Prosječne temperature zraka iz godine u godinu rastu kao rezultat globalnog zatopljenja, pa visoke temperature postaju pravi zdravstveni i sigurnosni problem za radnike, posebno one koji rade na otvorenom. Kada je radnicima prevruće riskiraju vrtoglavicu, nesvjesticu ili toplinske grčeve, dok se opasnost od toplinskog udara ili kolapsa povećava ako temperatura krvi poraste iznad 39°C. Medicinska istraživanja potvrđuju da je toplinski stres na radnome mjestu povezan s bolestima bubrega, učestalim među radnicima na otvorenom.
Radnici obično najbolje obavljaju svoj posao na temperaturama između 16°C i 24°C, što varira ovisno o djelatnosti, a dokazano je da se fizički zahtjevan posao bolje obavlja na nižim temperaturama, za razliku od recimo uredskog posla. Podatci Europske konfederacije sindikata (ETUC) pokazuju kako u Europi postoji širok raspon minimalnih i maksimalnih dopuštenih temperatura na radnome mjestu. Minimalne se kreću od 4°C do 20°C, dok maksimalne variraju od 18°C do 35°C.
Uz različite temperature, različita su i prava i mehanizmi kojima se radnici mogu zaštititi. ETUC je još je krajem 2018. godine donio Rezoluciju o potrebi djelovanja Europske unije za zaštitu radnika od visokih temperatura, koja pokreće pitanje nesigurnih radnih temperatura, poziva Europsku komisiju da uvede zakonodavni instrument koji prepoznaje povećani rizik za radnike i pruža im okvir za zaštitu, te zahtijeva da europske organizacije poslodavaca ozbiljno shvate ovaj problem i zaštite svoje radnike.
Visoke temperature i rad u Hrvatskoj
U hrvatskom zakonodavstvu iz područja zaštite na radu nisu propisani minimalni zahtjevi u pogledu rada radnika na otvorenom na visokim temperaturama kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje na radnome mjestu. Postoji Pravilnik o zaštiti na radu za mjesto rada, objavljen u Narodnim novinama (NN 105/2020) koji propisuje temperature, vlažnost i strujanje zraka uzimajući u obzir radne zahtjeve koji se postavljaju radnicima. Tako se primjerice propisuje da se za zimskih mjeseci, ovisno o vrsti radova, mora osigurati temperatura od 20-25°C za rad bez fizičkog naprezanja, 16-22°C za laki fizički rad i 10-19°C za teški fizički rad.
Za rad u nepovoljnim uvjetima (niske i visoke temperature) poslodavac je dužan postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada. Hrvatski zavod za javno zdravstvo među rizicima na radnome mjestu prepoznaje i visoku i nisku temperaturu, te je izradio smjernice za rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura.
Rad na otvorenom
Osim smjernica, Služba za medicinu rada HZJZ-a izradila je kalkulator toplinskog stresa kojim i radnici i poslodavci mogu izračunati toplinsko opterećenje radnika na otvorenom za vrijeme visokih temperatura. Uveden je Humideks indeks kojim se procjenjuje toplinsko opterećenje radnika koji izvode radove na otvorenom dok je temperatura iznad 26°C, a vlažnost zraka iznad 40 posto. Ovisno o rezultatu usmjerava se na oprez, pojačan oprez, opasnost i izuzetnu opasnost.
Među djelatnostima koje visoke temperature najviše pogađaju je zasigurno graditeljstvo u kojem se radnici izlažu velikom riziku od toplinskog udara, sunčanice i opeklina. Sindikat graditelja Hrvatske (SGH), udružen u SSSH, svake godine upozorava poslodavce na izlaganje visokim temperaturama, a kao rješenje predlaže skraćeno radno vrijeme ili preraspodjelu istog i zaštitnu opremu prilagođenu tim uvjetima. Nužno je osigurati i edukaciju radnika o prevenciji i zaštiti mogućih posljedica takvog rada, ali i osposobiti ih za pružanje prve pomoći.
Globalno zatopljenje koje je samo do sada rezultiralo povećanjem prosječne temperature za 1,9°C u odnosu na predindustrijsko vrijeme, zahtijeva odlučne korake europskih zakonodavaca, a posljedično i poslodavaca. Samo u desetljeću između 2009. i 2019. prosječna temperatura u Europi se povećala za 0,2°C prema podacima Europske agencije za okoliš. Europska konfederacija sindikata (ETUC) još jednom inzistira da se Rezolucija o potrebi djelovanja Europske unije za zaštitu radnika od visokih temperatura što prije uzme u obzir kako bi se izradila europska direktiva o dopuštenim temperaturama na radnome mjestu.
Foto izvor: Jeremy Bezanger/Unsplash
