ZOR napokon definirao plaću i njezine dijelove

Piše:
radpomjeri.eu

Izmjene i dopune Zakona o radu koje su stupile na snagu početkom 2023. godine donijele su još jednu veliku novinu. Naime, po prvi puta zakonodavac se upustio u uređenje instituta plaće. Do sada je Zakon propisivao tek osnovna načela, bez upuštanja u pitanje definicije i strukture plaće. Ovim izmjenama i dopunama otišlo se korak dalje.

Plaću sada Zakon o radu definira kao primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenome mjesecu i koji mora biti ugovoren, utvrđen ili propisan u bruto iznosu, a ugovaranje plaće u neto iznosu predstavlja najteži prekršaj poslodavca. Osnove i mjerila za isplatu plaće moraju biti uređeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ugovorom o radu samo onda kada poslodavac nema kolektivnog ugovora, a on nije obveznik donošenja pravilnika o radu. Osnove i mjerila za isplatu plaće ne mogu biti poslovna tajna. Plaća može biti isplaćena najkasnije petnaestoga dana u mjesecu za prethodni mjesec, a propisano je i pravo radnika na izvanredni otkaz ugovora o radu zbog neisplate plaće i to u roku petnaest dana od dana isteka roka za isplatu plaće. Zakon također zabranjuje sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu plaće.

Prema novoj zakonskoj definiciji, plaća se može sastojati od osnovne plaće, dodataka i ostalih primitaka, a definirani su i primici radnika koji se ne smatraju plaćom. Osnove i mjerila za isplatu plaće ne mogu biti poslovna tajna.

Osnovna plaća i dodaci

Plaća se može sastojati od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Dodatcima se smatraju novčani primitci koje radnik na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu ostvaruje razmjerno odrađenim radnim satima u određenim uvjetima, kao što su dodatci za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom i slično, zatim dodatci koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu, kao što je uvećanje za minuli rad, te dodatci koje ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti, kao što je stimulacija.

Važno je naglasiti kako se uvećanja s osnove otežanih uvjeta rada, prekovremenoga i noćnoga rada, rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom ne smiju obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće, a veliku novinu predstavlja i obveza plaćanja rada nedjeljom 50 posto više, čime se Zakon po prvi puta upustio u kvantifikaciju nekoga prava za koje je do sada propisivao samo načelnu obvezu uvećanoga plaćanja, prepuštajući drugim aktima konkretnu razradu.

Primitci koji se ne smatraju plaćom

Osim navedenoga, Zakon o radu sada razlikuje i primitke radnika na temelju radnog odnosa, koji se ne smatraju plaćom u smislu navedene definicije, a isplaćuju se temeljem propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu. Ovi primitci dijele se na one koji se radniku isplaćuju kao materijalno pravo iz radnog odnosa, kao što su jubilarna nagrada, regres, božićnica, otpremnina zbog odlaska u mirovinu i slično, te primitke koji predstavljaju naknadu troška, kao što su troškovi prijevoza i službenoga puta, terenski dodatak, te troškovi rada na izdvojenome mjestu rada.

Zanimljiv je stav Ministarstva rada u pogledu tretmana pojedinih prava iz radnog odnosa. Naime, određeno pravo koje radnik ostvaruje iz radnog odnosa smatrat će se ili ostalim primitkom ili primitkom temeljem radnog odnosa, ovisno o tome isplaćuje li se radniku za obavljeni rad u određenome mjesecu ili kao jednokratna isplata. Tako će nagrada za radne rezultate koja se isplaćuje redovito mjesečno kao i plaća odgovarati definiciji plaće, međutim ako kriterij redovitosti izostaje pa se nagrada isplaćuje jedanput tijekom kalendarske godine, tada se ista može tretirati kao primitak na temelju radnog odnosa. S druge strane, iako bi  se tzv. bonus mogao smatrati primitkom za obavljeni rad, zbog izostanka redovitosti njegove isplate, isti se neće smatrati plaćom.

U odnosu na pravo na naknadu plaće, novinu predstavlja i uređenje njezine visine u slučajevima prekida rada u slučaju izvanrednih okolnosti poput epidemije, potresa, poplave i slično. Tada radnik ima pravo na naknadu u visini od najmanje 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, uz mogućnost povoljnijeg uređenja drugim pravnim izvorima.

Ana Kranjac Jularić

Ilustracija: Racool studio/Freepik.com

Podijeli

Autor/ica

Posljednje

Trg kralja Petra Krešimira IV. 2,
10 000 Zagreb

email: radpomjeri@sssh.hr
Rad po mjeri čovjeka projekt je SSSH s ciljem informiranja radnica i radnika o njihovim pravima te o važnosti i načinu sindikalnog organiziranja.
Izradu ove stranice sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj stranice isključiva je odgovornost Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Stranica radpomjeri.eu registrirana je pod Creative Commons licencom - 2023.
Powered by Panda komunikacije
menu-circlecross-circle linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram