Zašto trgovine ne trebaju raditi nedjeljom

Piše:
Zlatica Štulić

Poznajete li nekoga tko baš uživa raditi vikendom? Sigurno ima i takvih (čast iznimkama), ali ne mnogo. Naravno, neki od nas su izborom svoje profesije morali prihvatili da će raditi u vrijeme kad se većina ostalih odmara. Neki zato što se bave pružanjem važnih javnih usluga (zaposleni u zdravstvu, policajci, vozači u javnom prijevozu i mnogi drugi), a drugi zato što neke usluge ljudi dobrim dijelom mogu koristiti samo u dane kad sami ne rade (turizam i ugostiteljstvo, kultura).

Činjenica je da ogromna većina nas želi, ako je to ikako moguće, raditi najviše pet dana u tjednu i imati slobodan vikend. To žele i radnici i radnice zaposleni u trgovini, kojih u Hrvatskoj ima gotovo 200 tisuća.

Očito je da trgovine trebaju raditi subotom. S današnjim radnim i životnim ritmom i potrebama koje treba zadovoljiti, ne možemo sve potrebne kupovine obaviti tijekom dana kad i sami radimo. Ali subota bi trebala biti sasvim dovoljna da kupimo što nam treba. Nedjelju bi bilo bolje ostaviti za obitelj, prijatelje, odmor, odlazak u prirodu ili neku drugu opuštajuću aktivnost. Kao što uostalom žele učiniti i radnici i radnice u trgovini.

Zašto je rad nedjeljom problem radnicima u trgovini?

Kao i mi ostali, radnici i radnice u trgovini ne žele raditi nedjeljom. Kažu da nema tih novaca koji bi im mogli nadoknaditi izgubljeno vrijeme s obiteljima i prijateljima. „Ja bih poslodavcu platila, samo da ne moram raditi nedjeljom“, često čujemo u obilasku naših članova.

Zamjenski dan odmora na neki drugi dan u tjednu nije ni približno jednako vrijedan. To je slobodni dan na dan kada članovi vaše obitelji i vaši prijatelji najvjerojatnije rade i nisu slobodni, a vaša su djeca u vrtiću ili školi.

Naše društvo ne nudi ni potrebnu infrastrukturu koja bi olakšala rad nedjeljom onima koji moraju raditi. Vrtići ne rade nedjeljom, kao ni socijalni radnici koji skrbe o starijim osobama. U trgovini rade većinom žene, koje čine oko dvije trećine zaposlenih u maloprodaji.  Od njih se dakle očekuje da rade nedjeljom i da na isti dan skrbe o djeci i starijim članovima obitelji.

Njihova primanja ne dozvoljavaju dodatne troškove, pa prodavačica čija je plaća obično između 3.250 i 4.200 kuna ne  može niti platiti dodatnu uslugu čuvanja i skrbi bilo koje vrste. 

Društvene posljedice rada nedjeljom

Osim privatnih potreba i želja, tu su i društvene posljedice. Stručnjaci za demografiju kažu da rad nedjeljom i nesigurni oblici rada negativno utječu na broj djece i demografska kretanja. Istraživanja pokazuju da je došlo do podmlađivanja zaposlenih žena u sektoru trgovine što samo povećava ovaj problem.

Podaci Europskog statističkog ureda (Eurostat) pokazuju da je Hrvatska pri vrhu Europske unije po postotku radnika koji rade nedjeljom. Europsko istraživanje o kvaliteti života stavlja Hrvatsku na posljednje mjestu po usklađenosti privatnog i radnog života sa koeficijentom 3,7. Što je koeficijent manji, usklađenost privatnog i radnog života je lošija. U Nizozemskoj on iznosi 6,6, u Sloveniji 6,3,  u Austriji 6,2, a u Bugarskoj i Mađarskoj 5,2.

Zdravstveni razlozi su također vrlo bitni. Radnici koji rade nedjeljom su frustrirani zbog toga, pod konstantnim su velikim stresom, a to potiče psihofizički umor, te se javljaju stalna oboljevanja. Teret bolovanja snose i poslodavci i država. Europski podaci također pokazuju da su radnici koji rade nedjeljom izloženi za 28 posto većem riziku od nesreća na radu i za 33 posto većem riziku  od oboljevanja, u odnosu na radnike koji ne rade vikendom.

Ekonomski razlozi

Ekonomski stručnjaci ističu da rad nedjeljom i blagdanima nije donio ekonomski napredak Hrvatske. Samo je privid da se gospodarska aktivnost povećala produženjem radnog vremena. Rad nedjeljom ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti, što potvrđuju zemlje u našem okruženju, ali utječu na (ne)kvalitetu života pojedinca. Ljudi neće kupiti više hrane i odjeće zato što trgovine rade nedjeljom.

Podaci porezne uprave pokazuju da je promet u trgovinama najveći subotom i petkom, a najslabiji upravo nedjeljom.

Mnogi obrtnici, mali poduzetnici i njihove udruge podržavaju regulaciju rada nedjeljom, slobodnu nedjelju i neradne blagdane, jer ne mogu izdržati takav tempo rada kao veliki sustavi. Nedjeljom ne žele raditi ni mali poduzetnici u trgovačkim centrima, koji nemaju izbora i mogućnosti da slobodno odluče o svom radnom vremenu.

Zašto je drugdje normalno da trgovine ne rade nedjeljom?

U Hrvatskoj je moguć rad trgovina 168 sati tjedno. U Austriji su trgovine otvorene 72 sata tjedno, a nedjelja je slobodna. Jesmo li u Hrvatskoj nečime profitirali što radimo puno duže od Austrijanaca? Zemlje na koje se uvijek pozivamo, kao što su Austrija i Njemačka, ne rade nedjeljom (uz rijetke iznimke). Zašto nema frustracije zbog neradne nedjelje u Austriji, Švicarskoj, Norveškoj i Njemačkoj? 

Ustavni Sud Njemačke je donio zanimljivu odluku u kojoj jasno kaže da “čisti financijski interes vlasnika trgovina nije dovoljno jak argument da bi se trgovine otvarale nedjeljom“.

Jesmo li spremni?

Građani podržavaju da trgovine nedjeljom i blagdanima ne rade. I oni koji kupuju, kažu da to čine iz komocije i da su spremni promijeniti svoje navike.

Jedan je pjesnik rekao da je krajnje vrijeme da vratimo nedjelju. Ako to uskoro ne učinimo, nikada je više nećemo vidjeti. A život bez nedjelje, odnosno život bez dana odmora nije više život, već sumorni ringišpil.

Hrvatsko društvo je spremno za vraćanje nedjelje radnicima, spremno je za promjene i za okret  prema ostvarenju društveno održivog ekonomskog rasta. Spremni smo za rad po mjeri čovjeka i njegove obitelji.

Rad po mjeri objavljuje blogove koji se bave popularizacijom i kritičkim promišljanjem tema vezanih uz radnička prava, radničko organiziranje i sindikalizam. Stavovi autora izneseni u blogovima nisu nužno i službeni stavovi izdavača stranice SSSH. Imate ideju o kojoj želite pisati i objaviti blog na Radu po mjeri? Javite nam se na radpomjeri@sssh.hr.

Podijeli

Autor/ica

Posljednje

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Stranica radpomjeri.eu registrirana je pod Creative Commons licencom - 2023.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram