiće treće strane. Isto se događa kada koristimo karte na Google Maps. Kako se kontroliraju kolačići? Kolačiće možete kontrolirati i/ili izbrisati prema želji. Možete izbrisati sve kolačiće koji su već pohranjeni na vašem uređaju, a postavke većine preglednika omogućuju blokiranje pohrane kolačića. Ako blokirate kolačiće, možda ćete pri svakom posjetu web-mjestu morati ručno prilagođivati neke željene postavke, a određene usluge i funkcije možda neće biti dostupne. Ako ne želite na svome računalu primati kolačiće, svom pregledniku možete zadati da vas obavijesti kada ih detektira ili ih možete automatski sve odbiti. Također možete obrisati sve kolačiće koje ste već primili. Ako želite ograničiti ili blokirati kolačiće koji su vam već instalirani, to možete učiniti putem postavki svoga preglednika. Na koji način, saznajte preko funkcije “Help”/”Pomoć” unutar preglednika ili na stranici www.aboutcookies.org, gdje možete naći detaljne upute koje se odnose na različite preglednike. Način na koji možete isključiti kolačiće treće strane i kako promijeniti postavke preglednika opisani su na slijedećim linkovima:
Save settings
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram