Zašto trgovine ne trebaju raditi nedjeljom

Piše:
Zlatica Štulić

Poznajete li nekoga tko baš uživa raditi vikendom? Sigurno ima i takvih (čast iznimkama), ali ne mnogo. Naravno, neki od nas su izborom svoje profesije morali prihvatili da će raditi u vrijeme kad se većina ostalih odmara. Neki zato što se bave pružanjem važnih javnih usluga (zaposleni u zdravstvu, policajci, vozači u javnom prijevozu i mnogi drugi), a drugi zato što neke usluge ljudi dobrim dijelom mogu koristiti samo u dane kad sami ne rade (turizam i ugostiteljstvo, kultura).

Činjenica je da ogromna većina nas želi, ako je to ikako moguće, raditi najviše pet dana u tjednu i imati slobodan vikend. To žele i radnici i radnice zaposleni u trgovini, kojih u Hrvatskoj ima gotovo 200 tisuća.

Očito je da trgovine trebaju raditi subotom. S današnjim radnim i životnim ritmom i potrebama koje treba zadovoljiti, ne možemo sve potrebne kupovine obaviti tijekom dana kad i sami radimo. Ali subota bi trebala biti sasvim dovoljna da kupimo što nam treba. Nedjelju bi bilo bolje ostaviti za obitelj, prijatelje, odmor, odlazak u prirodu ili neku drugu opuštajuću aktivnost. Kao što uostalom žele učiniti i radnici i radnice u trgovini.

Zašto je rad nedjeljom problem radnicima u trgovini?

Kao i mi ostali, radnici i radnice u trgovini ne žele raditi nedjeljom. Kažu da nema tih novaca koji bi im mogli nadoknaditi izgubljeno vrijeme s obiteljima i prijateljima. „Ja bih poslodavcu platila, samo da ne moram raditi nedjeljom“, često čujemo u obilasku naših članova.

Zamjenski dan odmora na neki drugi dan u tjednu nije ni približno jednako vrijedan. To je slobodni dan na dan kada članovi vaše obitelji i vaši prijatelji najvjerojatnije rade i nisu slobodni, a vaša su djeca u vrtiću ili školi.

Naše društvo ne nudi ni potrebnu infrastrukturu koja bi olakšala rad nedjeljom onima koji moraju raditi. Vrtići ne rade nedjeljom, kao ni socijalni radnici koji skrbe o starijim osobama. U trgovini rade većinom žene, koje čine oko dvije trećine zaposlenih u maloprodaji.  Od njih se dakle očekuje da rade nedjeljom i da na isti dan skrbe o djeci i starijim članovima obitelji.

Njihova primanja ne dozvoljavaju dodatne troškove, pa prodavačica čija je plaća obično između 3.250 i 4.200 kuna ne  može niti platiti dodatnu uslugu čuvanja i skrbi bilo koje vrste. 

Društvene posljedice rada nedjeljom

Osim privatnih potreba i želja, tu su i društvene posljedice. Stručnjaci za demografiju kažu da rad nedjeljom i nesigurni oblici rada negativno utječu na broj djece i demografska kretanja. Istraživanja pokazuju da je došlo do podmlađivanja zaposlenih žena u sektoru trgovine što samo povećava ovaj problem.

Podaci Europskog statističkog ureda (Eurostat) pokazuju da je Hrvatska pri vrhu Europske unije po postotku radnika koji rade nedjeljom. Europsko istraživanje o kvaliteti života stavlja Hrvatsku na posljednje mjestu po usklađenosti privatnog i radnog života sa koeficijentom 3,7. Što je koeficijent manji, usklađenost privatnog i radnog života je lošija. U Nizozemskoj on iznosi 6,6, u Sloveniji 6,3,  u Austriji 6,2, a u Bugarskoj i Mađarskoj 5,2.

Zdravstveni razlozi su također vrlo bitni. Radnici koji rade nedjeljom su frustrirani zbog toga, pod konstantnim su velikim stresom, a to potiče psihofizički umor, te se javljaju stalna oboljevanja. Teret bolovanja snose i poslodavci i država. Europski podaci također pokazuju da su radnici koji rade nedjeljom izloženi za 28 posto većem riziku od nesreća na radu i za 33 posto većem riziku  od oboljevanja, u odnosu na radnike koji ne rade vikendom.

Ekonomski razlozi

Ekonomski stručnjaci ističu da rad nedjeljom i blagdanima nije donio ekonomski napredak Hrvatske. Samo je privid da se gospodarska aktivnost povećala produženjem radnog vremena. Rad nedjeljom ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti, što potvrđuju zemlje u našem okruženju, ali utječu na (ne)kvalitetu života pojedinca. Ljudi neće kupiti više hrane i odjeće zato što trgovine rade nedjeljom.

Podaci porezne uprave pokazuju da je promet u trgovinama najveći subotom i petkom, a najslabiji upravo nedjeljom.

Mnogi obrtnici, mali poduzetnici i njihove udruge podržavaju regulaciju rada nedjeljom, slobodnu nedjelju i neradne blagdane, jer ne mogu izdržati takav tempo rada kao veliki sustavi. Nedjeljom ne žele raditi ni mali poduzetnici u trgovačkim centrima, koji nemaju izbora i mogućnosti da slobodno odluče o svom radnom vremenu.

Zašto je drugdje normalno da trgovine ne rade nedjeljom?

U Hrvatskoj je moguć rad trgovina 168 sati tjedno. U Austriji su trgovine otvorene 72 sata tjedno, a nedjelja je slobodna. Jesmo li u Hrvatskoj nečime profitirali što radimo puno duže od Austrijanaca? Zemlje na koje se uvijek pozivamo, kao što su Austrija i Njemačka, ne rade nedjeljom (uz rijetke iznimke). Zašto nema frustracije zbog neradne nedjelje u Austriji, Švicarskoj, Norveškoj i Njemačkoj? 

Ustavni Sud Njemačke je donio zanimljivu odluku u kojoj jasno kaže da “čisti financijski interes vlasnika trgovina nije dovoljno jak argument da bi se trgovine otvarale nedjeljom“.

Jesmo li spremni?

Građani podržavaju da trgovine nedjeljom i blagdanima ne rade. I oni koji kupuju, kažu da to čine iz komocije i da su spremni promijeniti svoje navike.

Jedan je pjesnik rekao da je krajnje vrijeme da vratimo nedjelju. Ako to uskoro ne učinimo, nikada je više nećemo vidjeti. A život bez nedjelje, odnosno život bez dana odmora nije više život, već sumorni ringišpil.

Hrvatsko društvo je spremno za vraćanje nedjelje radnicima, spremno je za promjene i za okret  prema ostvarenju društveno održivog ekonomskog rasta. Spremni smo za rad po mjeri čovjeka i njegove obitelji.

Rad po mjeri objavljuje blogove koji se bave popularizacijom i kritičkim promišljanjem tema vezanih uz radnička prava, radničko organiziranje i sindikalizam. Stavovi autora izneseni u blogovima nisu nužno i službeni stavovi izdavača stranice SSSH. Imate ideju o kojoj želite pisati i objaviti blog na Radu po mjeri? Javite nam se na [email protected].

Greška WordPress baze podataka: [Table 'arkossss302871hr5004_wordpress_a.wp_ppma_author_categories' doesn't exist]
SELECT wp_ppma_author_categories.*, wp_ppma_author_categories_meta.meta_key, wp_ppma_author_categories_meta.meta_value FROM wp_ppma_author_categories LEFT JOIN wp_ppma_author_categories_meta ON wp_ppma_author_categories.id = wp_ppma_author_categories_meta.category_id WHERE 1=1 AND category_status = 1 ORDER BY category_order ASC LIMIT 20 OFFSET 0

Autor/ica

Posljednje

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: [email protected]
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle
View more
Cookies settings
Ok
Odbij
Politika privatnosti
Privacy & Cookies policy
Cookie name Active
Pravila privatnosti Ovim dokumentom opisano je kako Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, Zagreb, OIB: 00602600385 (u daljnjem tekstu SSSH) obrađuje osobne podatke. Politika privatnosti se primjenjuje na sve osobne podatke korisnika koje prikupljamo i obrađujemo. Kontaktni podaci prikupljeni na našim web stranicama neće biti javno objavljeni niti će koristiti za bilo što drugo, osim za slanje odgovora na vaš upit! Svoje osobne podatke u gore navedene svrhe dajete dobrovoljno što potvrđujete dajući jasnu i nedvosmislenu privolu. Navedeni podaci su nam nužni kako bi se ispunile svrhe u koju se prikupljaju i neće biti korišteni ni u koju drugu svrhu bez ishođenja vaše izričite privole. Slijedom navedenog, ako uskratite tražene osobne podatke, SSSH neće moći postupiti po tom zahtjevu. Obavještavamo vas da u svakom trenutku možete povući privolu na obradu vaših osobnih podataka bez posljedica te da će vašem zahtjevu biti udovoljeno u najkraćem mogućem roku. Nakon povlačenja vaše privole vaši osobni podaci više neće biti obrađivani te će u skladu s internim aktom SSSH biti brisani ili uništeni na siguran način. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim osobama izvan stranice www.radpomjeri.eu. U slučaju davanja vaših osobnih podataka na korištenje trećim osobama, SSSH će vas o tome prethodno informirati u skladu s važećim propisima o zaštiti osobnih podataka. Vaši osobni podaci neće se prosljeđivati trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. SSSH će vaše osobne podatke obrađivati u skladu s opisanom svrhom, u razdoblju u kojem je obrada tih podataka nužna radi postizanja svrhe u koju su prikupljeni, a najduže u roku određenom internim aktom kojim se uređuje obrada i pohrana tih podataka. Osobne podatke koje prikupimo o vama čuvamo u sigurnom okruženju. Vaši osobni podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa, otkrivanja, uporabe, izmjena ili uništenja od strane bilo koje organizacije ili pojedinca. Obrađeni podaci pohranjuju se u našim prostorijama i IT sustavima, ali ponekad podatke pohranjujemo na servere naših pouzdanih davatelja usluga (trusted service provider). Osigurat ćemo da se osobni podaci drže na sigurnom mjestu (koje uključuje razumnu administrativnu, tehničku i fizičku zaštitu kako bi se onemogućilo neovlašteno korištenje, pristup, razotkrivanje, kopiranje ili izmjena osobnih podataka), kojem mogu pristupiti samo ovlaštene osobe. Za sva pitanja i informacije vezane uz ostvarivanje vaših prava na zaštitu osobnih podataka, slobodno se obratite na e-adresu [email protected].   Pravila o korištenju kolačića Pravila o kolačićima Kako bi se osigurao ispravan rad ovog web-mjesta, ponekad na vaše uređaje pohranjujemo male podatkovne datoteke poznate pod nazivom kolačići. Što su kolačići? Kolačić je mala podatkovna datoteka koja se pohranjuje na vaše računalo ili mobilni uređaj pri posjetu određenom web-mjestu. S pomoću kolačića web-mjesto pamti vaše radnje i željene postavke (poput korisničkog imena, jezika, veličine fonta i drugih željenih postavki koje se odnose na prikaz) tijekom duljeg razdoblja, pa ih nije potrebno ponovno unositi pri svakom povratku na web-mjesto odnosno pri prelasku s jedne njegove stranice na drugu. Na koji se način koristimo kolačićima? Na nekim se našim stranicama koristimo kolačićima koji nisu prijeko potrebni za prikaz web-mjesta, no omogućit će vam ugodnije pregledavanje. Te kolačiće možete izbrisati ili blokirati, ali ako to učinite, neke funkcije te stranice možda neće raditi kako je predviđeno. Kolačiće na web stranici koristimo na slijedeći način:
  • kolačić za definiranje jezika preglednika,
  • kolačići za praćenje statistike posjećenosti web stranice,
  • korisničke sigurnosne kolačiće, koji se koriste za sprječavanje zloupotreba autentičnosti i za zaštitu od CSRF hakerskih napada,
  • kolačić za definiranje prikaza skočnog prozora na dnu stranice i za aktivaciju ili deaktivaciju pojedinih kategorija kolačića.
Ažuriranje kolačića Privolu koju nam dajete klikom na pojedinu kategoriju kolačića možete u bilo kojem trenutku povući. Osobni podaci Informacije povezane s kolačićima ne služe za vašu identifikaciju, a podaci o navikama pregledavanja isključivo su pod našim nadzorom. Kolačićima se ne koristimo ni u koje druge svrhe osim onih koje smo ovdje opisali. Kolačići trećih osoba Ponekad u statističke svrhe koristimo i vanjske usluge za praćenje korištenja stranica, poput Google Analytics. U tom slučaju, Google će na vaše računalo poslati svoje kolačiće – tzv. kolačiće treće strane. Isto se događa kada koristimo karte na Google Maps. Kako se kontroliraju kolačići? Kolačiće možete kontrolirati i/ili izbrisati prema želji. Možete izbrisati sve kolačiće koji su već pohranjeni na vašem uređaju, a postavke većine preglednika omogućuju blokiranje pohrane kolačića. Ako blokirate kolačiće, možda ćete pri svakom posjetu web-mjestu morati ručno prilagođivati neke željene postavke, a određene usluge i funkcije možda neće biti dostupne. Ako ne želite na svome računalu primati kolačiće, svom pregledniku možete zadati da vas obavijesti kada ih detektira ili ih možete automatski sve odbiti. Također možete obrisati sve kolačiće koje ste već primili. Ako želite ograničiti ili blokirati kolačiće koji su vam već instalirani, to možete učiniti putem postavki svoga preglednika. Na koji način, saznajte preko funkcije “Help”/”Pomoć” unutar preglednika ili na stranici www.aboutcookies.org, gdje možete naći detaljne upute koje se odnose na različite preglednike. Način na koji možete isključiti kolačiće treće strane i kako promijeniti postavke preglednika opisani su na slijedećim linkovima:
Save settings
linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram