Tko radi na određeno u Hrvatskoj?

Piše:
Katarina Jaklin

Mlade radnice i radnici, kada po prvi put izlaze na tržište rada i traže posao, u najvećoj mjeri se susreću s ponudama za posao na određeno vrijeme. Iako Zakon o radu definira ugovor na neodređeno kao standardnu vrstu ugovora, a ugovor na određeno kao iznimku, velika većina novog zapošljavanja, zabilježenog od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odvija se putem ugovora o radu na određeno vrijeme. Već taj podatak ukazuje da se rad na određeno vrijeme zloupotrebljava od strane poslodavaca, odnosno ne koristi na način koji je propisan Zakonom o radu. Zakon naime jasno kaže da se ugovor na određeno treba koristiti iznimno, za poslove čiji se završetak unaprijed zna, odnosno određen je nekim rokom ili nastupom nekog događaja.

Iako oko petine svih zaposlenih u Hrvatskoj radi putem ugovora na određeno, nemaju svi jednake šanse da budu zaposleni na određeno (ili neodređeno). Istraživanja su pokazala da su zaposleni na određeno uglavnom mladi, nisko kvalificirani te slabije obrazovani radnici i radnice. Osim tih skupina, nedavno istraživanje pokazalo je i da stranci, kao i samci i samkinje iz ruralnih područja Hrvatske također imaju veće šanse biti zaposleni na određeno.

U 2019. godini gotovo polovica zaposlenih od 15 do 24 godine radila je putem takvih ugovora o radu, iako je još od 2015. godine na snazi mjera koja poslodavce oslobađa plaćanja doprinosa na pet godina ako mlade (do 30 godine) zaposle putem ugovora na neodređeno.

Kad gledamo tko i gdje radi na određeno u Hrvatskoj, nikako ne treba ispustiti iz vida sezonski karakter zapošljavanja povezan s ljetnom turističkom sezonom. Tako svake godine, u ljetnim mjesecima, u usporedbi sa zimskim mjesecima, poraste udio zaposlenih na određeno za oko 3 - 4 postotna boda. Prošla je godina, i korona-sezona, predstavljala iznimku te je porast rada na određeno označavao tek povratak na udio prisutan u zimskim mjesecima, prije prvog vala korone i ozbiljnijeg lockdowna u ožujku 2020. godine.

Ako se ugovor na određeno uskoro ne pretvori u ugovorom na neodređeno, radnici i radnice mogu zapeti ne samo na nesigurnim radnim mjestima, već u nesigurnim i isprekidanim radnim karijerama u kojima se izmjenjuju periodi zaposlenosti (na određeno) i nezaposlenosti.

Istraživanja u raznim zemljama Europske unije (Španjolska, Nizozemska, Italija, Švedska) pokazuju da ugovori na određeno mogu biti samo prijelazni period prema stalnom zaposlenju, ali i da radnici i radnice koji su već doživjeli veći broj uzastopnih ugovora na određeno s periodima nezaposlenosti između perioda zaposlenosti imaju veće šanse ostati u stalnim vrtlozima nesigurne zaposlenosti nego pronaći dugotrajan posao. Posebice ako se radi o fizičkim poslovima u uslužnoj djelatnosti, pogotovo onoj turistički orijentiranoj, ali i drugima poput primjerice građevinarstva, koje su slabo (ili nikako) sindikalno organizirane, i gdje nedostaje i taj način kontrole poslodavaca od zlouporabe rada na određeno.

Isprekidane radne karijere koje obuhvaćaju periode zaposlenosti (na određeno) i nezaposlenosti mogu imati utjecaj na ostvarivanje raznih socijalnih prava. Ako je osoba radila manje od devet mjeseci u protekla 24 mjeseca te ako je radila manje od tri mjeseca, a na ranijem radnom mjestu je dala otkaz, ne može ostvariti naknadu za nezaposlene osobe.

Isprekidane radne karijere dovode u pitanje ostvarivanje prava na mirovinu s obzirom na to da se periodi nezaposlenosti negativno odražavaju na ukupnu duljinu radnog staža, i posljedično, na iznose ionako niskih mirovina u Hrvatskoj.

U nedavnom objavljenom istraživanju Ivane Dobrotić, zabilježena su iskustva utjecaja rada u prekarnim oblicima zaposlenja, pa tako i rada na određeno, na majčinstvo, položaj majki na tržištu rada te pristup socijalnim pravima. Više sudionica istraživanja doživjele su prekid, točnije istek ugovora o radu na određeno za vrijeme trajanja porodiljinog ili roditeljskog dopusta što je imalo direktne posljedice na razinu porodiljne ili roditeljske naknade koje su primale (prelazak s naknade u iznosu 100% plaće na naknadu za nezaposlene u iznosu 70% proračunske osnovice  ili 2.328,20 kuna) i posljedično kućni budžet. Majke čiji je ugovor na određeno istekao za vrijeme trajanja porodiljnog ili roditeljskog dopusta teže su se ponovo reintegrirale na tržište rada, djelomično i zbog otežanog pristupa dječjim vrtićima jer djeca sa zaposlenim roditeljima uglavnom imaju prednost prilikom upisa.

Širenje i normalizacija rada na određeno može imati dugoročne negativne posljedice na pojedinačne živote i radne karijere, sigurnost zaposlenja i financijsku sigurnost, kao i ostvarivanje socijalnih prava. Zloupotreba ugovora na određeno znači snižavanje troškova rada za poslodavce i prebacivanje nesigurnosti poslovanja na radnike i radnice, što posebice dolazi do izražaja u trenutnoj situaciji na tržištu rada izazvanoj pandemijom COVID-19.

Zaposleni na određeno su oni čiji su ugovori prvi otkazani (neproduženi), a mjere koje su trebale služiti očuvanju radnih mjesta nisu ni na koji način poticale njihov ostanak na trenutnom radnom mjestu. Upravo suprotno, istek ugovora na određeno je dopuštena iznimka koja za razliku od drugih načina smanjivanja broja radnika nikako ne utječe na status poslodavca prilikom primanja naknada.

Rad po mjeri objavljuje blogove koji se bave popularizacijom i kritičkim promišljanjem tema vezanih uz radnička prava, radničko organiziranje i sindikalizam. Stavovi autora izneseni u blogovima nisu nužno i službeni stavovi izdavača stranice SSSH. Imate ideju o kojoj želite pisati i objaviti blog na Radu po mjeri? Javite nam se na radpomjeri@sssh.hr.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta "Rad po mjeri čovjeka", sufinanciranog sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

Podijeli
Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
© Copyright 2020 - All Rights Reserved
Powered by Panda komunikacije
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram