Izmjene i dopune Zakona o radu koje su stupile na snagu početkom 2023. godine donijele su još jednu veliku novinu. Naime, po prvi puta zakonodavac se upustio u uređenje instituta plaće. Do sada je Zakon propisivao tek osnovna načela, bez upuštanja u pitanje definicije i strukture plaće. Ovim izmjenama i dopunama otišlo se korak dalje.

Plaću sada Zakon o radu definira kao primitak koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenome mjesecu i koji mora biti ugovoren, utvrđen ili propisan u bruto iznosu, a ugovaranje plaće u neto iznosu predstavlja najteži prekršaj poslodavca. Osnove i mjerila za isplatu plaće moraju biti uređeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ugovorom o radu samo onda kada poslodavac nema kolektivnog ugovora, a on nije obveznik donošenja pravilnika o radu. Osnove i mjerila za isplatu plaće ne mogu biti poslovna tajna. Plaća može biti isplaćena najkasnije petnaestoga dana u mjesecu za prethodni mjesec, a propisano je i pravo radnika na izvanredni otkaz ugovora o radu zbog neisplate plaće i to u roku petnaest dana od dana isteka roka za isplatu plaće. Zakon također zabranjuje sporazum poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu plaće.

Prema novoj zakonskoj definiciji, plaća se može sastojati od osnovne plaće, dodataka i ostalih primitaka, a definirani su i primici radnika koji se ne smatraju plaćom. Osnove i mjerila za isplatu plaće ne mogu biti poslovna tajna.

Osnovna plaća i dodaci

Plaća se može sastojati od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Dodatcima se smatraju novčani primitci koje radnik na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu ostvaruje razmjerno odrađenim radnim satima u određenim uvjetima, kao što su dodatci za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, blagdanom i slično, zatim dodatci koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu, kao što je uvećanje za minuli rad, te dodatci koje ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti, kao što je stimulacija.

Važno je naglasiti kako se uvećanja s osnove otežanih uvjeta rada, prekovremenoga i noćnoga rada, rada nedjeljom, blagdanom i neradnim danom ne smiju obračunati na iznos manji od iznosa minimalne plaće, a veliku novinu predstavlja i obveza plaćanja rada nedjeljom 50 posto više, čime se Zakon po prvi puta upustio u kvantifikaciju nekoga prava za koje je do sada propisivao samo načelnu obvezu uvećanoga plaćanja, prepuštajući drugim aktima konkretnu razradu.

Primitci koji se ne smatraju plaćom

Osim navedenoga, Zakon o radu sada razlikuje i primitke radnika na temelju radnog odnosa, koji se ne smatraju plaćom u smislu navedene definicije, a isplaćuju se temeljem propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu. Ovi primitci dijele se na one koji se radniku isplaćuju kao materijalno pravo iz radnog odnosa, kao što su jubilarna nagrada, regres, božićnica, otpremnina zbog odlaska u mirovinu i slično, te primitke koji predstavljaju naknadu troška, kao što su troškovi prijevoza i službenoga puta, terenski dodatak, te troškovi rada na izdvojenome mjestu rada.

Zanimljiv je stav Ministarstva rada u pogledu tretmana pojedinih prava iz radnog odnosa. Naime, određeno pravo koje radnik ostvaruje iz radnog odnosa smatrat će se ili ostalim primitkom ili primitkom temeljem radnog odnosa, ovisno o tome isplaćuje li se radniku za obavljeni rad u određenome mjesecu ili kao jednokratna isplata. Tako će nagrada za radne rezultate koja se isplaćuje redovito mjesečno kao i plaća odgovarati definiciji plaće, međutim ako kriterij redovitosti izostaje pa se nagrada isplaćuje jedanput tijekom kalendarske godine, tada se ista može tretirati kao primitak na temelju radnog odnosa. S druge strane, iako bi  se tzv. bonus mogao smatrati primitkom za obavljeni rad, zbog izostanka redovitosti njegove isplate, isti se neće smatrati plaćom.

U odnosu na pravo na naknadu plaće, novinu predstavlja i uređenje njezine visine u slučajevima prekida rada u slučaju izvanrednih okolnosti poput epidemije, potresa, poplave i slično. Tada radnik ima pravo na naknadu u visini od najmanje 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, uz mogućnost povoljnijeg uređenja drugim pravnim izvorima.

Ana Kranjac Jularić

Ilustracija: Racool studio/Freepik.com