Turizam u Hrvatskoj ponovno cvate! Prema posljednjim podacima sustava eVisitor, koji objedinjuje turistički promet u komercijalnim i nekomercijalnim objektima u Hrvatskoj te nautičkom charteru, u prvih je sedam mjeseci ostvareno 10,3 milijuna dolazaka i 54,3 milijuna noćenja, što je 60 posto više dolazaka i 46 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Usporedimo li s rekordnom 2019. godinom ostvareno je 89 posto dolazaka i 95 posto noćenja. Od stranih gostiju najviše noćenja su tradicionalno ostvarili gosti iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske i Austrije.
Uzmemo li u obzir činjenice da pandemija COVID-19 nije ni blizu svog završetka, da europski kontinent "trese" energetska kriza uzrokovana ratom u Ukrajini, i da Hrvatskoj kronično nedostaje radnika u sektoru turizma i ugostiteljstva, procjenjuju njih više od 30.000, evidentno je da hrvatski turizam, o kojem hrvatskog gospodarstvo ovisi, nije podbacio, dapače.
Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine
Ministarstvo turizma i sporta predstavilo je, krajem kolovoza, Nacrt prijedloga Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine kojim su određena četiri strateška cilja - cjelogodišnji turizam u cijeloj Hrvatskoj, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Kroz ovu strategiju za privatni turistički sektor bit će dostupno 1,25 milijarde kuna, a za javnu turističku infrastrukturu 930 milijuna kuna.
Sindikat turizma i usluga Hrvatske je po objavljivanju Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2030. godine ponovno izrazio zabrinutost za tržište rada u turističkom i ugostiteljskom sektoru, bez obzira na izvrsne turističke rezultate kojim će se napuniti državni proračun. Jedan od glavnih problema je što u turizmu nedostaje radnika, a plaće su male, čak 20 posto niže od prosječnih plaća ostalih radnika u Hrvatskoj. Istim tim radnicima je zbog sezonalnosti njihov posao nesiguran, dok se na vrhuncu sezone radi po 60 sati i više tjedno bez stanke i odmora.
Strani radnici u turizmu i ugostiteljstvu
Ovi razlozi utječu na stav radnika pa im je tako posao u hrvatskom turizmu samo odskočna daska za sektor u kojem će biti bolje plaćeni i tretirani. Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je do kraja svibnja ove godine ukupno izdano 51.516 dozvola za boravak i rad stranih radnika u Hrvatskoj, što je u odnosu na 2021. godinu, kada je bilo izdano njih 26.143, povećanje od čak 97 posto. Kako izgleda, stvari neće ići na bolje ni u budućnosti.
U turističkim i uslužnim djelatnostima sve više vidimo radnike iz dalekoistočnih zemalja poput Nepala, Pakistana i Filipina. Radnicima koji stižu s Filipina Hrvatska je primamljiva zemlja s obzirom da je prosječna plaća tamo nešto manja od 300 € pa im i najniže plaće u sektoru turizma u Hrvatskoj izgledaju primamljivo. Olakotna okolnost kod Filipinaca je komunikacija budući da je engleski jedan od službenih jezika otočja.
Da su Filipinci poželjni radnici dokazuje i činjenica da u Hrvatskoj postoje tvrtke koje se bave posredništvom pri zapošljavanju radnika s Filipina. Nerijetko radno vrijeme koje je dulje od osam sati, na koje su Europljani navikli, radnicima iz azijskih zemalja ne predstavlja problem jer u njihovoj zemlji radno vrijeme nije definirano, već se radi sve dok se posao ne završi.
Europi nedostaju radnici
Nedostatak radnika u turizmu i srodnim djelatnostima nije samo obilježje Hrvatske, već svih mediteranskih ili turistički popularnih zemalja Europske unije. Drama počinje već na aerodromima koji se nisu dobro pripremili za tako brzi turistički bum nakon prošle dvije "Covid-19 godine". Kašnjenje letova od šest sati je postala svakodnevnica, a Eurocontrol - Europska organizacija za sigurnost u zrakoplovnom prometu predviđa da će se u idućih dvadeset godina u europskom zrakoplovnom prometu broj letova odgođenih do dva sata usedmerostručiti.
Kako bi iskoristio sav svoj potencijal, sektor turizma i ugostiteljstva mora osigurati bolje ekonomske i socijalne uvjete svim svojim radnicima. Predsjednik sindikata turizma Hrvatske, Eduard Andrić ističe kako bolje plaće i veća stabilnost radnog mjesta, uz dostojno vrednovanje svih zanimanja u sektoru, moguće je jedino uz daljnji konstruktivan dijalog Vlade RH, poslodavaca i sindikata s ciljem provođenja hitnih mjera za zaštitu ekonomskih i socijalnih prava radnika u sektoru turizma.
